Arhiv tekstova

U lijepa stara vremena, kada je postojao tramvaj čiji je jedan krak vodio prema posljednjoj stanici zvanoj Somborska kapija, pretposljednja stanica se zvala Kalvarija. To nije bilo slučajno, jer se pored Kalvarije nalazi najveće subotičko groblje – Bajsko groblje, a napose prilikom uskrsnih blagdana tu su se vršila i neka vrsta hodočašća. Pedesetih godina tu je bila Stareška pijaca, prethodnica današnjeg Buvljaka. O čemu se tu radi? Naime riječ kalvarija (lat. Calvaria), je zapravo prijevod aramejske riječi golgota, što pak znači lubanja, mjesto lubanja. Ovo brdo zvano Golgota, odnosno Kalvarija, gdje su vršene i egzekucije, dobija značaj u kršćanskoj vjeri, jer po evangelisti Mateju, na Golgoti je izvršeno raspeće Isusa Krista i dvojice grješnika. U srednjem vijeku Kalvarija je postala mjesto hodočašća. Na pretpostavljenom mjestu Kristove smrti car Konstantin je 326. godine podigao crkvu koja se danas zove Bazilika Svetoga groba, koju pravoslavni kršćani zovu Hram vaskrsenja Hristovog. Osnovno svetilište je kasnije nekoliko puta dograđeno, danas je to kompleks građevina, smatra se centrom kršćanstva. Nekad je bio izvan zidina Jeruzalema, danas se nalazi u starom dijelu grada. Hodočasnike su najčešće vodili franjevci, koje je Tursko carstvo toleriralo. Hodočasnici do Kalvarije dolazili su, i danas dolaze Križnim putem (via Crucis) ili putom muka (via Dolorosa) koja ima 14 postaja. Kako nisu svi vjernici mogli hodočastiti u Jeruzalem Sveta stolica (Sedes Sactus), dozvolila je gradnju repliku Kalvarije, čiji je obilazak smatran vrstom hodočašća. Bitno je bilo da kompleks ima 14 postaja, tj. toliko križeva, slike nisu bile obvezne. Gradnja Kalvarija se intenzivirala početkom XVIII. stoljeća. U Hrvatskoj je evidentirano 48, dok se u Bačkoj nalazi 66 kalvarija.  

 

Prva gradska kalvarija

 

István Iványi u svojoj monografiji piše (str. 316): prva kalvarija u gradu podignuta je nasuprot Franjevačke crkve 1758. godine na trošak Fútóa i Pála Oskolása. Znači, to je bio prvi spomenik u gradu, podignut još prije dobivanja statusa slobodnog kraljevskog grada. Kako se grad širio, vjerovatno početkom XIX. stoljeća, Kalvarija je premještena na jednu gredu, koja je graničila nekadašnju Roginu baru, otprilike tamo gdje se nalazi nadvožnjak na Palićkom putu. Željeznica je građena na gredi, praktično na mjestu Palićkog puta je presječena i zato je tu izgrađen most. Lokacija druge kalvarije se vidi na projektu-planu tadašnjeg gradskog inženjera Josefa Wüstingera iz 1823. godine. Karta je zapravo projekt-plan regulacije Rogine bare. Predviđa gradnju Segedinskog puta, počevši od tadašnje gradske kuće (to je današnji Korzo), kao i parcelaciju Rogine bare i otvaranje jedne ulice na njenoj sredini (danas Ulica Đure Đakovića). Umjesto prenesene stare Kalvarije 1817. godine Mátyás Bajsai Vojnics (zvani Maćuška) izgradio je novu i ljepšu Kalvariju s 14 postaja (na crtežu je označeno samo deset), četiri stanice su najvjerojatnije prikazane na središnjoj kompoziciji s križem, kako je to uobičajeno. Graditelj je ovu građevinu poklonio Gradu, koji je bio dužan brinuti o njoj. Zanimljivo je da se u neposrednoj blizini Kalvarije nalazila zgrada »civilne bolnice« i barutana, što nije ni čudo, jer preko puta nalazila se prva gradska vojarna izgrađena 1767. godine. Prije II. svjetskog rata, tu je bio časnički dom iza koje je bila i bašta; zapravo to je nekad bio poligon, vježbalište. Zgrada je navodno toliko stradala u bombardiranju da je morala biti srušena. Na njenom mjestu izgrađena je Nova općina, a bašta je ostala u »vlasništvu« nekadašnjeg Doma JNA gdje su ljeti održavane igranke.

 

Sadašnja Kalvarija

 

Zbog gradnje željeznice i kolodvora, 1864. godine Kalvarija je ponovno premještena na njenu sadašnju lokaciju. Iványi ovaj događaj ovako opisuje: »31. ožujka vrijedni vjernici su, usprkos kiši koja je lila cijeli dan, kamen po kamen, kao neke svete moći, prenijeli kolima ili pješice i najmanji kamen postaje, stupova.« Kalvarija je bila postavljena privremeno, ali kada je tu izgrađena kapela Mukič-Malagurski, građani su počeli skupljati priloge da se izgradi jedna ljepša Kalvarija koja je posvećena 3. veljače 1880. godine. U Iványijevoj knjizi postoji jedna slika iz 1860. godine koja prikazuje drugu Kalvariju, krčmu Sebastopol i Roginu Baru. Pod pojmom kalvarija podrazumijevamo i nešto drugo, ali želja mi je bila da ovim sjećanjem najavim došašće (advent) koje počinje u nedjelju, 27. studenoga.