Arhiv tekstova

Sombor i njegova okolna sela podijeljeni u 17 katastarskih općina imaju najviše državnog zemljišta na području Vojvodine, ali je u proteklih desetak godina tu i bilo najviše problema tijekom izdavanja tog zemljišta u zakup. Razlog je bilo izuzimanje oko 6.000 hektara koji su umjesto da se ponude u zakup Zaključcima Vlade izuzimani iz licitacije i davani na korištenje nekadašnjim poljoprivrednim kombinatima Graničar iz Gakova i Aleksa Šantić iz Aleksa Šantića. Davani su u zakup bez licitacija iako zakonskog osnova za to nije bilo, jer jedna od odredbi i u starom i u novom zakonu propisivala je da zemlju u zakup ne može uzeti onaj tko duguje za zakup iz prethodnih godina. A kada je riječ o ova dva pomenuta poduzeća dugovi su milijunski, i to u eurima. Unatoč tome zemlja im je i dalje davana na korištenje iako je to značilo da je Grad, Pokrajina i Republika ostati bez prihoda od zakupa te zemlje. 

 

Gakovačka zemlja Gakovčanima

 

Višegodišnja praksa prekinuta je prvi puta ove godine. Je li riješenošću da se konačno počne poštivati Zakon ili zbog toga što od ova dva poduzeća više i nije ostalo ništa? Ima onih koji tvrde da je i ovoga puta bilo pokušaja i pritisaka da se nekoliko tisuća hektara u Gakovu i Aleksa Šantiću izuzme iz zakupa i prije raspisivanja oglasa o licitaciji, ali i neposredno prije održavanja samih licitacija. Bez obzira je li takvih pritisaka i pokušaja bilo, licitacije su održane prema objavljenom oglasu, a u zakup je ponuđeno blizu 21.000 hektara. S obzirom na to da su višemjesečna događanja u Gakovu, gdje su ratari tijekom dva tjedna čuvali od uzurpacije oko 300 hektara njiva, zbog tih njiva završili i u zatvoru, najviše pozornosti izazvale su licitacije za oko 3.600 hektara zemlje u gakovačkom ataru. Tko će sudjelovati na licitacijama, hoće li se osim gakovačkih poljoprivrednika pojaviti i netko sa strane, do kojih granica će ići izlicitirane cijene? Unatoč svim tim otvorenim pitanjima koja su u zraku bila do pred samu licitaciju, ništa se spektakularno nije dogodilo. Na licitaciji se pojavilo tridesetak gakovačkih poljoprivrednika, a cijeli tijek licitacije između njih unaprijed je bio dogovoren, jer je sva zemlja otišla po početnim ili cijenama većim za 500 dinara  koliko iznosi jedan licitacioni korak. Neki su u zakup uzeli i po 400, 500 hektara, cijene od blizu 30.000, pa do oko 1000 dinara po hektaru u ovisnosti od kvalitete zemljišta, a parcele od oko 170, pa do ispod hektara. Gakovački poljoprivrednici s kojima smo razgovarali poslije licitacije nisu krili zadovoljstvo i to što je konačno i u Gakovu sva zemlja bila na licitaciju smatraju i svojom zaslugom. Kažu nije im sada žao ni vremena provedenog u pravoj borbi za oranice, ni zatvora u kome su već bili i u kojem će morati opet odslužiti kaznu od 30 dana. Zahvaljujuju Ministru poljoprivrede što je istrajao, unatoč, kako kažu, pritiscima kojih je bilo. Jedina im je zamjerka što je zemlja u zakup data samo na godinu dana. Znaju i oni da će naredne godine priča biti sasvim drugačija, jer će već kod naredne licitacije zemlje biti manje s obzirom na to da će je po pravu prečeg zakupa dobivati investitori.

Imaju i generalnu primjedbu na Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Prva se odnosi na to što površine koje se mogu uzeti u zakup nisu ograničene, a druga se odnosi na to što zakupac državnih njiva može biti bilo tko pa čak i netko tko nema veze s poljoprivredom, jer je jedini uvjet da ima registrirano poljoprivredno gazdinstvo od najmanje pola hektara. 

 

Koliko će uzeti investitori?

 

Istodobno dok su se proteklih desetak dana poljoprivrednici borili za komad državne njive općina je prinudno skidala ljetinu s uzurpiranih parcela. Najgore je u tome prošlo Poljoprivredno poduzeće Aleksa Šantić koje je ostalo bez usjeva s nekoliko stotina hektara, a preračunato u vrijednost tih proizvoda bez oko 600 milijuna dinara. Uzalud su u Šantiću pokušavali ubijediti Ministarstvo poljoprivrede da će platiti, ali da to mogu samo na (tri) rate, uzalud su vapili da im bez te ljetine nema opstanka, da je zato upitna i privatizacija koja ih čeka... Vlast je ostala neumoljiva. Ljetina s uzurpiranih njiva prinudno se skida, a novac od njene prodaje prihod je proračuna od gradskog do republičkog. Istodobno njive u Gakovu, za koje se također tvrdi da su posijane (i požnjevene) bez da je za njih plaćen zakup nitko ne dira. Objašnjenje koje stiže je da je Graničar u stečaju i da su usjevi na tim oranicama dio stečajne mase. Bojazni je bilo i da će se kao dio stečajne mase, zarada nečijih interesa, pokušati prikazati i sama državna zemlja. No, licitacije su pokazale da se od te namjere odustalo. 

Ali što će donijeti naredna godina, jer zakup za oranice s ovogodišnje licitacije traje samo godinu dana, preciznije koliko će uzeti investitori, ono je od čega strahuju poljoprivrednici.