Arhiv tekstova

Za tjedan dana se održavaju prijevremeni izbori za zastupnike u Hrvatski sabor, u Hrvatskoj 11. rujna a u dijaspori se izbori održavaju 10. i 11. rujna. Bira se ponovno 151 zastupnik, niti godinu dana nakon redovitih izbora održanih u studenom prošle godine, i to 140 zastupnika u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri bira dijaspora, odnosno hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu (XI. izborna jedinica), a osam zastupnika biraju pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj (XII. izborna jedinica).

Kao i na prethodnim izborima hrvatski državljani koji žive izvan RH moraju se registrirati kako bi mogli ostvariti svoje biračko pravo. Posljednji rok za registraciju hrvatskih birača koji glasuju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u Beogradu i Subotici bio je 31. kolovoza, ali za one koji to nisu uradili ostaje mogućnost za registraciju i na sam dan izbora. 

 

IZBORNA PONUDA

 

Kampanja koja ulazi u završnicu, prema ocjenama novinara i analitičara, je u prvom dijelu bila negativna, dosadna, vodila se polemika oko trivijalnih stvari a sve to u ozračju velikih tenzija između Hrvatske i Srbije. U završnici je predsjednik Socijademokratske partije (SDP) Zoran Milanović iskočio u prvi plan s, kako je rekao, »ruganjem« pa, kako se sada procjenjuje slijedi faza radikalizacije kampanje. U svakom slučaju za glasače u dijaspori SDP nije opcija, jer nije niti kandidirao svoju listu u XI. izbornoj jedinici, dok s druge strane predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrej Plenković ovih dana posjećuje i dijasporu u okviru predizborne kampanje. Birači u dijaspori mogu birati između 14 stranaka i koalicija među kojima dvije liste imaju za kandidate i Hrvate iz Srbije. Na HDZ-ovoj listi je Dario Španović iz Srijemske Mitrovice a na listi malo poznate stranke pod nazivom Hrvatska stranka reda (HSR),  je Mirko Paulić također iz Srijema, iz Nikinaca. Na ovim devetim izborima za Hrvatski sabor od stjecanja neovisnosti birači će ponovno moći koristiti preferencijski glas, dakle na listi za koju će glasovati moći će zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost u odnosu na sve druge kandidate s te liste, pa tako i recimo imena vojvođanskih Hrvata, Španovića, koji je 11. na listi HDZ-a, ili Paulića, koji je treći na listi HSR-a. 

 

POKAZATELJ POLITIČKE ORGANIZIRANOSTI 

 

Profesor Dario Španović, koji predaje predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture u osnovnim školama u Srijemskoj Mitrovici, kaže kako kandidaturom i izlaskom na glasovanje hrvatska zajednica u Srbiji pokazuje da se njena organiziranost ne svodi samo na folklor. 

»Od izričite je važnosti da Hrvati iz Srbije imaju svog predstavnika na izborima koji će se održati u rujnu u Hrvatskoj, iz tog razloga što hrvatskoj javnosti moramo pokazati da postoji organizirana politika Hrvata u Srbiji. Bez obzira na ishod izbora, sudjelovanjem pokazujemo da smo spremni pomoći svom narodu na svim razinama i da se organiziranost Hrvata u Vojvodini ne svodi samo na folklorne manifestacije. Jasno je da Hrvati iz Vojvodine ne mogu utjecati na izbore niti dobiti svog predstavnika u Hrvatskom saboru prvenstveno, jer jako malo ljudi ima hrvatsko državljanstvo, tj. pravo glasovanja. Također, znatno otežava stvar ponovno registriranje birača, a ponajviše to što se u cijeloj Srbiji može glasovati samo na dva mjesta. Kao kandidat HDZ-a, kojega DSHV tradicionalno podržava, nalazim se na XI. izbornoj jedinici (dijaspora). Kao predstavnik Hrvata iz Srbije, smatram da osim Hrvata u Srbiji trebamo motivirati i naše vojvođanske Hrvate koji su tijekom 90-ih izbjegli u Hrvatsku, da izađu na glasovanje, te podrže HDZ kao državotvornu stranku i stranku koja je oduvijek skrbila za Hrvate iz Srbije. Izbjegli Hrvati i danas dobro znaju u kakvom se teškom položaju nalaze vojvođanski Hrvati, te da naša opstojnost ovisi od političke volje hrvatske vlade, da nam pomognu. A iz dosadašnjeg iskustva jedino je HDZ bio spreman pomagati i zalagati se za vojvođanske Hrvate«, kaže Španović.

 

ZA BOLJU POVEZANOST

 

S druge strane, kandidat na listi Hrvatske stranke reda Mirko Paulić ističe značaj bolje povezanosti dijaspore sa svojom maticom. 

»Naš program je posve nov i daje bolju mogućnost izbora, osim do sada već viđenog. A zbog već viđenog, imamo ponovljene izbore. Program se sastoji iz četiri glavne točke: ekonomsko, ekološko, socijalno i političko područje. Osim ove četiri točke, osobno bih se založio za olakšanje zahtjeva pri dobijanju hrvatskog državljanstva za pripadnike hrvatske zajednice. Teška ekonomska situacija, konkretno u Vojvodini i cijeloj Srbiji, ugrožava i očuvanje identiteta i tradicije hrvatske zajednice zbog odlaska u potragu za ‘boljim kruhom’. Smatram kako bi bilo poželjno kada hrvatske tvrtke ulažu u Srbiju, da pri odabiru kadrova imaju u vidu i zajednicu bar u određenom postotku i time bar malo zadrže mlade pripadnike zajednice na ovim prostorima i time očuvaju identitet«.

 

GLASOVANJE U DIJASPORI

 

Sva tri mandata dijaspore na prethodnim izborima osvojila je Domoljubna koalicija na čelu s HDZ-om. Glasovalo se na 113 biračkih mjesta u 50 zemalja svijeta, a na izbore je izašlo ukupno 28.944 birača. Domoljubna koalicija osvojila je 85,69 posto glasova, odnosno glasove 24.444 osobe, dok je sa 4,30 posto glasova birača na drugom mjestu bila Koalicija rada i solidarnosti Milana Bandića koja je osvojila ukupno 1.226 glasova. Most je pak u dijaspori dobio 1.111 glasova. 

Na prethodnim izborima je najviše registriranih birača bez prebivališta u Hrvatskoj bilo u BiH 21.600 kao i izišlih na izbore. Tada su glasači rekli kako su izišli na birališta, prije svega da bi dali glas za bolji položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. 

U drugim zemljama je relativno mali broj birača izišao na izbore, premda u dijaspori živi veliki broj Hrvata; prema procjenama isto toliko koliko i u samoj Hrvatskoj, no nemaju svi dvojno državljanstvo. Tako je u Njemačkoj na 18 biračkih mjesta glasovalo 4.325 hrvatskih državljana, a njih 88,10 posto glas je dalo Domoljubnoj koaliciji, u Švicarskoj je Domoljubna koalicija od 659 birača osvojila 95,10 posto glasova, slično je bilo i u Kanadi i Australiji kao i u drugim zemljama.

Niti u Srbiji do sada nije izlazio veliki broj birača. Prošle godine je glasanju pristupilo 543 birača od kojih je njih 45,96 posto glas dalo Domoljubnoj koaliciji, 21,35 posto koaliciji Milana Bandića, a 10,77 posto Mostu. 

Biračka mjesta za hrvatsku dijasporu u Srbiji bit će otvorena u konzularnom uredu Veleposlanstva RH u Beogradu i Generalnom konzulatu u Subotici, a na njima će građani koji imaju hrvatsko državljanstvo moći glasovati za zastupnike u Hrvatskom saboru, od 7 do 19 sati u subotu i nedjelju, 10. i 11. rujna.