Arhiv tekstova

U Golubiću kraj Obrovca (Hrvatska) od 19. do 21. kolovoza održan je znanstveni skup i skup političara koji je posvećen hrvatsko-srpskim društveno-političkim odnosima. Skup su organizirali Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada i Udruga za povijest, demokraciju i pomirenje iz Golubića i predstavlja deveti po redu međunarodni skup (znanstveni simpozij) o hrvatsko-srpskim odnosima pod nazivom »Hrvatsko srpski odnosi; izbjeglice i migranti, mirna koegzistencija i rješavanje krize«. Skup u Golubiću je okupio relevantne političke aktere na državnoj i lokalnoj razini, predstavnike civilnog sektora, medija, neovisne eksperte itd.

 

Odnosi na najnižoj razini

 

Premda je tema bila pretežito usmjerena na neriješena pitanja i izazove koje sa sobom donosi migrantska kriza, na skupu je bilo riječi i o drugim relevantnim pitanjima, pa tako i aktualnim položajima hrvatske zajednice u Srbiji i srpske u Hrvatskoj. Otvorena pitanja koja postoje i dalje između dvije države dodatno su produbljena pogoršavanjem migrantske krize koja je pogodila i teritorij zapadnog Balkana. Viđenje postojeće situacije i pregled aktualnog položaja Hrvata u Srbiji, kao i mogućih perspektiva unaprjeđenja dao je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov, a prenosi press služba ove stranke.

Žigmanov je istaknuo da predstavnici Hrvata u Srbiji, ali i sami pripadnici hrvatske zajednice, nastoje biti aktivni subjekti u političkim događajima koji će svojim djelovanjem aktivno doprinositi boljem i transparentnijem donošenju odluka koje su bitne za Hrvate u Srbiji. Osvrćući se na postojeće stanje u hrvatsko-srpskim odnosima Žigmanov je naglasio kako je situacija na najnižim mogućim razinama od 90-ih godina, pri tom smatrajući da odgovornost leži u djelovanju pojedinih političkih aktera koji su bili aktivni 90-ih godina. Zbog takvog djelovanja, smatra Žigmanov, hrvatska zajednica u Srbiji se stigmatizira, instrumentalizira kao jedan od glavnih krivaca, isključuje se iz donošenja odluka koje su bitne za njezin položaj…

Predstavljajući aktualni položaj hrvatske zajednice u Srbiji, Žigmanov je istaknuo nekoliko ključnih problema. Prvi problem predstavlja neriješeno pitanje političkog predstavljanja koje se i unatoč međudržavnoj obvezi Srbije spram Hrvata na njezinom teritoriju i dalje ne poštuje, dok istovremeno postoji ignoriranje hrvatske zajednice kao relevantnog političkog faktora i partnera u Srbiji. Potom se, prema Žigmanovu, nastavljaju i redaju neriješena pitanja kao što su gašenje lokalnih medija u procesu neodgovarajuće i neosmišljene privatizacije kao što je bio slučaj s Radio Subotica koji je imao izuzetan značaj za informiranje pripadnika hrvatske zajednice. 

 

Ignoriranje problema

 

Kao jedan od ključnih problema Žigmanov je istaknuo i nebrigu nadležnih tijela i države za zločine koji su se dogodili 90-ih nad pripadnicima hrvatske zajednice u Srbiji, posebice na teritoriju Vojvodine. Žigmanov je istaknuo da pitanje ratnih zločina s aspekta žrtava Hrvata u Srbiji ostaje neriješeno, za zločine nad Hrvatima u Vojvodini nitko skoro nije odgovarao, tužiteljstvo za ratne zločine u Srbiji ovo pitanje nije niti razmotrilo na odgovarajući način niti se njime bavilo. Ovo pitanje je veoma bitno ako se u vidu ima da su Hrvati u Vojvodini pretrpjeli teška razaranja, što na fizičkom, što na duhovnom planu.

Izlaganje predsjednika DSHV-a izazvalo je veliku pažnju zbog zatomljenosti ove teme i nedovoljnog znanja javnosti o ovom problemu, a sami predstavnici Srba iz Hrvatske su očitovali potporu ostvarivanju prava Hrvata u Srbiji po modelu koji uživaju i imaju Srbi u Hrvatskoj. Na koncu, predsjednik DSHV-a iskazao je spremnost i neophodnost daljnjeg sudjelovanja Hrvata iz Srbije u sličnim inicijativama, jer se, kako je naveo, samo dijalogom i razumijevanjem mogu riješiti postojeći problemi, a Hrvati u Srbiji svakako jesu politički partner koji teži suradnji i razumijevanju. U znanstvenom dijelu skupa nastupio je i politolog Darko Baštovanović, koji je izložio rad na temu »Prava nacionalnih manjina u procesu regionalne suradnje i EU integracija na zapadnom Balkanu – Aktualni položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i mogućnosti unaprjeđenja u procesu EU integracija«.