Arhiv tekstova

Kako su u ponedjeljak, 14. kolovoza, prenijeli mediji u Hrvatskoj, sjećanje je to na posljednju veliku razmjenu zatočenika srpskih koncentracijskih logora koja se dogodila u Nemetinu. Toga dana, prije 23 godine, na način »svi za sve«  na hrvatski teritorij pušteno je 714 logoraša.

Kroz logore je tijekom Domovinskog rata prošlo više od 30.000 ljudi, među kojima 3.000 žena i 500 djece. Oko 300 osoba ubijeno je ili umrlo od posljedica zlostavljanja i mučenja. Na putu u logor stradalo je još oko 2.500 ljudi. Najmlađa ubijena osoba u srpskim koncentracijskim logorima imala je samo šest mjeseci, a najstarija 104 godine. Dosad nitko nije odgovarao za zločine.

Predsjednik Hrvatskog društva srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) Danijel Rehak kazao je  kako je na području Srbije i u okupiranim dijelovima postojalo 70-ak logora. Od 30-ak tisuća logoraša taj status ostvarilo je nešto manje od 8.000 osoba koje je popisao Međunarodni Crveni križ. To je jedan veliki problem koji niti do danas nije riješen. Tako priznat nije ni logor na Ovčari gdje je bilo zatočeno oko 4.000 osoba i gdje je ubijeno 260 osoba, rekao je Rehak.

Na ovogodišnju obljetnicu zadnje velike razmjene došli su i tri ministra u tehničkoj Vladi Tomislav Panenić, Tomo Medved i Josip Buljević.

»U Srbiji moraju prihvatiti da su na njenom području postojali logori i to ne jedan ili dva nego 70. Prava koja proistječu iz mučenja i zvjerstava moraju biti priznata jer to je jedni put prema pomirenju«,  rekao je ministar gospodarstva Panenić.

Ministar obrane Buljević kazao je kako je Dan logoraša veoma važan za stvaranje moderne Hrvatske kao i da je u Vukovar tim povodom došao s porukom da se tako nešto nikada više neće niti ne smije dogoditi.Vrijeme je da se srpske političke elite suoče s tim da su logori postojali i da je Srbija izvršila agresiju na Hrvatsku, te da se u skladu s tim i ponašamo, rekao je Buljević.

Ministar branitelja Tomo Medved kazao je kako je kako zajedno trebamo tražiti način za senzibiliziranje hrvatske javnosti oko jedinstvenog stava za sve što se događalo u vrijeme Domovinskoga rata. Uz aktualni pristup Srbije EU žrtvama treba omogućiti nesmetan pristup pravosudnim tijelima i adekvatno obeštećenje kao i načine na koji će ta prava biti ostvarena. Hrvatska će na tome inzistirati, rekao je Medved.