Arhiv tekstova

Središnja proslava subotičke žetvene svečanosti Dužijance 2016. počinje danas (petak, 12. kolovoza), a taj će program trajati do nedjelje, 14. kolovoza, navečer. Tim povodom razgovorali smo s mons. dr. Andrijom Anišićem, predsjednikom Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca, koja ovu manifestaciju i organizira. 

HR: Na početku razgovora, podsjetimo – koja je bit i poruka Dužijance? 

Dužijanca je uvijek bila, prije svega zahvala Bogu za završetak žetve, ali je također bila i pohvala čovjeku za njegov mar, trud i rad koji je raznolik kako onaj fizički na njivi, tako i onaj intelektualni, duhovni i kulturni. 

HR: Jesu li i u kolikoj mjeri su ta dva aspekta – bit i poruka – sačuvani u odnosu na početke slavljena dužijance u obitelji, a potom i 1911. kao manifestacije?

Uvjeren sam da su ta dva bitna aspekta čuvana i sačuvana sve tamo od obiteljskih dužijanci pa do danas kada je naša Dužijanca zaštićena institucijom UBH Dužijanca. Dobro je poznato da je Dužijanca slavljena dugo u obitelji, premda za to nemamo pisanoga traga. Vjerujem da je u obiteljima slavljena duže nego što je mi sada slavimo u Crkvi i Gradu a to je od 1911., godine, dakle do sada 106. put. Naglasio bih da je prenošenje slavlja Dužijance iz tzv. male Crkve, kako se rado u katoličkom svijetu naziva obitelj, u veliku Crkvu, tj. Crkvu koja je zajednica svih vjernika, doista unaprijedilo i sačuvalo Dužijancu sve dosada. I što se tiče budućnosti, jedno sa sigurnošću mogu reći da iako ništa od manifestacija Dužijance ne bude bilo moguće organizirati, jedno će sigurno ostati, a to je sveta misa zahvalnica. Stoga možemo reći dokle god bude našeg naroda koji ide u crkvu u Subotici, bit će i Dužijance.

HR: Možda da izdvojimo neke značajke središnje proslave – tko će predvoditi svetu misu, iz kojih zemalja dolaze KUD-ovi i slično... 

Svetu misu zahvalnicu Dužijance 2016. ove godine predvodit će požeški biskup, mons. dr. Antun Škvorčević iz Hrvatske. Na Tamburaškoj večeri ove godine nastupit će pet tamburaških sastava, a osim lokalnih KUD-ova ove godine će nam Dužijancu počastiti i nekoliko KUD-ova iz Hrvatske i Austrije. Jedna novina u našoj organizaciji Dužijance je što smo ove godine postavili stojeći bilbord u centru grada na četiri jezika: na hrvatskom, srpskom (ćirilica), mađarskom i engleskom jeziku. Time smo željeli očitovati da doista želimo našu Dužijancu darovati svim građanima Subotice, ali i učiniti jedan mali iskorak u turističkom smislu. Namjeravamo u budućnosti napraviti i promotivne materijale Dužijance koje ćemo podijeliti Turističkoj zajednici Grada, Pokrajine i Republike kako bismo privukli pozornost što većeg broja ljudi na ono što Dužijanca jest i što nudi svima.

HR: Dužijanca je manifestacija zahvalnosti Bogu. Koliko je suvremeni čovjek – bez obzira bio vjernik ili ne – zahvalan?  Jesmo li tu vrlinu potisnuli u drugi plan suvremenim načinom života i vrednotama?

Mislim da je ta vrlina dobrano nestala iz srca ljudi, pa i samih vjernika. No, tu vrlinu nisu izgubili oni koji slave Dužijancu, jer je ona u svojoj biti zahvala Bogu. Stoga smo mi i stavili u povelju naše udruge kao glavni moto: Zahvala Bogu i pohvala čovjeku. Sve u Dužijanci može se mijenjati, ali nikada se ne smije zaboraviti da je ona nastala, trajala, traje a mora i trajati kao zahvala Bogu za završetak žetve, a onda dakako i za kruh svagdašnji i za sve milosti koje primamo od Boga. Naši marni seljaci su nekoć, a i danas je tako, kad posiju pšenicu i druge usjeve, najčešće pogledavali u nebo, jer od neba, tj. od vremenskih prilika ovisit će plodovi njihovog rada. I zato su naši preci uvijek svoj rad započinjali riječima Bože pomozi, a završavali ga s Bogu hvala i iz tih jednostavnih vapaja njihovog srca nastala je i Dužijanca kao jedan radosni usklik zahvalnosti Bogu na plodovima »zemlje i rada ruku čovječjih«. Često znam reći da nijedan dan čovjeku ne bi smio proći a da Bogu i jedni drugima, pa i više puta, ali barem na kraju dana kažemo iskreno hvala. 

HR: Kako ste zadovoljni dosadašnjim tijekom Dužijance, koja je počela još krajem travnja, blagoslovom žita na Markovo? Na što se od ovogodišnjeg programa posebno ponosni?

Bogu hvala i dobrim ljudima, angažiranim u organizaciji Dužijance, i ove godine sve protječe mirno i lijepo. Takmičenje risara je sigurno manifestacija koja je mnogima draga i uvjeren sam da je i ove godine razveselila mnoge. Istaknuo bih da smo ponosni što je naša Udruga dobila veliku donaciju hrvatske zaklade Adris kojom smo uspjeli obnoviti dio starih strojeva, te oni sada bolje rade, što se moglo vidjeti i na Takmičenju risara. Nadamo se da ćemo do iduće godine u potpunosti obnoviti i zaštititi staru vršalicu, pa ćemo i njezin rad moći u potpunosti predstaviti zainteresiranoj publici. Ponosni smo što smo izgradili hangar za čuvanje tih starih mašina. Također sam radostan što je naša Udruga potpisala sporazum o suradnji sa župom sv. Josipa Radnika u Đurđinu. Radimo zajedno s njima na uređenju etno-salaša. Ponosan sam što smo i ove godine u suradnji s Društvom Ivan Antunović i Gradskim muzejom uspjeli organizirati izložbu S Božjom pomoći i tribinu posvećenu Bunjevačkom momačkom kolu i njegovom doprinosu Dužijanci. Nadam se da će i središnja proslava Dužijance biti Bogu na slavu, a svim sudionicima i svoj publici na radost.

HR: Duga je tradicija održavanja Dužijance. Kako ocjenjujete interes kojega mlađi naraštaji pokazuju za ovu manifestaciju, u kontekstu osiguravanja njezina kontinuiteta? Posebice ako imamo u vidu kontinuirano smanjenje broja Hrvata u Subotici i okolici, na što nam popisi stanovništva ukazuju... 

Sve manji broj Hrvata u Subotici i okolici očito negativno utječe na sve sfere ljudskog i kršćanskog života, pa tako i na samu organizaciju Dužijance. Sve je teže, osobito po našim selima koje imaju Dužijancu, pronaći mlade koji su spremni prihvatiti iako časnu, ali i odgovornu zadaću bandaša i bandašice. Tako su u Mirgešu i ove godine tu ulogu imala djeca. No, ni to nije loše jer djeca rastu, pa mogu za desetak godina biti i »veliki« bandaši i bandašice. No, osim niskog nataliteta postoji i jedan drugi, po meni, veći problem a to je ravnodušnost. Mnogi, čak i oni koji kažu da vole Dužijancu, nisu spremni aktivno sudjelovati u njezinoj organizaciji, u manifestacijama. Dobra je, međutim, odluka da priređujemo i manifestaciju Djeca u Dužijanci koju organizira HKC Bunjevačko kolo. Ta je manifestacija sastavni dio cjelokupne organizacije Dužijance i ona daje veliki doprinos budućnosti Dužijance. Ako su djeca i mladi budućnost naroda i Crkve, a jesu, onda sam uvjeren da će podržavanje i njegovanje te »dječje zahvale za žetvu« osigurati i opstanak i napredak Dužijance. Naravno, djeca sudjeluju i u središnjoj proslavi Dužijance, što je isto jako dobro, ali što se tiče djece najvažniji je primjer i poticaj njihovih roditelja i starijih. 

HR: Koliko ste zadovoljni posjećenošću manifestacije, posebno središnje proslave? Naime, ima jedan podatak da je na Dužijanci 1969. godine u špaliru bilo navodno oko 70.000 ljudi...

Što se toga tiče, ja nikad nisam zadovoljan. Uzrok maloj ili manjoj posjećenosti manifestacijama Dužijance treba tražiti u onome što je već gore rečeno. Naravno, da je dio odgovornosti i na samim organizatorima, ali želim to istaknuti sada vrlo odgovorno i kritički, bez potpore same hrvatske zajednice u Srbiji, a napose hrvatske diplomacije u našem gradu i našoj zemlji, teško ćemo okupiti veći broj sudionika. Godinama to već ističem da bi vođe naših čelnih udruga mogli svojim autoritetom potaknuti sve Hrvate u Srbiji da se uključe u ovu manifestaciju, koja je označena kao ona koja je od posebnog značaja za našu zajednicu. Ako nama nitko ne dođe iz Srijema, recimo onda doista, ne možemo reći da je to manifestacija koja je važna svim Hrvatima. 

HR: U kolikoj ste mjeri zadovoljni financijskom potporom koju Dužijanca dobiva kao manifestacija?

Mislim da nitko tko organizira sličnu manifestaciju, pa tako ni mi, ne može biti zadovoljan financijskom potporom. U šali volim reći »nama nikad nije dosta«. Ipak, »provlačimo« se nekako s tim financijama. Grad Subotica izdvoji najviše sredstava, ipak od prve godine djelovanja naše Udruge kad smo prije tri godine dobili 2,5 milijuna dinara, a do sadašnjih 1,2 milijuna, velika je razlika. Sredstva iz AP Vojvodine i Srbije su neznatna, od Hrvatskog nacionalnog vijeća još manja. Republika Hrvatska nam daje ipak lijepu potporu – što preko Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, što preko Veleposlanstva Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Htio bih samo još spomenuti u tom smislu nešto. Jednom mi je netko prigovorio da je Dužijanca »dosadna«, da je uvijek sve isto i slično. Odgovorio sam pitanjem: Jesu li Vinkovačke jeseni,  Đakovački vezovi ili Sinjska alka, recimo, uvijek drugačiji. Naravno da nisu. Ali što je različito. Razlika je u tome što te manifestacije podržava državni vrh Hrvatske i brojne kulturne i političke institucije, a da o sponzorima i ne govorimo. 

HR: Kako vidite budućnost Dužijance, kako će ona izgledati za recimo deset godina?

UBH Dužijanca će raditi na promicanju ove naše manifestacije, koja okuplja najviše Hrvata, kako u organizaciji tako i u publici. Naravno da će sve ovisiti i o oduševljenosti i entuzijazmu članova naše Udruge i svih onih koji nam pomažu. Dokle toga bude i spremnosti na mnoge žrtve, bit će i Dužijance. Dakako, budućnost Dužijance ovisit će i o potpori već spomenutih institucija u Srbiji i Hrvatskoj. Mi se želimo, osim redovitim djelatnostima, baviti i razvojnim projektima. Jedan smo već započeli ostvarivati, a to je stalna lokacija Takmičenja risara i Risarski salaš. Ako nam to uspije, Dužijanca će se moći razvijati i napredovati u više pravaca. S jedne strane Dužijanca može postati dio godišnje turističke ponude, napose ako uspijemo ostvariti projekt Muzej Dužijance. Risarski salaš je zamišljen i kao mjesto različitih radionica. Prva koju želimo pokrenuti iduće godine jest učiti našu djecu i mlade da rade ris, jer ćemo na taj način osigurati budućnost Takmičenja risara. Naravno, i mnoge druge, ali o tom ćemo još imati prilike govoriti narednih mjeseci. Za kraj ovog razgovora, želim potaknuti sve vaše čitatelje: Napunite se ponosom i odvojite svoje vrijeme i uključite se u program središnje proslave Dužijance 2016. Ponuda je bogata i različita i može biti na radost i obogaćenje svima.