Arhiv tekstova

Na nedavno održanoj obljetnici Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač je istaknuo kako je DSHV jedina prava stranka vojvođanskih Hrvata koja trenutačno ima svoga predstavnika u Narodnoj skupštini ali da je Srbija obvezna poštovati bilateralni sporazum po kojemu se treba osigurati zajamčeni mandat isto kao što u Hrvatskoj to ima srpska nacionalna manjina.

U posjet Hrvatima u Subotici došao je ne samo kao ministar vanjskih poslova nego i kao izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. 

»Izuzetno sam se lijepo osjećao na obljetnici osnutka DSHV-a u Vojvodini, jedine prave političke organizacije Hrvata u Vojvodini, u Srbiji. Važno je da Hrvati budu u Srbiji adekvatno politički zastupljeni«, kaže Kovač. 

Kada je riječ o ostvarivanju prava Hrvata u Srbiji na političko predstavljanje, kako ocjenjujete sadašnju situaciju? 

Gospodin Žigmanov je izabran u Narodnu skupštinu, on je predstavnik hrvatske zajednice u Srbiji u narodnoj skupštini, a naša je želja, a ako hoćete i dužnost je Srbije da provodi sporazum o zaštiti manjina koji je prije dvanaest godina potpisan, ratificiran i potvrđen u Narodnoj skupštini Srbije i Hrvatskom državnom saboru. Sukladno tom sporazumu hrvatska zajednica u Srbiji mora imati zajamčen mandat u narodnoj  skupštini kao što imaju i Srbi u Hrvatskoj tri zajamčena mandata u Hrvatskom državnom saboru. Uvjeren sam da ćemo u ovom narednom razdoblju doživjeti i ostvarenje te obveze koju Srbija ima, koja proistječe iz tog Sporazuma, a olakšat će  provedbu toga Sporazuma i približavanje Srbije Europskoj uniji jer je jedan od kriterija u ovom famoznom poglavlju 23 i provedba pravnog okvira Srbije na području manjinskih prava a to uključuje i Sporazum između Hrvatske i Srbije o zaštiti manjina. 

U kojoj mjeri ste zadovoljni dosadašnjom provedbom postojećeg pravnog okvira?

Do sada ne možemo biti zadovoljni jer još uvijek nemamo zajamčeni mandat. Bit ćemo zadovoljni onda kada se dogodi da Srbija provodi Sporazum a ja osjećam da bi to moglo u narednom razdoblju biti slučaj.

Jesu li problemi manjina u Hrvatskoj i Srbiji posljedica rata ili neostvarivanja manjinskih prava? 

Do sada nismo imali ovakav način diskursa političkog govora kada je riječ o odnosima između Hrvatske i Srbije. Do sada smo uglavnom slušali o tome kako ima puno manje Srba u Hrvatskoj nego što ih je bilo prije 25 godina i to je točno ali ima i puno manje Hrvata u Srbiji nego što ih je bilo prije 25 godina. Prema tome idemo razgovarati otvoreno u cilju rješavanja problema Hrvata u Srbiji i o problemima Srba u Hrvatskoj, tako da se Hrvati u Srbiji dobro osjećaju da imaju sva prava, da nisu diskriminirani, a jasno i da se i Srbi u Hrvatskoj dobro osjećaju. Mi smo u Hrvatskoj usvojili Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i prema tom ustavnom zakonu Srbi u Hrvatskoj imaju tri mandata u Hrvatskom saboru, a u dva mandata su bili iz redova srpske manjinske stranke zastupljeni u hrvatskoj vladi. Želim tim reći da moramo stvari gledati bez kompleksa i moj dolazak ovdje je ohrabrenje Hrvatima u Srbiji da budu aktivni u traženju svojih prava, da ih ostvaruju i da se dobro osjećaju u Srbiji kako bi mogli pomoći sami sebi i kako bi mogli razvijati sa svim drugim građanima Srbije društvo koje se orijentira prema EU. Želimo da se i sva njihova prava mogu ostvarivati i da budu adekvatno financirani iz proračuna Republike Srbije i proračuna Vojvodine.   

Uvijek se govori ne gledajmo u prošlost, gledajmo u budućnost. Ali čini se da problemi u odnosima iz Hrvatske i Srbije nastaju zbog različitih pogleda na tu prošlost. Očekujete li da će se to izmijeniti?

Ja očekujem da zaista budemo usmjereni prema budućnosti, to smo mi dužni građanima Hrvatske kada sam ja u pitanju, to su jasno i kolege u Srbiji dužni svojim građanima ovdje u Srbiji. Da budemo orijentirani prema budućnosti a da u ovoj sadašnjosti koja je bremenita razgovaramo otvoreno i bez kompleksa. A dio stvaranja bolje budućnosti jeste i da ona pitanja iz prošlosti a tiču se na žalost rata u Hrvatskoj da ta pitanja riješavamo u interesu Hrvatske, u interesu Srbije, u interesu Hrvata i u interesu Srba. To je vrlo važno i ja ću se tome posvetiti. Uvjeren sam da i ovaj proces približavanja Srbije EU pruža jedan okvir koji će olakšati rješavanje tih pitanja koja su proistekla iz rata u Hrvatskoj.

Puno je pažnje bilo posvećeno u medijima obje zemlje otvaranju poglavlja 23 i 24 i zahtjevima Hrvatske. Što otvaranje poglavlja znači i što sad predstoji? 

Ova dva poglavlja su ključna poglavlja jer se radi o vladavini prava i ta dva poglavlja će biti dva najteža poglavlja u pregovaračkom procesu Srbije jer su bila dva najteža poglavlja i u pregovaračkom procesu Hrvatske, prema tome to je analogno tome tako. Neće to ići glatko ima tu puno kriterija koje treba ispunjavati – to su mjerila. Imamo sada mjerila koja su prijelazna među koje spadaju i manjinska prava i zakon o univerzalnoj jurisdikciji koji će se morati mijenjati i koji se neće moći na Hrvatsku primjenjivati, zatim primjenjivanje odluka Haaškog suda, traganje za nestalima i razmjena podataka i traganje za posmrtnim ostacima. Sve su to stvari koje će se morati rješavati i u okviru pregovaračkog procesa Srbije. To neće ići preko noći a budući da je Srbija orijentirana prema EU ja očekujem da će biti agilna u ispunjavanju tih kriterija.