Bački Breg i Bereg ili samo Bački Breg? Ako je suditi po pločama s nazivom mjesta Bereg odnedavno samo je Bački Breg, bez tradicijskog hrvatskog naziva Bereg. I to unatoč tomu što je u tom selu (kao i u Monoštoru) u službenoj uporabi hrvatski jezik, što su Hrvati većinsko stanovništvo što znači da se nazivi mjesta, ulica i državnih institucija imaju ispisivati i na hrvatskom jeziku. Kako se onda dogodilo da ploče koje označavaju ulazak, odnosno izlazak iz naselja, a na kojima je stajao i hrvatski naziv mjesta budu zamijenjene novim pločama gdje je ovaj naziv izostao?
Neodgovorni putari
U Savjetu MZ Bački Breg prst upiru u izvođače radova, kojima je bio povjeren posao postavljanja prometne signalizacije. Kažu, nove natpise postavili su izvođači radova, a da o tome nisu obavijestili ili konzultirali MZ. I zaista na dionici ceste od Sombora do granice s Mađarskom i granice s Hrvatskom nova je vertikalna signalizacija. Tako su novi i natpisi s oznakom naseljenog mjesta Bezdan, ali je ovdje ispoštovan zakon i osim naziva ispisanog na srpskom na ćirilici i latinici, nalazi se i naziv mjesta na mađarskom jeziku. Kako se propust dogodio baš u Beregu i zašto se do sada čekalo da pogreška bude ispravljena, pitanja su na koja odgovore nismo dobili u bereškoj mjesnoj zajednici.
»Četiri ploče, po dvije na ulasku i po dvije na izlasku iz sela bit će zamijenjenee novima na kojima će stajati i hrvatski naziv mjesta Bereg. Prije godinu dana Svjet MZ Bački Breg sudjelovao je na natječaju Pokrajinskog tajništva za upravu propise i nacionalne zajednice koji je raspisan za sredstva namijenjena postavljanju višejezičnih naziva u mjestima gdje su u uporabi jezici nacionalnih zajednica. Sredstva su nam odobrena i u tijeku je izrada novih natpisa. Do sada smo postavili oznake s nazivima ulica, a do polovice kolovoza bit će postavljene i nove ploče s oznakom naziva naseljenog mjesta gdje će, osim ćiriličnog i latiničnog naziva mjesta, biti i hrvatski naziv Bereg«, kaže Antonio Ratković, predsjednik Savjeta MZ Bački Breg, koji je odnedavno i zamjenik gradonačelnika Grada Sombora.
Obilaskom sela i sami smo primijetili nove natpise s nazivima ulica na ćirilici, latinici i mađarskom jeziku, kao i to da na zgradi u kojoj su mjesna zajednica i mjesni ured stoje, prije nekoliko godina postavljene, ploče na kojima su i hrvatski nazivi.
Obveza, a ne dobra volja
Osim Berega, hrvatski jezik u službenoj je uporabi i u Monoštoru i na ulasku i izlasku iz ovog sela stoje ploče na kojima je i hrvatski naziv Monoštor. Na teritoriju grada Sombora u službenoj uporabi je i mađarski jezik i to u nekoliko sela u kojima je ispoštovana obveza ispisivanja naziva i na mađarskom jeziku. To što se obveza ispisivanja višejezičnih naziva u sredinama gdje su jezici nacionalnih zajednica u službenoj uporabi i što će problem u Beregu, barem prema najavama, biti riješen razlog je što vijećnik Gradskog vijeća zadužen za nacionalne zajednice Szilárd Jankovics smatra da on tu nema više ništa za reći. A to hoće li u nekom mjestu službeni natpisi biti ispisani i na jezicima nacionalne zajednice ili nacionalnih zajednica čiji je jezik u služebnoj uporabi nije stvar dobre volje, već obveza. A ta obveza propisana je pokrajinskom odlukom koja uređuje pitanja službene uporabe jezika i pisma nacionalnih zajednica na teritoriju AP Vojvodine. Prema toj odluci na područjima na kojima su jezici nacionalnih zajednica u službenoj uporabi nazivi mjesta i drugi geografski natpisi, nazivi službenih institucija imaju se ispisivati i na jeziku i pravopisu nacionalne zajednice čiji je jezik u službenoj uporabi i to s istim obilkom i veličinom slova kakvim je ispisan i naziv na srpskom jeziku.
Područje na kojem su u službenoj uporabi jezici određene nacionalne manjine određuje se Statutom općine ili grada. Da bi se u nekom naselju u službenu uporabu uveo jezik neke od nacionalnih zajednica pripadnika te nacionalne zajednice mora biti najmanje 25 posto.
