Arhiv tekstova

U Srijemu je žetva u punom jeku. Ove godine u Srijemu je zasijano 171.332 hektara, što je za 7.523 hektara manje od prošle godine, a pod pšenicom se u Srijemu nalazi 58.660 hektara, što je za 12 posto više nego prošle godine. Ukupno za žetvu ima 66.419 hektara, uključujući tu osim pšenice, ozimi ječam, jari ječam i tritikale. Kiše koje su pale tijekom lipnja odgodile su početak žetve, a nakon žetve ječma koja je počela prva, rezultati ohrabruju jer su na pojedinim parcelama ostvareni prinosi čak i do osam tona po hektaru. Poslije žetve na pojedinim parcelama u Srijemu i pšenica obećava da će rod ove godine biti zadovoljavajući, ali ne rekordan kao što je bio prošle godine. Međutim, ono što i ovoga puta zabrinjava poljoprivredne proizvođače to je niska otkupna cijena. Priča se da će ona biti 16 do 17 dinara po kilogramu što je nedovoljno, kažu srijemski ratari, da  pokriju osnovne troškove proizvodnje.

 

Minimalna zarada

 

Proizvodna godina u Srijemu je prema riječima stručnjaka bila specifična s blagom zimom i velikom količinom padalina u proljeće. Prvi prinosi pšenice su ohrabrujući i kreću se od 6 pa do čak 8 tona po hektaru, a na poljima rekordera čak i preko 10 tona: 

»Prinosi su zadovoljavajući, ali cijena nije. Minimalna cijena trebalo bi biti bar 20 dinara bez PDV-a, da bi proizvođač imao bar minimalnu zaradu. Ali to je samo želja prilično daleka od očekivanja jer prema burzanskom barometru, kako se približila žetva tako cijena lanjskog roda pšenice pada. S obzirom na to da se očekuje jedan od boljih prinosa u proteklih deset godina, sasvim je očekivan ovaj pad cijene, pa se cijena pšeničnog zrna stabilizirala na nivou od 19,25 dinara, ili 17,50 bez PDV-a«, navodi tajnik Srijemske gospodarske komore Vladimir Vlaović. 

Ovog proljeća je u Srijemu poljoprivrednim kulturama zasijano 171.332 hektara, što je za 7.523 hektara manje nego prošle godine. Najrasprostranjenija kultura na srijemskim poljima kukuruz, zauzima pet posto manje površine u odnosu na 2015. godinu. Osim većeg smanjenja površina pod sojom i merkantilnog kukuruza u odnosu na prošlu godinu evidentno je smanjenje površina pod povrćem i povećanje pod krmnim biljem.

Nevrijeme usporilo žetvu i uništilo rod

 

U šidskoj općini pšenicom je jesenas zasijano preko 6.000 hektara, a prvi otkosi govore da je kvaliteta pšenničnog zrna dobra. Prinosi ječma kreću se od 6,5 do 8 tona po hektaru, a kod pšenice idu i do 9, u zavisnosti od primijenjene agrotehnike. Nevrijeme koje je zahvatilo šidsku općinu u ponedjeljak, 27. lipnja, usporilo je žetvene radove, a u katastarskim općinama Višnjićevo i Morović tuča je pričinila štetu koja se procjenjuje od 20 do 40 posto. Nakon isušivanja zemljišta žetva je krajem prošloga tjedna ponovno počela: 

»Općina Šid, što se tiče sjetvene strukture, raspolaže s oko 37.000 hektara obradive površine. Žetva ječma je završena, a prinosi se kreću čak i do 8 tona po hektaru, što je jako dobro«, kaže u ime Ureda za poljoprivredu Općine Šid Dejan Vučenovič dodajući: 

»Pšenica je dobro rodila i zavisno od tehnologije i  primjene agrotehničkih mjera, prinosi dostižu i do 9 tona po hektaru. Hektolitar je također dobar i on se kreće između 83 do 84 posto. Međutim općinu Šid je 26 i 27 lipnja zahvatilo nevrijeme tako da je na određenom terenu palo i do 100 litara kiše po četvornom metru. U Višnjićevu su stradali usjevi soje, suncokreta i pšenice a upravo pšenica na tim parcelama, ima oštećenja i do 50 posto. Nastradao je i kukuruz i pitanje je hoće li se oporaviti. Ima dosta stradalih usjeva u vidu poleganja zbog jakog olujnog vjetra i kiša i pitanje je hoće li kukuruz uopće na pojedinim mjestima i dati neki rod. Najveće štete su u Moroviću, Višnjićevu, Ilincima i Vašici. Općina Šid je formirala komisiju koja je izašla na teren. Ustanovila je štetu i preostalo je da prikupi još neke podatke. Ljudi se još uvijek prijavljuju tako da ćemo u narednom razdoblju nastojati pomoći tim ljudima i izaći im u susret, kako bi barem donekle nadoknadili izgubljeno«, ističe Vučenović.

 

Isplativije skladištenje

 

Sudeći prema izjavama ratara, čini se da će u ovogodišnjoj žetvi proći dosta lošije nego što su očekivali prije nego što su pali prvi otkosi pšenice. Oni ratari koji pšenicu prodaju čim je skinu dobiju 15 dinara po kilogramu (iako se pred početak žetve spominjala cijena od 16 dinara s pripadajućim porezom). Na jednom od srijemskih polja zatekli smo u kombajnu poljoprivrednika iz Šida Vladu Rumpla, koji je upravo završavao žetvu jednog od ukupno od 12 jutara koliko posjeduje: 

»Zadovoljan sam prinosom, odličan je. Imat ću 5 tona po jutru, a što se tiče cijene, to još uvijek ne znam. Kada bi bila zadovoljavajuća, prodao bih pšenicu jer mi treba novac za daljnju proizvodnju. Međutim, priča se da će cijena biti 16 do 17 dinara i da će država morati intervenirati. Mislim da je ta cijena niska.  Dvadeset dinara bi bila realna cijena, bez obzira na prinos, kako bismo mogli pokriti troškove proizvodnje. Ja pšenicu neću odmah prodavati. Odnijet ću je u šidski mlin gdje ju godinama odnosim i kad se bude znala točna cijena, otići ću kod njih i napraviti obračun«, kaže Rumpl. 

Plaši se kako će biti iduće godine kada je u  pitanju plaćanja krušnog zrna, jer prema najavama kvaliteta pšenice, točnije postotak proteina u pšeničnom zrnu, bit će odlučujuća pri određivanju cijene. Plaši se da  će to još više otežati i ovako tešku i malu naplatu jer mnogi ratari, poput njegovih, nisu pogodni za uzgoj pšenice s većim postotkom proteina.