Arhiv tekstova

Vučević ponovno gradonačelnik

LSV podržala SNS i SPS 

u Novom Sadu

 

 

Potpredsjednik SNS-a i predsjednik Gradskog odbora SNS-a u Novom Sadu Miloš Vučević izabran je 1. srpnja za gradonačelnika Novog Sada, što će mu biti drugi mandat na toj funkciji. Za gradonačelnika je izabran glasovima 52 od 78 vijećnika. U Novosadskom parlamentu došlo je do preraspodjele snaga. Novu gradsku vlast činit će koalicije oko SNS-a, SPS-a, LSV-a, Jedinstvene Srbije, SVM-a i Zelene stranke. U oporbi su pokret Dosta je bilo, DS i SRS. Vučević je izabran uz potporu dojučerašnjih oštrih protivnika LSV-a. Tako je Liga, poslije skoro 25 godina, napustila koaliciju s DS-om i podržala SNS.

Vučević je najavio da će u naredne četiri godine prioritet biti privlačenje investicija, reforma uprave, povećanje sigurnosti, ali i završetak izgradnje Žeželjevog mosta, koji je prema prvobitnom planu trebao biti izgrađen 2013, a prema najnovijem do kraja 2017.

 

 

 

Hrvatska deblokirala Srbiju 

Zeleno svjetlo 

na europskom putu

 

 

Srbija će najvjerojatnije 19. srpnja otvoriti poglavlja 23 i 24 u pregovorima o pridruživanju s EU, pošto je Hrvatska, koja se protivila otvaranju tih poglavlja, dala svoj pristanak. Rezultat je to 3. summita Berlinskog procesa koji je u ponedjeljak u Parizu okupio čelnike šest zemalja zapadnog Balkana i Europske unije.

Vijest o deblokadi prvi je objavio europski povjerenik za susjedsku politiku i proširenje Johannes Hahn na twitteru. »Pariz – Balkan 2016. daje rezultate. Hrvatska potvrdila da je u redu otvaranje pristupnih poglavlja 23 i 24 sa Srbijom. Europska perspektiva je realna«, objavio je Hahn.

Premijer Srbije u tehničkom mandatu i mandatar za sastav nove vlade Aleksandar Vučić izjavio je kako Srbija sada s većim optimizmom gleda u budućnost, da je ostalo još mnogo toga za uraditi, ali da vjeruje kako će Srbija imati potporu EU i da će i sama taj posao uraditi.

»Njemačka kancelarka Angela Merkel je čestitala Srbiji i zamolila sve da podržavaju Srbiju na europskom putu, a ne da je ometaju«, rekao je Vučić.   

Ranije u ponedjeljak je i Velika Britanija dala zeleno svjetlo Srbiji da otvori poglavlje 23 u pristupnim pregovorima sa EU.

Hrvatsku deblokadu prvi je pred novinarima u Parizu komentirao hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač.   

»Bitno nam je je da smo sve svoje zabrinutosti u Hrvatskoj, sve zahtjeve uspjeli ugraditi u pregovaračku poziciju«, rekao je Kovač. 

Pojasnio je da će posljednji detalji poglavlja 23 i 24 biti riješeni na međunarodnoj konferenciji 19. srpnja.

Podsjetimo, hrvatska blokada Srbije na europskom putu trajala je više od tri mjeseca, a poštivanje prava hrvatske manjine u Srbiji, uz punu suradnju s Haaškim sudom i nadležnost za procesuiranje ratnih zločina, bili su jedni od glavnih zahtjeva Hrvatske za pristanak na otvaranje poglavlja 23, koje se bavi pravosuđem i temeljnim pravima

Slovačka je najavila da očekuje da će tijekom narednih šest meseci njenog predsedavanja Unijom Srbija napredovati i otvoriti više poglavlja u pristupnim pregovorima.   

Čelnici šest zemalja Europske unije i šest zemalja zapadnog Balkana okupili su se u ponedjeljak u Parizu na 3. summitu Berlinskog procesa, koji je pokrenut prije dvije godine kako bi se zemlje jugoistočne Europe kroz regionalnu suradnju na konkretnim projektima približile Europskoj uniji.

Summit u Parizu nastavak je procesa koji je počeo sastankom 28. kolovoza 2014. u Berlinu, a godinu dana poslije, 27. kolovoza 2015., summit je održan u Beču. U okviru tog procesa predviđeno je održavanje pet takvih summita do 2018. godine.

Tijekom sastanka, šest zemalja zapadnog Balkana potpisalo je Ugovor o osnivanju Regionalnog ureda za suradnju mladih (RYCO). Taj Ured imat će sjedište u Tirani, polovicu njegova proračuna financirat će šest zemalja potpisnica, a drugu polovicu međunarodne financijske institucije, te Europska komisija.

Berlinski proces nastavak je procesa Brdo-Brioni, koji su 2013. godine pokrenule Hrvatska i Slovenija.

Na summitu su sudjelovala izaslanstva 12 zemalja, šest iz zemalja EU-a (Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Francuske, Italije i Austrije) i šest iz zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Srbija).

H. R.

 

 

Sredstva za informativne projekte na hrvatskom jeziku

 

 

Ministarstvo kulture i informiranja Republike Srbije donijelo je prošloga tjedna Rješenje o raspodjeli sredstava po raspisanom Natječaju za sufinanciranje projekata iz oblasti javnog informiranja na jezicima nacionalnih manjina u 2016. godini. 

Od informativnih projekata na hrvatskom jeziku sredstva su dobili: Hrvatsko udruženje novinara Cro news iz Subotice za Radijski program na hrvatskom jeziku Naša riječ (400.000),  Hrvatska nezavisna lista iz Subotice za mjesečnik Hrvatske novine (400.000), Hrvatsko kulturno društvo Vladimir Nazor iz Stanišića za projekt Glas Hrvata (400.000) te Udruga novinara Cro- Info za Hrvatsku panoramu (700.000).  Riječ je o ukupno 1.9 milijuna dinara.

Inače, natječajna sredstva u ukupnom iznosu od 40 milijuna dinara raspoređena su za realizaciju 86 projekata.