Arhiv tekstova

Nova Skupština kao i Vlada Vojvodine je formirana. Grad Subotica također je dobio novog gradonačelnika i vodstvo. Kad situacija dovoljno sazrije, uskoro ćemo dobiti i novu Vladu Srbije. Pažljivo smo slušali ekspoze pokrajinskog premijera, kao i gradonačelnika Subotice i po njima obećana zemlja Kanaan je tu pred nama, samo nam fali nekoliko koračića da stupimo u nju. Takav jedan korak je, sudeći po riječima mandatara buduće Vlade, napraviti red u javnom sektoru, jer to traži Međunarodni monetarni fond (MMF). Ovo je bolan zadatak, jer trebat će otpustiti mnogo uposlenih iz raznih javnih službi (a što će biti s partijskim kadrovima?). U prošlom broju smo bacili pogled unazad, to jest analizirali smo s koliko službenika je funkcionirao tada po veličini treći grad Ugarske. Rekli smo da je između 1908. i 1912. prosječno iz gradske kase plaćano 135 odnosno 139 uposlenika. Do vrlo interesantnih podataka dolazimo kada analiziramo strukturu službenika i vidimo što su im bila zaduženja.

 

Što su tadašnji gradski uposlenici radili?

 

Građanskim zakonom koncem XIX. stoljeća (1880.) gradovi su podijeljeni u dvije kategorije. Subotica je pripadala u prvu, po samoupravi višoj grupi, koje su se zvale municipijalni gradovi. Budući je postojao višepartijski sustav, na neke gradske funkcije su birani, na neke su bili postavljeni ili su radili po ugovoru. Birane funkcije su bili gradonačelnik i zamjenik, vijećnici (1908. ih je bilo četvorica, uposlene ćemo navoditi prema spisku iz ove godine), glavni gradski notar (uz njega je radilo petero ljudi), glavni pravni savjetnik (imao je i zamjenika), skrbnik (za malodobne i poslovno nesposobne, uz njega je radilo još troje ljudi) i glavni kapetan gradske policije. Policija i zatvor bili su smješteni u Gradskoj kući; ukupno je bilo četiri kapetana i deset policajaca (ukupno 15 ljudi). Najbrojniju grupu činovnika tvorili su pisari (21), drugi po brojnosti bili su poreznici (16) a treću veću grupu činilo je četrnaest knjigovođa, uključujući šefa i njegovog zamjenika. Na platnom spisku grada bilo je i deset okružnih liječnika i jedan očni, zadužen za trahomu (tada vrlo rasprostranjena bolest očiju); grad je plaćao i tri veterinara kao i zapovjednika vatrogasaca. Po jedan čovjek bio je zadužen za vašare (tržnice), za pašnjake i za nadzor u klaonici. Katastar i arhivu su vodili po dvojica uposlenih. Na spisku nema nijedne žene. Još dva interesantna podatka iz ovog doba: 1890. godine u administrativnom dijelu grada živjelo je 53 posto, a na salašima 47 posto stanovnika (ukupno 72 .683). Aleksandrovo, Bajmak i Čantavir službeno su pripadali županiji. Po popisu iz 1910. godine grad je imao 94.610 stanovnika, Budimpešta i Segedin su bili veći.

 

Kakva je današnja struktura uposlenih u općini?

 

Svaka usporedba ima svoju manu, napose usporedba podataka današnjice s podacima od prije108 godina. No, nije to baš tako nemoguća misija, jer zahvaljujući elektroničkoj komunikaciji i obvezi davanja podataka od javnog interesa mogu se »iskopati« određeni razmjerno svježi podaci. Naravno, treba uzeti u obzir da u sadašnjoj organizacije gradske samouprave ima i nekih zadataka, koji prije sto godina nisu ni postojali, npr. zaštita okoliša i komunalna policija (2012. bilo ih je 20), nadalje organiziranje 13 mjesnih zajednica itd. Jedan podatak govori da je zaključno s listopadom 2012. godine u Gradskoj upravi bilo zaposleno 335 djelatnika primljenih na neodređeno i 20  na određeno vrijeme, od toga muškaraca 143, a žena 212 (ravnopravnost ili nešto drugo?). Gradonačelnik Modest Dulić imao je zamjenika i 3 pomoćnika. Gradsko vijeće sastojalo se od devet članova (ukupno 14), a posebno tijelo je Skupština grada, s četiri uposlenika. Iz »Informatora o radu tijela grada Subotice«, ažurirano 13. kolovoza 2014. godine (str. 146), saznajemo da se uprava grada rukovodi i radi prema cca. 180 raznih zakona, oko 230 pravilnika na republičkom nivou i 42 uredbe, zatim tu dolaze i općinske odluke i pravilnici. Samo ovi podaci ukazuju na ogromnu (ne)potrebnu administraciju (npr. pravna služba). Gradonačelnik je tada bio Jenő Maglai, koji je imao zamjenika i veći broj (5) pomoćnika, ali je smanjen broj vijećnika na 5 (ukupno 12). Gradska uprava ima šest tajništava, među njima za građevinarstvo i imovinu (nasljednik inženjerskog ureda) oni vrše izdavanje građevinskih dozvola (eventualno i nadzor), a od Zavoda za urbanizam naručuju urbanističke projekte koje usvaja Skupština grada. Gradske investicije vodi Ravnateljstvo za izgradnju, u ove dvije javne službe uposleno je preko 100 ljudi (inženjerski ured je imao 3-4 inženjera). Zato se pitam tko i kako će odrediti tko je sada višak u javnom sektoru (ovo je tek općinski nivo)?