Arhiv tekstova

Za one neupućene u problematiku obrazovanja na jezicima nacionalnih zajednica informacija objavljena u medijima prije dva tjedna da će ponuda izbornih predmeta u školama od naredne školske godine biti proširena i na neke od jezika nacionalnih zajednica vjerojatno je djelovala kao veliki pomak. S druge strane, u Hrvatskom nacionalnom vijeću kažu da mjesta zadovoljstvu nema i da zapravo nije riječ ni o kakvom pomaku, naprotiv. Nije uvažen ni jedan od zahtjeva nacionalnih vijeća. Ali, krenimo redom. Pred kraj školske godine u školama su učenicima dostavljeni anketni listići s ponudom izbornih predmeta za koje se učenici mogu opredijeliti. Za one koji nemaju djecu u školskim klupama pojasnimo da su vjerska nastava ili građanski odgoj obvezni izborni predmeti, a uz to učenici mogu odabrati još jedan izborni predmet. Ponuda tog drugog predmeta ovisi od škole do škole, odnosno od rapoloživog kadra. Uglavnom se uz informatiku i računarstvo, koje nudi svaka škola, na listi nalazi još nekoliko predmeta, kao što su domaćinstvo, crtanje, slikanje, vajanje, šah... Nakon tog prvog anketiranja u škole su stigli novi anketni listići na kojima su se na spisku izbornih predmeta nalazili i jezici nacionalnih manjina. To se dogodilo dva dana prije završetka školske godine, pa je uz činjenicu da je jedna anketa već obavljena i to dodatno zbunilo roditelje.  

 

Među izbornim predmetima i manjinski jezici

 

Pojašnjenje smo potražili u Ministarstvu prosvjete. Pitali smo ih prvo što je to, osim što su sada na anketnom listiću izbornih predmeta i jezici nacionalnih zajednica, novoga kada je riječ o jezicima nacionalnih zajednica u obrazovnom sustavu Srbije. 

»Dvije su novine u novoj metodologiji izučavanja predmeta materinski jezik s elementima nacionalne kulture. Prva je da će se omogućiti izučavanje jezika na nivou više škola, što znači da će se, ukoliko zainteresiranost bude mala, učenici iz više škola spajati u jedno odjeljenje, čime će se omogućiti većem broju zainteresiranih pohađanje ovog izbornog predmeta. Druga novina je fakultativno izučavanje, što doprinosi tome da učenici kao izborni predmet mogu odabrati neki drugi predmet, primjerice informatiku, ali će im ipak biti ostavljena mogućnost da izučavaju svoj materinski jezik ili druge materinske jezike kroz različite oblike fakultativnog izučavanja«, navodi se u odgovoru koji je Hrvatskoj riječi dostavila Dragica Gavrilović iz Službe za odnose s medijima Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja.

U anketnom listiću na spisku izbornih predmeta navedeni su  jezici onih nacionalnih zajednica koji odgovaraju nacionalnoj strukturi učenika u određenoj školi. Tako se, primjerice u somborskim školama, kao izborni predmeti nude mađarski, hrvatski i romski jezik s elementima nacionalne kulture i bunjevački govor s elementima nacionalne kulture. Kada je riječ o mogućnosti fakultativnog praćenja predmeta materinski jezik s elementima nacionalne kulture, učenicima se nudi izbor od svih 14 manjinskih jezika i govora. 

»Procedura je ista kao i prethodnih godina: roditelji učenika opredjeljuju se zaokruživanjem opcije na anketnom listiću. Tek po izjašnjavanju učenika izaći ćemo s  podacima o tome postoji li, i u kojoj mjeri, odgovarajući nastavni kadar. Ministarstvo je pokrenulo nekoliko inicijativa na koji način bi se  broj stručnog kadra mogao povećati«, navodi Gavrilović u svom odgovoru, ne precizirajući kako Ministarstvo namjerava osigurati potreban kadar za izvođenje ove nastave.

Kada je riječ o organiziranju nastave za ovaj izborni predmet na nivou više škola, i dalje će uvjet biti da za formiranje odjeljenja mora biti najmanje 15 učenika.

U Ministarstvu prosvjete kažu da su spomenute novine uvedene kako bi se osigurala dostupnost jezika nacionalnih manjina s elementima nacionalne kulture učenicima u svim sredinama gdje žive pripadnici nacionalnih zajednica. Detaljan plan realiziranja nastave ovog izbornog predmeta roditelji će dobiti na početku školske godine. Tada će imati mogućnosti i da eventualno odustanu, ukoliko im primjerice ne odgovara da na nastavu odlaze u neku drugu školu.

Glede fakultativnog pohađanja ovog izbornog predmeta nepoznanica je kako će ta nastava biti organizirana i tko će plaćati nastavnike.

 

I dalje sporno pitanje

 

Sasvim drugačije na ove novine gledaju u Hrvatskom nacionalnom vijeću. 

»Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, kao i ostali jezici nacionalnih zajednica sporno su pitanje između nas i Ministarstva prosvjete oko godinu dana. Naš stav je da taj predmet mora ostati u okviru škola u vidu predmeta kakav je bio do sada, s tim što smo mi tražili da se  status tog predmeta poboljša, da bude obvezan, što znači da ukoliko se učenik izjasni za njega, bude obvezan predmet naredne četiri godine. Također smo tražili da se promijeni status u srednjim školama i da nasuprot fakultativnog bude izborni predmet. To bi značilo promjenu i načina financiranja, odnosno teret financiranja ne bi bio na općinama već na Ministarstvu prosvjete«, kaže za Hrvatsku riječ, članica Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća zadužena za obrazovanje Jasna Vojnić. 

Ona dalje navodi da  Ministarstvo ne samo da nije uvažilo zahtjeve već je nasuprot tome inzistiralo da se ovaj predmet izučava fakultativno u vidu ljetnih i zimskih škola i drugih izvannastavnih aktivnosti. »Naš isključivi stav je da se materinski jezik s elementima nacionalne kulture izučava u školama kao izborni predmet i nikako drugačije. Ljetne i zimske škole i projektno financiranje odradit ćemo na drugi način, jer svakako mi tu djecu vodimo i na zimske i ljetne škole. Zajednički jezik s Ministarstvom prosvjete nismo našli, ali smo ostali pri našim zahtjevima«, kaže Jasna Vojnić. 

Jedan od zahtjeva bio je i obveza anketiranja učenika, odnosno roditelja za izborni predmet jezik nacionalnih zajednica s elementima nacionalne kulture, bez obzira ima li ili nema zainteresiranih. Zahtjev nacionalnih vijeća bio je i izrada uniformnih anketnih listića u svim školama. 

»Temeljem tog našeg zahtjeva Ministarstvo je sačinilo, prema našem sudu, nespretno sastavljene anketne listiće. Te listiće su bez naše suglasnosti i suglasnosti Koordinacije nacionalnih vijeća poslali u škole i to dva dana prije kraja školske godine. Djeca su već prije toga bila anketirana i oni su naknadno, navodno na naš zahtjev, poslali uniformne anketne listiće, s kojima se mi, da su nas pitali, ne bismo složili. Ne bismo se složili, jer je na tim anketnim listićima stajalo da škola tu anketu provede ukoliko ima mogućnosti. A ni jedna škola nema mogućnosti, jer ni jedna škola nema stalnog zaposlenog koji bi predavao taj izborni  predmet. Dakle, htjeli su da se anketa provede u što manjem broju škola, pa su zato i naveli: ‘ukoliko škola ima mogućnosti’. Naš zahtjev je bio da svaka škola pod obvezno provede anketu, a mi bismo našli kadar. Drugo na što nismo pristali su ljetne i zimske škole, i to kao projektno financiranje, što znači da bi svaka škola za to trebala pisati projekte i naći sredstva, a 90 posto ravnatelja ili nema za to vremena ili ne bi bilo zainteresirano, pa od toga ne bi bilo ništa«, kaže Jasna Vojnić. 

Naša sugovornica najavljuje da će početkom ovog mjeseca biti održan sastanak Koordinacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina s koje će biti upućen zahtjev Ministarstvu prosvjete da se početkom naredne školske godine provede nova anketa s anketnim listićima kakve predlažu nacionalna vijeća. 

Na naš upit je li mogućnost da se nastava u slučaju manjeg broja učenika organizira na nivou više škola ipak korak naprijed  Vojnić kaže da je to samo način da se prividno zadovolje zahtjevi nacionalnih vijeća. 

»Mi smo bili jasni: ukoliko ima više od 15 zainteresiranih učenika, nema rasprave; ukoliko ima manje od 15, kombiniraju se odjeljenja; ukoliko ima nekoliko učenika, kombinira se više škola i glede toga mi smo sasvim razumni«, kaže Vojnić.

Koliko je učenika nakon provedene ankete zainteresirano ili za izborni predmet ili za fakultativno pohađanje nastave  materinski jezik s elementima nacionalne kulture znat će se početkom ovog mjeseca, jer je prvi srpnja rok da škole vrate popunjene anketne listiće. Tada će se moći govoriti i o tomu jesu li ove izmjene donijele bilo kakav pomak.