Arhiv tekstova

Vijest iz Bruxellesa da u Europskoj uniji i dalje ne postoji suglasnost Srbiji za otvaranje poglavlja 23 bila je udarna vijest u ponedjeljak, 27 lipnja, u svim srbijanskim elektroničkim medijima i na internetskim portalima.

»Rampa i dalje spuštena: Hrvati i Britanci blokiraju Srbiju, Hrvatska i Britanija blokirale otvaranje poglavlja 23«, »EU i danas bez suglasnosti o otvaranju Poglavlja 23«  – samo su neki od naslova za vijest iz Bruxellesa da članice Europske unije nisu postigle dogovor o otvaranju poglavlja 23 za Srbiju.

 

Bez suglasnosti za Nacrt pregovaračke pozicije

 

Tako je još jedan sastanak Radne skupine za susjedstvo, proširenje i zemlje u procesu pristupnih pregovora (COELA) završen bez suglasnosti Hrvatske i Velike Britanije na Nacrt zajedničke pregovaračke pozicije za poglavlje 23 u pregovorima sa Srbijom.

Zemlje članice EU mogle bi na veleposlaničkoj razini (COREPER) 30. lipnja još jednom pokušati dobiti suglasnost i ove dvije zemlje, kako bi istog dana eventualno organizirale Međuvladinu konferenciju i otvorile nova poglavlja u pregovorima sa Srbijom.

Dužnosnici u Vijeću Europske unije potvrdili su da Hrvatska nije dala suglasnost »iz bitnih razloga«, a Velika Britanija iz »tehničkih«, zbog situacije s referendumom o britanskom napuštanju EU, izvijestila je agencija Beta po završetku sastanka Radne skupine COELA.

»Određene, mada neizvjesne, mogućnosti još postoje da se i sa Srbijom otvore nova poglavlja«, objasnili su upućeni dužnosnici u Vijeću EU, uz objašnjenje da »Hrvatska nije odustala od svog protivljenja regionalnoj nadležnosti srbijanskog suda za ratne zločine i zahtjevima za veća prava hrvatske manjine u Srbiji«, prenosi Jutarnji list. Izostane li do kraja lipnja neophodno, a tehnički ipak izvodivo, jednoglasje o otvaranju poglavlja 23 i 24 u pregovorima EU sa Srbijom, to bi onda bilo odgođeno za srpanj ili rujan ove godine, navode beogradski mediji.

 

Žustre debate

 

Srbijanski mediji su brujali o »rampi Hrvata i Britanaca« za otvaranje pregovaračkog poglavlja 23, ali nisu brujali o dokumentima u koje je Deutsche Welle imala uvid, prema kojima ova novinarska agencija navodi da se u Bruxellesu iza zatvorenih vrata i dalje vode žustre debate o tome kakva treba biti zajednička pregovaračka pozicija Europske unije prema Beogradu. 

Kako navodi Deutsche Welle, susjedi od Srbije traže bolju zaštitu manjina, a Njemačka najavljuje da će ostala pregovaračka poglavlja biti otvorena kada bude napredovala normalizacija odnosa s Kosovom. Kako se ukazuje, različite manje ili veće zahtjeve imaju Rumunjska, Bugarska i Mađarska, ali i Njemačka i Finska.

»Tijekom sastanka Radne skupine Europskog savjeta zadužene za pitanja proširenja, predstavnici Njemačke su prethodne sedmice ostali na poziciji da se pregovaračka poglavlja mogu otvarati samo ukoliko dođe do daljnjih pomaka u normalizaciji odnosa Srbije s Kosovom«, stoji u ovom dokumentu. 

Iz još jednog povjerljivog dokumenta, njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, u koji je Deutsche Welle također imao uvid, navodi se kako »Berlin zahtijeva da Beograd i Priština nastave tehnički dijalog, ali i razgovore visokih političkih predstavnika čim se formira srpska Vlada.« Izvor beogradskih Večernjih novosti iz Vijeća Europe pojašnjava da će zahtjeva uvijek biti, sve dok traju pregovori i da će se Srbija, u svakom slučaju, morati u potpunosti usuglasiti s europskim tečevinama, uključujući i puna prava manjina ili nezavisnost pravosuđa. »A to je dugačak proces. Važno je da su se sve zemlje složile da poglavlja 23 i 24 budu otvorena. Ukoliko se postigne suglasnost, različite primjedbe prijestolnica bit će unijete kao mjerila koja će Srbija morati ispuniti do zatvaranja određenih poglavlja«, kaže sugovornik Večernjih novosti.

Inače, u Radnoj skupini zaduženoj za proširenje sjede predstavnici Europske komisije i svih članica. Hrvatski predstavnik nije više imao posebnih primjedaba, ali su zato predstavnici Mađarske, Rumunjske i Bugarske naglasili značaj monitoringa i zatražili da Bruxelles provjerava hoće li se Srbija držati zadanih rokova za ispunjavanje Akcijskog plana.

Stav Rumunjske je da Bruxelles od Srbije mora jasnije tražiti bolje omogućavanje vjerskih službi na jeziku manjina.

Deutsche Welle vele navodi da u ovoj fazi neće biti daljnjih zatezanja, ni blokada, jer je stav Europske komisije o rumunjskom zahtjevu da je Akcijski plan Srbije o zaštiti manjina dovoljan, odnosno da ne treba tražiti više, jer su ispunjeni standardi Okvirnog sporazuma za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe. Taj dokument je usvojen 1995., a Srbija ga je potpisala 2001. godine. Na primjedbe da treba strogo kontrolirati tempo kojim Beograd ispunjava ono što je zacrtano u Akcijskom planu za poglavlja 23 i 24, u Europskoj komisiji navode da je »kvalitet važniji od brzine.«

Kako prenosi Deutsche Welle, iz dokumenta Radne skupine Europskog savjeta zadužene za pitanja proširenja, proizlazi da je posebno predstavnik Finske naglasio značaj nezavisnog pravosuđa, primjerenog trajanja procesa, poboljšanja obrazovanja sudaca i tužitelja, provođenje Akcijskog plana za borbu protiv korupcije i poboljšanja zakona o zaštiti podataka.

»Helsinki nije tražio da se u zajedničku pregovaračku poziciju sada uvode novi elementi, ali će tijekom pregovora inzistirati na pobrojanim temama«, prenosi Deutsche Welle.