Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Kako zagađujemo organizam grada u kojem živimo

Prvi teoretski radovi s konca XIX. stoljeća inspirirani Darwinowom teorijom o evoluciji, grad kao djelo ljudske zajednice uspoređivali su s jednim živim bićem. Prvo se podigne jedna kuća, pa druga... Zatim se skup kuća pretvara u selo, a više sela se sklope u grad. Znači, svaki grad ima svoje razdoblje rođenja i odrastanja. U jednom trenutku grad postiže svoj vrhunac, zatim počinje stagnirati, stariti, nastupa degradacija i na kraju grad nestaje, umire. Naravno, ovo je vrlo uprošćena priča koja se može ispričati o jednom gradu. Recimo, priču o Subotici mogli bismo početi ovako: nekada su postojala jezera, stalne i bujične rječice, mlake, šumarci u rječnim dolinama. Na uzvišenjima koje je narod nekada zvao hatovima ili gredama počeli su se naseljavati ljudi, čija je zajednica tijekom vremena bila sve jača i jača. Isprva su živjeli u harmoniji s prirodom koja ih je okruživala, ali kako se razvijala civilizacija, napose tehnika, ljudi su umislili da mogu zagospodariti i nad prirodom. Prvo su vodu pili iz plitkih bunara dubokih nekoliko metara, zatim su bušeni bunari dubine do tridesetak metara, danas zahvaljujući postojanju gradskog vodovoda, pijemo vodu staru više milijuna godina, koja se cijedila s Karpata i koja se nalazi na dubini od oko 120 metara. Mnogi stručnjaci smatraju da će zalihe pijaće vode u budućnosti biti dragocjene, više nego što je to danas npr. nafta. Čini mi se da mi Subotičani (ali i stanovnici ostalih gradova) još nismo svjesni kakvu dragocjenost trošimo nemilice umjesto da čuvamo svaku kap vode.
 
Krvotok grada
 
Nadovezajući se na biologističke teorije, vodovod i kanalizaciju jednog grada, možemo naprimjer usporediti s krvotokom jednog čovjeka. Vodovod su arterije (arteški bunari nekad) koje u svaki dio grada dovodi zdravu pijaću vodu neophodnu za život ljudi, biljaka i životinja. Nasuprot ovome, kanalizaciju možemo shvatiti kao vene koje odvode istrošenu, zagađenu vodu. Gradski pročistač otpadnih voda zapravo su bubreg i srce grada, koji pročišćenu zdravu vodu vraćaju prirodi otkuda nam ona ponovo služi za život. Kako je to već u životu, vremenom se i u krvnim sudovima stvaraju zakrečenja koja dovode do tzv. suvremenih bolesti krvotoka, srca i mozga koji se narodski zovu srčani i moždani udar. Po statistikama, ove su bolesti najčešće i uzroci smrti jednog organizma zvanog čovjek. Slično se događa s vodovima za vodu i za odvodnjavanje. Vodovodne cijevi znaju, uslijed npr. zastarjelosti, popucati i onda privremeno plaviti pojedine dijelove grada. Znaju se i zakrečiti najčešće zbog željeznog oksida i onda iz vodovoda teče žućkasta, pomalo i smrdljiva voda. Zato je potrebno s vremena na vrijeme ove cijevi oprati, očistiti od svakojakih onečišćenja. I kanalizacijske cijevi, bez obzira kojeg su promjera, znaju se zakrečiti iz nekoliko razloga: prvo u nju se bacaju stvari, kojima nije nikako mjesto u odvodima (perje, organski otpatci iz kuhinje itd.). Kod nas kiše s asfaltiranih ulica speru pijesak i prašinu, koja se zatim polako taloži na dnu cijevi, smanjujući njenu propusnu moć. Nekad prije, radnici su ulazili u ove sustave i s vremena na vrijeme počistili su ovaj talog. Danas u svijetu postoje roboti na daljinsko upravljanje koji čiste kanalizacijske cijevi raznih promjera. Ne sjećam se da sam pročitao vijest da je naše subotičko javno poduzeće Vodovod i kanalizacija kupilo ili nabavilo ovakav stroj.  
 
Ekološka katastrofa
 
Godine 1972. jezero Palić doživjelo je prvu ekološku katastrofu u tadašnjoj zemlji, zbog neizgrađenog pročistača za otpadnu vodu. Sanacija, ili kako su tada pisale novine, »akcija stoljeća« trajala je šest godina. Za ovo vrijeme turistički život je zamro, ukinut je tramvaj, a ljudi su i nakon sanacije počeli zazirati od palićke vode. Pročistač je, počevši od 2005., rekonstruiran i njegov kapacitet je proširen pošto prvi nije mogao pročistiti sve veće i veće količine otpadne i bujične vode. Po planu, otpadne vode naselja Palić preko cijevi pumpaju se u »novi pročistač« koji sada radi punim kapacitetom, ali voda Palićkog jezera još uvek nije ona prava, i rijetko možete videti kupače u njoj. Tako to biva kada čovjek nadmeno želi svladati prirodu. Ona itekako uzvraća udarac.
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika