Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Prakticiranje demokracije

Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina otvorio je prostor etničkim zajednicama u SCG za formiranje vlastitih rukovodnih tijela i institucija, na čijem vrhu nedvojbeno stoje nacionalna vijeća, neka vrsta parlamenta manjinskih zajednica. Zakon je usvojen početkom 2002. godine, a prvo manjinsko vijeće formirano je u okviru mađarske zajednice već tijekom ljeta. Većina ostalih je vijeća formirala kasnije, a pojedine se ni do danas nisu uspjele dogovoriti oko načina izbora i sastava svojih vijeća. U izvjesnim slučajevima vijeća su bila i povod razbuktavanja nesuglasica, do tada ipak prevladavanih nekakvim kompromisima. 
Ni konstituiranje nacionalnog vijeća kod hrvatske zajednice nije prošlo bez potresa, ali kako se da zaključiti, ni ostali nisu imuni na konflikte i cijepanja. Prave dimenzije i suštinu takvih sukoba, međutim, biće moguće ocijeniti tek sa određene vremenske distance, kada će se i znati jesu li ti nesporazumi tek početničke boljke demokratskog uređivanja vlastitih zajednica. 
 
NI­JEM­CI: 
Ne­do­volj­no za elek­tor­sku skup­šti­nu
Formiranje nacionalnog vijeća kod vojvođanskih Nijemaca pod velikim je znakom pitanja zbog njihove malobrojnosti. Naime, kako je Zakonom predviđeno, za ustanovljenje elektorske skupštine neophodno je 30 elektora, a za svakog elektora treba osigurati po stotinu potpisa. To čini ukupno tri tisuće potpisa, a kako Nijemaca u Srbiji ima ukupno 3.154, u što spadaju i malodobni, kao i stari koji nisu više politički aktivni, onda bi se broj onih s pravom glasa kretao i ispod dvije tisuće. U krajnjem zbiru nedostaje deset do petnaest elektora. Ovdašnji Nijemci nisu, također, ni politički organizirani, te se sve odvija u okviru postojećih udruženja i nevladinih organizacija, kojih trenutačno ima šest, dok su dvije u fazi formiranja. 
Kako kaže Rudolf Weiss, predsjednik Njemačkog narodnog saveza, prijedlog njegove udruge je da se umjesto nacionalnog vijeća od postojećih udruga oformi kolegij ili neka krovna organizacija, koja bi mogla putem konsenzusa i na ravnopravnoj osnovi donositi strateške odluke, u svezi s bitnim pitanjima za njemačku zajednicu. 
»Ne mora, dakle, postojati formalno to nacionalno vijeće, ali se možemo na drugi način samoorganizirati i uraditi nešto za opću dobrobit time što ćemo surađivati, kaže Weiss. Mi smo takav prijedlog već poslali svim njemačkim udruženjima i pretpostavljam da će ih ona razmotriti, i uskoro odlučiti može li se uspostaviti takva suradnja – na principima ravnopravnosti, konsenzusa i jednoznačnosti. » 
Na zajedničkom skupu predstavnika šest njemačkih organizacija iznijet je također, i prijedlog da se potpisi prikupljaju i od drugih građana, koji nisu njemačke nacionalnosti, a koji bi podržali određene elektore. 
Stjepan Seder, predsjednik Udruženja za dobrosusjedske odnose »Karlovitz« iz Srijemskih Karlovaca, smatra da ukoliko njemačka zajednica želi imati utjecaja u one četiri oblasti koje su povjerene nacionalnim vijećima – obrazovanje, jezik, kultura i informiranje – onda mora svakako formirati svoje vijeće. »Vijeće je državna institucija, ono ima svoje ingerencije određene zakonom, što se ne može reći za jednu društvenu organizaciju. Krovna organizacija udruženja, na primjer, neće imati tu nadležnost, i neće moći da iz sistema vlasti djeluje na te oblasti. Budući da imamo taj problem da ipak ne možemo formirati vijeće uobičajenim izborom elektora, rješenje treba tražiti u suradnji sa državnim organima, zajedno sa njima naći način da se to premosti«, kaže Seder. 
 
RU­MU­NJI:
Vi­jeće for­mi­ra­no, ali ne funk­ci­o­ni­ra
Rumunjska nacionalna zajednica je do sada uspjela održati elektorsku skupštinu i izabrati članove Nacionalnoga vijeća, ali ono službeno još nije konstituirano. Očekuje se da to bude koncem travnja, kada bi se trebalo izabrati rukovodstvo i predsjednik. 
»Sastanak za formiranje Vijeća bio je zakazan za početak ožujka, ali su zbog izvanrednog stanja u zemlji sve aktivnosti odložene, kaže Danijel Petrović, jedan od članova Vijeća. Elektori su izabrani važećom zakonskom procedurom, a od ukupno 98 izabran je 21 član vijeća. Također, i statut je pripremljen, te se čeka samo konstitutivna sjednica, kako bi nakon toga Vijeće moglo početi sa radom«, kaže Petrović. 
Jon Čizmaš, predsjednik Zajednice Rumunja u Vojvodini, međutim, napominje da oni ne žele priznati Vijeće, koje je na toj elektorskoj skupštini izabrano, budući da imaju primjedbe i na odluke ministarstva za manjine, ali prije svega na tretman Vlaha iz istočne Srbije, koje država priznaje kao posebnu nacionalnu manjinu. 
»U ovoj zemlji postoji 42 tisuće Rumunja, i 17 tisuća Vlaha, koji također pripadaju rumunjskom nacionalnom entitetu. Stav ministarstva i države je, međutim, drugačiji, te je na samoj elektorskoj skupštini odbijeno da se prihvati učešće predstavnika Vlaha iz istočne Srbije. Ministarstvo za etničke manjine u stvari nije dozvolilo da se oni deklariraju kao posebna nacija. Mi napominjemo da ni sama država Rumunjska neće priznati takvo vijeće zbog činjenice da u njega nisu ušli predstavnici Rumunja iz istočne Srbije. »
Čizmaš iznosi primjedbu da je Ministarstvo dozvolilo da se kao elektori priznaju i članovi prinudne uprave u Alibunaru, kao i predstavnici kulturno-umjetničkih društava koja se ne vode nigdje u registru. Zbog svega toga predstavnici, odnosno elektori Zajednice Rumunja, napustili su elektorsku skupštinu. 
 
RU­SI­NI:
Uspje­šno do kon­sen­zusa
Nacionalno vijeće Rusina formirano je koncem protekle godine, a članovi Vijeća, ukupno njih 18, izabrani su na temelju dvije kandidacione liste. U okviru ove zajednice postoji neslaganje oko nacionalnog statusa Ukrajinaca, za koje dio smatra da pripadaju rusinskom nacionalnom korpusu, dok dio to odriče. 
»Stoga imamo neku polovičnu situaciju, ali ipak uspjeli smo postići konsenzus oko najvažnijih stvari, kaže predsjednik Nacionalnog vijeća Rusina Rafael Ruskovski. Do sada su održane tri sjednice Nacionalnog vijeća. Posebno nam je važno što smo uspjeli bez velikih svađa i ubjeđivanja podijeliti sredstva koja su nam proslijeđena iz Sekretarijata za nacionalne zajednice i Sekretarijata za obrazovanje i kulturu. Naš je stav da se nacionalne zajednice trebaju financirati samo preko projekata, a ne automatski, tako da razna udruženja i organizacije financijsku pomoć mogu dobiti samo ako imaju neki valjan i konkretan projekat. Do sada smo uspjeli dva milijuna, koliko je osigurano za rusinsku zajednicu, podijeliti onima koji imaju što ponuditi i uraditi, bez većih problema«. 
 
SLO­VA­CI: 
Do­go­vor na­kon su­ko­ba
Predsjednica Nacionalnog vijeća Slovačke nacionalne manjine Ana Tomanova Makanova, govoreći o samom konstituiranju, kaže da su sa sastavljanjem listi krenuli prošlog ljeta, nakon usvajanja Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina. Postojao je prijedlog da se napravi zajednička lista u koju bi bile uključene sve nevladine organizacije i da se u odabir vijećnika ide putem stručnosti, a ne po principu regionalne zastupljenosti. U prilog tom stavu je išao argument da će Vijeće raditi u četiri zakonom definirane oblasti – kulturi, školstvu, javnom informiranju i službenoj uporabi jezika. Stoga su i predlagani mladi stručnjaci koji bi davali nove inicijative i rješenja, koji vide probleme i u praksi se time bave. Međutim, s najvećim udruženjem koje okuplja Slovake Maticom slovačkom, koja je zastupala stav da bi zastupljenost trebala biti regionalna, nije došlo do razumijevanja. Pokrenuta je akcija da svaka regija napravi svoj prijedlog, koji bi bio zajednička lista na kojoj bi bili i KUD-ovi, škole, gimnazije, Matica slovačka i sva druga udruženja građana, pa da se izaberu predstavnici. To je, po riječima Ane Tomanove Makanove i učinjeno u Banatu i Srijemu, ali u Bačkoj nije, jer Matica slovačka nije pozvala sve ostale predstavnike, već je dala kandidate samo iz svoje organizacije. To je rezultiralo time da su postojale lista A i lista B, koje su izišle 17. siječnja ove godine na elektorsku skupštinu pred 147 elektora. Glasovanje se završilo rezultatom od 20:9, čime je pobijedila struja koja je zastupala princip stručnosti, dok je lista Matice slovačke pretrpjela gubitak. Međutim, za razliku od Hrvata i Mađara, Slovaci neće imati Izvršni odbor svog Nacionalnog vijeća, već postoji radno tijelo za pojedine oblasti. Potpredsjednici se odabiraju po regionalnom principu, od njih troje su dvoje predloženi sa liste Matice slovačke, a u samim odborima su mahom članovi liste A koja je pobijedila prilikom odabira vijeća.
Nakon ovih dešavanja, kako kaže Ana Tomanova Makanova, nema više podijeljenosti po listama, radi se na zajedničkom programu jer se shvatilo da neki poduzetnik ili zanatlija nije u mogućnosti voditi odbor koji zahtijeva stručnost i kompetentnost. U samom Vijeću postoji pet diplomiranih pravnika s obje liste koji su zajednički radili na pripremi statuta, dodaje Tomanova Makanova. Neugodne scene nesporazuma, nesuradnje, napuštanja sastanaka time nije bilo, a odluke se donose prostom većinom.
 
MAĐA­RI:
Bez po­tre­sa u Vi­je­ću
Predsjednik Nacionalnog vijeća Mađarske nacionalne manjine Laszló Józsa također se odazvao pozivu da se osvrne na konstituiranje Vijeća. Kao što je poznato Demokratska stranka vojvođanskih Mađara, stranka Andrása Ágostona dovela je u pitanje ustavnost samog Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, ali je ustavni sud odbacio tu žalbu. Ova struja nije sudjelovala u prikupljanju potpisa za elektore, te se nalazi izvan Mađarskog nacionalnog vijeća. Józsa kaže da je za razliku od hrvatske zajednice, u kojoj političku utakmicu vode dva partnera koji se mnogo manje razlikuju po svojoj snazi, kod Mađara postoji pet registriranih političkih stranaka, od kojih se Savez vojvođanskih Mađara izdvaja po snazi i utjecaju. Situacija oko osnutka Nacionalnog vijeća iz redova 618 elektora (sa ogromnom većinom SVM) , bila je jednostavnija, što se ogledalo u tome da je SVM ocijenio kako bi bilo jako nezgodno obrazovati vijeće isključivo od pripadnika jedne stranke. Smatrali su da bi time sami sebi zadali pretešku zadaću istinskog zastupanja cijele zajednice, te su, očekujući otpor od strane onih stranaka s kojima nemaju dobro iskustvo političke komunikacije, odlučili ne zauzimati sva mjesta na listi kandidata. Otprilike je trećina tih mjesta ostavljena za razgovore s vjerskim i omladinskim organizacijama, te nezavisne intelektualce i rukovodioce institucija od značajne uloge u informiranju i obrazovanju. »Postojala je određena doza političke samokontrole i samoograničenja i zbog toga smo izašli na elektorsku skupštinu s jednom mješovitom listom. No, istini za volju, nitko nije niti mogao pretpostaviti da je to sastav koji je lišen mogućnosti političkog dijaloga ili rasprave. Ne mislimo da je potrebno sastaviti ‘jednoumni parlament’ i dosadašnja praksa pokazuje kako je ovaj sastav spreman i na oštru političku polemiku i u tome ne samo što ne vidim ništa loše, već je to dobro« – kaže Laszló Józsa. 
  • Kaleidoskop
  • Kaleidoskop
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay