03.06.2016
»Dogovorom riješiti prijepore«
Između Hrvatske i Europske komisije, u procesu u koji je bilo uključeno i nizozemsko predsjedništvo Europske unije, doista je postignut »načelni politički dogovor« koji će omogućiti da se otvori poglavlje 23 u pristupnim pregovorima Srbije s Europskom unijom. To su Jutarnjem listu potvrdili razni izvori iz EU, uz oprez da se radi o »načelnom političkom dogovoru«, koji sada treba formalizirati kroz zajedničko stajalište 28 država članica za pregovore sa Srbijom o tom poglavlju.
Time su isti izvori potvrdili ono što je rekao povjerenik za susjedstvo i pregovore o članstvu Johannes Hahn: da se prošloga tjedna o tome dogovorio s hrvatskim ministrom vanjskih i europskih poslova Mirom Kovačem. Zanimljivo je da EU diplomati ne vide ništa sporno u onome što je rekao Hahn i u onome što kaže ministar Kovač, koji još uvijek govori da su blizu rješenja, ali ono još nije postignuto.
»Dogovor o otvaranju poglavlja 23 u pregovorima o pristupanju Srbije Europskoj uniji još nije postignut, a kada bude, javnost će o tome biti obaviještena«, rekao je u Zagrebu Miro Kovač i naglasio da Hrvatska kao članica Europske unije pomaže da se pronađe rješenje kako bi Srbija mogla krenuti naprijed.
»Mi smo u kontaktu s Europskom komisijom i članicama Europske unije, želimo biti konstruktivni i da se postigne napredak, ali ima dosta nejasnoća u tom procesu. Što je cilj? Da Srbija otvori poglavlje koje se tiče pravosuđa i temeljnih prava? To je kao da upisujete fakultet, a prije toga treba položiti prijemni ispit, nešto što se zove pregovori o kriterijima za to poglavlje, o mjerilima za to poglavlje. Nismo došli do toga, došli smo do toga da definiramo koje je štivo potrebno kako bi Srbija upisala fakultet«, rekao je Kovač i dodao da je Hrvatska rekla koje je to štivo, odnosno, koja su mjerila i koji su hrvatski zahtjevi.
»Suradnja s Haškim tribunalom mora biti potpuna, da bude prihvaćena i presuda i odluka Haškog tribunala, te da se poštuju manjinska prava, vladavina prava, pa tako i prava hrvatske manjine, za koju želimo da bude predstavljena u Skupštini Srbije, kao i takozvana jurisdikcija Srbije za ratne zločine na teritoriju cijele bivše Jugoslavije. Blizu smo rješenja, ali do njega dolazimo kroz konzultacije s Europskom komisijom. Mi smo ozbiljni, ne puštamo poluinformacije; začudio sam se kada sam konstatirao da su neki moji prijatelji iz EU izašli s nekim informacijama o kojima se nismo dogovorili«.
Kovač je istaknuo kako nije riječ o blokadi otvaranja poglavlja. »Poznati su naši uvjeti, to su nužni koraci da bi došlo do međuvladine konferencije na kojoj bi se razmatralo otvaranje poglavlja. Odbijamo riječ blokada, nema nikakve blokade. Sjećam se da je trebalo dvije godine da Srbija otvori prva poglavlja, velike države Europske unije su tražile da dođe do pomaka u dijalogu s Kosovom. Treba uspostaviti odnose s Kosovom na dobrobit i jedne i druge države. Odbijamo riječ blokada; ako je moguće otvoriti poglavlja u lipnju, treba ih otvoriti, samo prethodno treba ispuniti hrvatske interese koji su i interesi Europske unije«, zaključio je Kovač.
Srbijanski mediji su objavili da je Hrvatska dala pismenu suglasnost Srbiji za otvaranje poglavlja 23, što je MVEP demantirao priopćivši da je riječ o propagandi u svrhu dezinformiranja javnosti. Glede napisa u srbijanskim medijima ministar Kovač je kazao da se u srbijanskim medijima piše puno toga bez ikakvih osnova.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar – Kitarović i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić o najnovijem sporu između dviju država razgovarali su prošlog tjedna na summitu Brdo Brijuni u Sarajevu. »Ono na čemu ćemo ustrajati jest ispunjavanje svih mjerila kako kopenhaaških, madridskih, tako i svih mjerila i kriterija za članstvo iz procesa stabilizacije i pridruživanja. Danas sam pozvala predsjednika Nikolića da Hrvatska i Srbija sjednu zajedno za stol i da dogovorom riješimo ova prijeporna pitanja u okviru poglavlja 23«, istaknula je Grabar – Kitarović na konferenciji za novinare nakon skupa.
Nikolić je rekao da Srbija iskreno želi postati članica EU-a, a Hrvatskoj zamjera što je odmah na prvom poglavlju pokušala ukazati da Srbija nije spremna. »Mislim da ćemo to otkloniti izravnim razgovorima«, rekao je Nikolić.