Kako, molim?

Kako, molim?

TKO JE KO­ME MIO
Za razliku od Hrvata, Srbi ne vole jedni druge. Dr. Zoran Milivojević, psihoterapeut, »Blic«, 17. travnja 2003. 
 
»ČIČA« NE]E U ZA­GREB
U Zagreb nisam išao zbog svoje tetovaže Draže Mihajlovića na levoj ruci. Što se mene tiče, ja tamo nikada i neću da idem. Milan Gurović, košarkaš, »Svet«, 17. travnja 2003.
 
PO­ŽELJ­NI TU­RI­STA
Bilo bi lijepo kad bi g-đa Del Ponte sljedeći put u Hrvatsku došla kao turist. Ivica Račan, premijer RH, »Vjesnik«, 17. ožujka 2003.
 
PRE­RA­NO ZA BRČ­KA­NJE
Taj sretan trenutak još nije došao jer još ima istraga koje se moraju provesti i optužnica koje se moraju podići. Karla Del Ponte, haaška tužiteljica, u odgovoru na turističku ponudu, »Vjesnik«, 17. ožujka 2003. 
 
FE­DE­RA­LI­ZA­CI­JA, PA ŠTO?
Nema razloga za strah od federalizacije Srbije, jer regionalizacija nije to. S druge strane, šta fali federalizaciji? Nije ona opasna ili negativna po državu. I Amerika je federalna, ima 50 država i to joj ne smeta da bude jedinstvena i moćna. Švajcarska ima kantone, Italija i Španija imaju i pokrajine i regije i republike, Nemačka ima pokrajine, i sve to funkcioniše tako da su to najrazvijenije zemlje Evrope. Praksa najrazvijenijih zemalja dokazuje da je regionalizacija najbolji i najefikasniji način organizovanja i razvijanja države. Ne smeta jedinstvu i nema veze sa separatizmom. Države koje su imale nevolje sa separatizmom rešavale su ga na taj način što su tim regijama, pokrajinama, republikama davale veća ovlašćenja i mogućnost da same uređuju svoje odnose i odlučuju o svojoj sudbini. Time su sprečavale separatističke ideje i pobeđivale ih. Mile Isakov, potpredsjednik Vlade RS, »Dnevnik«, 20. travnja 2003.
 
IZ RU­KE U RU­KU
Budućnost Bošnjaka više ne zavisi od dobre ili loše volje srpskog ili crnogorskog naroda jer je od pre neki dan sve u rukama Evrope i Amerike. Sulejman Ugljanin, šef koalicije Lista za Sandžak, lokalna Regionalna TV iz Novog Pazara, 19. travnja 2003.
 
NE­ŽE­LJE­NA US­PO­RED­BA
Neki analitičari mi sugeriraju da ne bi bilo loše kad bi se hrvatska policija malo »srbizirala«. Moram priznati da sam bio iznenađen takvom konstatacijom i sugestijom. Zbog čega? Ne vidim niti jedan razlog ili element koji bi me naveo da se kompariram sa Srbijom. Ne samo u borbi protiv kriminala, nego i u bilo kojem drugom procesu. Skloniji sam usporedbama s Austrijom, Njemačkom i drugim zapadnoeuropskim zemljama. Ako se uzmu podaci o broju ubojstava i broju riješenih najtežih kaznenih djela, onda smo po tim statističkim podacima daleko bliže Njemačkoj nego Srbiji. Evo opet jedan službeni podatak — stopa razriješenosti ubojstava, uzimam njih jer je riječ o najtežem kaznenom djelu, u Srbiji se kreće na oko 65 posto, u Hrvatskoj je iznad 95 posto, u Njemačkoj 94 posto, a u Mađarskoj oko 89 posto. Šime Lučin, ministar unutarnjih poslova RH, »Slobodna Dalmacija«, 19. travnja 2003.
 
NI­KUD BEZ ČA­STI
Vojvodina je tradicionalno u emociji i svesti svakog Crnogorca doživljavana kao simbol bogatijeg života i drugačijeg, razvijenijeg i tolerantnijeg sveta. Mnogi Crnogorci su svojevremeno u Vojvodini našli svoj dom i časno doprinoseći njenom ukupnom razvoju prenosili istovremeno i ljubav i poštovanje prema novom zavičaju i na nas u Crnoj Gori. Milo Đukanović, crnogorski premijer, »Blic«, 19. travnja 2003.
 
Najave

10. 02. Predstavljanje Nove riječi za 2025. godinu

H. R. | 10. veljače 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ priređuju predstavljanje najnovijeg dvobroja Časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ. Predstavljanje će biti u prostorijama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (Laze Mamužića 22) u utorak, 10. veljače u 18 sati. Ulaz je slobodan.

12. 02. Hrckov Maskenbal

H. R. | 12. veljače 2026.

Novinsko izdavačka ustanova Hrvatska riječ organizira pokladnu zabavu za najmlađe – Hrckov maskenbal.

Hrckov maskenbal bit će održan 12. veljače u velikoj dvorani HKC  Bunjevačko Kolo u Subotici s početkom u 10 sati.

12. 02. Krafnijada u Petrovaradinu

H. R. | 12. veljače 2026.

HKPD Jelačić organizira Krafnijadu koja će biti održana u četvrtak, 12. veljače, u vjeronaučnoj dvorani crkve Uzvišenja Sv. Križa. Početak je u 18 sati.
 

13. 02. Prelo mladeži u Subotici

H. R. | 13. veljače 2026.

Prelo mladeži bit će održano u petak, 13. veljače, u dvorani Dukat (Velebitska 31) u Subotici. Početak je u 20 sati. Goste će zabavljati ansambl Ruže. 
 

14. 02. Solistički koncert na orguljama

14. veljače 2026.

U subotu, 14. veljače u bazilici sv. Terezije Avilske u Subotici s početkom u 20 sati održat će se Solistički koncert na orguljama koji će izvesti Alen Kopunović Legetin.

14. 02. Petrovaradinski karneval

H. R. | 14. veljače 2026.

HKPD Jelačić organizira Petrovaradinski karneval, koji će biti održan u subotu, 14. veljače, s početkom u 13 sati. Karnevalska kolona, kako navode organizatori, kreće od ulaza u Molinarijev park.

15. 02. Prelo sićanja 2026.

H. R. | 15. veljače 2026.

Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo i Katoličko društvo Ivan Antunović iz Subotice organiziraju 16. Prelo sićanja koje će biti održano u nedjelju, 15. veljače.

14. 02. – 15. 02. Mačkare u Golubincima

H. R. | 15. veljače 2026.

Mačkare 2026. bit će održane 14. i 15. veljače u Golubincima, u organizaciji mjesnog HKPD-a Tomislav. 

19. 02. Predstavljanje knjige poezije Miljokaz vlastitosti Katarine Čeliković

H. R. | 19. veljače 2026.

Hrvatska čitaonica Subotica priređuje predstavljanje pjesničke zbirke Miljokaz vlastitosti Katarine Čeliković u četvrtak, 19. veljače s početkom u 18 sati u Gradskoj knjižnici Subotica.

30.01. - 01.06. Snimi kratki film mobitelom o materijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Srbiji

(ZKVH) | 1. lipnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata raspisuje nagradni natječaj za učenike srednjih škola

SNIMI KRATKI FILM MOBITELOM O MATERIJALNOJ KULTURNOJ BAŠTINI HRVATA U SRBIJI 

Predstavite materijalnu kulturnu baštinu svoje sredine!

Natječaj traje od 30. siječnja 2026. do 1. lipnja 2026.