20.05.2016
Pregovori s EU »pogurali« udžbenike
Ravnateljica kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović izjavila je prije nekoliko dana da će do naredne školske godine problem s udžbenicima za nastavu na jezicima nacionalnih zajednica biti riješen. Tragom te izjave kontaktirali smo Kancelariju, ali su nas oni uputili na Ministarstvo prosvjete koje je s predstavnicima sedam nacionalnih vijeća i Zavodom za izdavanje udžbenika potpisalo sporazum u svezi osiguravanja udžbenika za predstojeću školsku godinu. Ali, kako doznajemo u nacionalnim vijećima, sporazum se odnosi samo na udžbenike za osnovnoškolsku naobrazbu, dok će pitanje udžbenika za srednju školu tek stići na red.
Trojni sporazum
Rukovoditeljica Grupe za obrazovanje manjina i ljudska i manjinska prava u obrazovanju u Ministarstvu prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Jasminka Peruničić – Allen potvrdila je u izjavi za naš list da je trojni sporazum potisan 24. ožujka i to s nacionalnim vijećima sedam nacionalnih zajednica – bošnjačkom, bugarskom, mađarskom, rumunjskom, rusinskom, slovačkom i hrvatskom, dok potpisivanju nisu prisustvovali predstavnici albanske nacionalne zajednice.
»Najviše nedostajućih udžbenika je za nastavu na bugarskom jeziku«, kaže Peruničić Allen.
A pitanje rješavanja udžbenika itekako je važno, jer je u nastavu na jezicima nacionalnih zajednica uključeno oko 33.000 osnovaca koji pohađaju nastavu na osam jezika. Na isto toliko jezika organizirana je i nastava u srednjim školama, ali je učenika manje. Kada je riječ o predmetu materinski jezik s elementima nacionalne kulture, nastava ovog predmeta izvodi se u školama u Srbiji na albanskom, bosanskom, bugarskom, mađarskom, makedonskom, romskom, rumunjskom, rusinskom, slovačkom, ukrajinskom, češkom i hrvatskom jeziku kao i na vlaškom i bunjevačkom govoru.
Kvalitetno izvođenje nastave znači da učenici na raspolaganju imaju udžbenike koji prate nastavni plan i program. To je i najveći problem glede nastave na jezicima nacionalnih zajednica. No, činjenica da je Srbija usvojila Akcijski plan poglavlja 23 znači i da će se raditi na osiguravanju udžbenika i za te namjene bit će izdvojeno 134 milijuna dinara. To je samo početni korak, jer će za potpuno rješavanje ovog problema sigurno trebati još nekoliko godina.
Hrvatska nacionalna zajednica
Prije potpisivanja sporazuma s kraja ožujka hrvatska nacionalna zajednica imala je problem s tri udžbenika koja su nedostajala sa osnovnoškolsku naobrazbu. To su povijest i zemljopis za šesti razred i fizika za osmi razred.
»Ostali udžbenici bili su manje-više riješeni osim likovne i tehničke kulture, što nije toliko prioritetno u odnosu na druge predmete. Ta tri udžbenika koja sam pomenula bila su naš prioritet kako bi se tiskali za početak naredne školske godine. Dodali smo još u prioritete i autorski udžbenik iz glazbene kulture, jer je glazbena kultura specifična i u nju se može ugraditi do 60 postotaka našeg sadržaja. U međuvremenu nas je BIGZ, s kojim smo do sada surađivali, obavijestio da će ova tri udžbenika najvjerojatnije proći ekspertizu i da su oni spremni ući u trošak za njihovo tiskanje. To je razlog što smo, tako da kažem, Zavod stavili na čekanje, i s njima ćemo raditi udžbenik iz glazbenog. Do ovog trenutka ekspertizu su prošla dva udžbenika BIGZ–a, a to su povijest i zemljopis za šesti razred, a rješenje ekspertize fizike za osmi razred znat ćemo do kraja šestog mjeseca. Ukoliko ne prođe ekspertizu, radit ćemo taj udžbenik sa Zavodom, a ako prođe s BIGZ-om. To znači da će do devetog mjeseca svi glavni udžbenici biti riješeni, kao i autorski udžbenik iz glazbenog. U rujnu bismo onda trebali potpisati novi Memorandum za izradu srednjoškolskih udžbenika. Paralelno smo s BIGZ-om dogovorili izradu nacionalnih dodataka koji su nam potrebni iz povijesti, svijeta oko nas i prirode i društva. Hoće li to biti baš do devetog mjeseca ili mjesec-dva kasnije vidjet ćemo«, kaže dopredsjednica Odbora za obrazovanje HNV-a Jasna Vojnić.
Otvoreno pitanje i veliki problem ostaju udžbenici za srednju školu, kako za Gimnaziju tako i za Politehničku školu, jer se za sada u nastavi koriste samo udžbenici dobiveni iz Hrvatske. No, Vojnićeva se nada da će od devetog mjeseca krenuti prevođenje udžbenika svih glavnih predmeta koji bi do školske 2017./18. godine trebali biti riješeni.
»Što se tiče Politehničke škole donacije u priručnicima i materijalu su nam ponudile slične škole iz Hrvatske, jer pitanje udžbenika za strukovne škole nije riješeno ni u Hrvatskoj«, kaže sugovornica iz HNV-a.
Ona podsjeća da HNV do sada nikada nije dobio sredstva za udžbenike i da je sastanak s kraja ožujka prvi koji je potaknulo Ministarstvo prosvjete i na koji je, uz ostale nacionalne zajednica koje imaju kompletnu nastavu na materinskom jeziku, pozvano bilo i Hrvatsko nacionalno vjeće.
Bugarska nacionalna zajednica
Najviše udžbenika za osnovnoškolsku naobrazbu nedostaje za nastavu na bugarskom jeziku i kako nam je rečeno u Bugarskom nacionalnom vijeću od 1987. godine nije preveden ni jedan školski udžbenik na bugarskom niti za osnovnu niti za srednju školu.
»Nedostatak udžbenika razlog je što u nekim razredima uopće nemamo učenika za nastavu na bugarskom jeziku. Uspjeli smo s Ministarstvom prosvjete i Zavodom za izdavanje udžbenika dogovoriti prijevod i tiskanje udžbenika od prvog do petog razreda i za prvi razred gimnazije. To smo odradili prošle godine. Na temelju Akcijskog plana poglavlja 23, gdje se Srbija obvezala na štićenje prava nacionalnih zajednica, potpisali smo krajem ožujka Memorandum, tako da očekujemo da ćemo do početka naredne školske godime imati udžbenike za nastavu do šestog razreda osnovne škole, bez likovnog i glazbenog. Komisija za obrazovanje našeg nacionalnog vijeća smatra da se problem udžbenika može rješavati sukcesivno. To znači da bismo u rujnu ove godine potpisali aneks Memoranduma kako bismo u proceduru stavili udžbenike za sedmi i osmi razred, a rujna 2017. godine i udžbenike za likovno i glazbeno, što znači da bi za školsku 2018./19. godinu imali tiskane kompletne udžbenike na bugarskom jeziku za osnovnu školu«, kaže zamjenik predsjednika Bugarskog nacionalnog vjeća Stefan Stojkov.
On se nada da će u narednih nekoliko mjeseci s Ministarstvom prosvjete i Zavodom za izdavanje udžbenika sličan memorandum biti potpisan i za udžbenike za srednju školu.
Rumunjska nacionalna zajednica
Obrazovanje na rumunjskom jeziku u Vojvodini ima tradiciju dugu više desetljeća, jer su Rumunji status nacionalne zajednica imali još u nekadašnjoj Jugoslaviji. Novina je uvođenje izbornog predmeta rumunjski jezik s elementima nacionalne kulture kako u Vojvodini tako, od 2013. godine i u dijelove istočne Srbije gdje ima pripadnika rumunjske nacionalne zajednice. Nastava na rumunjskom uglavnom je pokrivena potrebnim udžbenicima, uz iznimku udžbenika za nekoliko predmeta.
»U Memorandumu, potpisanim s Ministarstvom prosvjete, ušli su, što se obveznih predmeta tiče, glazbena kultura za sedmi i osmi razred. Odobrenje smo već dobili za udžbenik glazbenog za sedmi razred, dok za osmi razred još čekamo odobrenje. Ukoliko i to odobrenje dobijemo, ta dva udžbenika bit će pripremljena do rujna. Što se izbornih predmeta tiče, u Memorandum je ušla informatika za osmi razred, koja nam je nedostajala i vjerska nastava za prvi i drugi razred. Ono što će nam još nedostajati su udžbenici za vjersku nastavu od trećeg do osmog razreda, a prioritet nam je i udžbenik za izborni predmet rumunjski jezik s elementima nacionalne kulture. Kao što znate, Memorandum je urađen samo za osnovnoškolsku naobrazbu. Na Koordinaciji nacionalnih vijeća predložili smo da se od Ministarstva prosvjete zatraži da se uradi i Memorandum za srednje škole«, kaže koordinatorica obrazovanja u Rumunjskom nacionalnom vijeću Anisoara Caran.
A kada je riječ o srednjoškolskoj naobrazbi na rumunjskom jeziku nastava je organizirana u Srednjoj ekonomskoj školi u Alibunaru i Gimnaziji u Vršcu. Za nastavu u gimnaziji postoje udžbenici za polovicu predmeta, ali za nastavu u Ekonomskoj školi ne postoji ni jedan udžbenik.
Kako doznajemo, Koordi-nacija nacionalnih vijeća pokrenut će i inicijativu da se izrade udžbenici za izborni predmet materinski jezik s elementima nacionalne kulture i za preostale nacionalne zajednice, odnosno nacionalne zajednice koje nemaju kompletnu nastavu na materinskom jeziku.