Arhiv tekstova
20.05.2016
Vijesti
Javni poziv Državnog ureda za Hrvate izvan RH
Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2016. godinu.
Javni poziv je otvoren za sljedeće kategorije prijavitelja:
1) neprofitne organizacije izvan Republike Hrvatske i u Republici Hrvatskoj (udruge građana, zaklade, ustanove i ostale organizacije koje ne ostvaruju dobit ili profit za svoj rad), kao i hrvatske zajednice izvan Republike Hrvatske koje se brinu za zaštitu prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske;
2) fizičke osobe čiji projekti obuhvaćaju brigu za očuvanje i jačanje identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske;
3) ugroženi pojedinci – pripadnici hrvatskog naroda s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koji se nalaze u teškim socijalnim i materijalnim prilikama.
Navedene kategorije mogu podnijeti prijave za dobivanje financijske potpore u svrhu ispunjavanja posebnih potreba i provedbe projekata koji obuhvaćaju sljedeća područja:
a) projekti i aktivnosti iz kulture, obrazovanja, znanosti, sporta i ostalih područja s ciljem zaštite prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske, kao i unaprjeđenja svih oblika suradnje između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske
b) pomoć ugroženim pojedincima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske.
Rok za podnošenje prijava traje do 30. svibnja 2016. godine.
Prijave se dostavljaju isključivo poštom Državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske na adresu: Trg hrvatskih velikana 6, 10.000 Zagreb, uz naznaku »za Javni poziv«.
Tekst natječaja i obrasci za prijavu mogu se preuzeti na internetskoj stranici Ureda: www.hrvatiizvanrh.hr.
Rušenje presude Šešelju prioritet
Rušenje prvostupanjske presude kojom je Vojislav Šešelj oslobođen optužbi za ratni zločin prvorazredni je zadatak Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, izjavio je glavni haški tužitelj Serge Brammertz, prenio je sarajevski Dnevni avaz.
Brammertz, koji je prošlog tjedna boravio u Sarajevu, za Avaz je rekao da će se tužilaštvo tog suda »snažno zalagati« da se oslobađajuća presuda Šešelju ukine.
»Želim biti potpuno jasan: nismo zadovoljni i znamo da pred sobom imamo važan posao«, kazao je Brammertz.
Potvrdio je i da su u haškom tužiteljstvu svjesni, a mnogi i razočarani presudom Radovanu Karadžiću jer ona, iako osuđujuća, nije potvrdila počinjenje genocida osim, kako je rekao, u Srebrenici.
»Važno je ne izgubiti iz vida činjenicu da su suci utvrdili da je Karadžić odgovoran za ogromni broj zločina uključujući genocid, progon, istrebljenje, ubojstva i deportacije. Rekao bih da je to poruka prvostupanjske presude«, kazao je Bramertz.
Objekti u Savamali nisu bili nelegalni
Povjerenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić izjavio je da porušeni objekti u beogradskoj Savamali nisu bili nelegalni i da u tom slučaju postoji više počinjenih kaznenih djela:
»Ako su objekti nelegalni, zna se kako se ruše po zakonu i ako postoje konačna rješenja o rušenju. Objekti u Savamali nisu bili nelegalni i ja bih vam mogao navesti sedam ili osam kaznenih djela koja su se tamo dogodila«.
Povjerenik Šabić smatra da je prošlo dovoljno vremena i da je policija trebala reagirati. Naveo je da su ljudi koji su se našli povrijeđenim podnijeli sudu zahtjev za dokaze i da sud treba izaći na mjesto događaja i utvrditi činjenice, ali da se sada čisti šut na tom mjestu, pa se može pomisliti da se čiste dokazi.
Thaçi u Janjevu
Predsjednik Kosova Hashim Thaçi je prilikom posjeta Janjevu prošloga tjedna rekao da hrvatska zajednica pokazuje da je Kosovo međunacionalna zajednica i da njeno prisustvo jača društvo i državu. »Hrvatska zajednica će biti uključena u Ustav Kosova kroz amandmane i s crnogorskom zajednicom će imati predstavnike u skupštini Kosova«, rekao je Thaçi.
Prilikom posjeta, Thaçi se upoznao s položajem hrvatske zajednice koja živi u tom mjestu. Thaçi je najpre obišao katedralu Svetog Nikole u Janjevu, gdje se sastao sa župnikom don Matejom Palićem i veleposlanicom Hrvatske na Kosovu Marijom Kapitanović.
Prilikom posjeta, Thaçi je istaknuo da hrvatska zajednica nije samo dio historije na Kosovu, već i dio budućnosti europskog identiteta i multietničkog Kosova.
»Kada dođe do promjene Ustava Kosova, hrvatska zajednica će biti uključena i predstavljena kosovskom parlamentu. Zato moramo raditi još više kako bismo život ljudi ovdje učinili još boljim. Bolja infrastruktura i školovanje je u interesu svih zajednica u Janjevu. Imali smo možda tešku zajedničku prošlost, ali imamo i zajedničku budućnost, zato moramo raditi zajedno. Hrvatska zajednica na Kosovu i albanska zajednica u Hrvatskoj je most koja nas spaja kako bismo još bolje surađivali«, rekao je predsjednik Thaçi.
Malobrojna hrvatska nacionalna manjina na Kosovu iz godine u godinu se suočava s mnogobrojnim problemima, pa su zbog nezaposlenosti i osnovnih egzistencijalnih uvjeta mnogi odlučili napustiti Janjevo. Od nekadašnjih pet tisuća, u Janjevu je ostalo svega 250 Hrvata, kojih još uvijek ima i u Letnici kod Vitine.
»Nadam se da će nadležne institucije s priznanjem hrvatske nacionalne manjine i s našim sudjelovanjem u parlamentu Kosova poboljšati životne prilike. Inače može se reći da Janjevo propada, jer mladi odlaze, a to je šteta za sve nas«, rekao je don Matej Palić.
Z. S.
Zastupnici Hrvata u parlamentima
Generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Velimir Pleša ocijenio je iznimno važnim za hrvatsku manjinu u Srbiji ulazak predstavnika te zajednice u republički i pokrajinski parlament nakon travanjskih izbora u Srbiji, prenose i srpski i hrvatski mediji.
»Dobro je što Žigmanov nema obvezujući mandat, u sklopu koalicijskog zastupničkog kluba u Skupštini Srbije, što znači da će moći biti glasan i jasan u zastupanju Hrvata koji tu žive«, kazao je Pleša i dodao da je to preduvjet da se pitanje hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji počne rješavati. Pleša je ocijenio da su rezultati izbora u cjelini gledajući, za hrvatsku manjinu zadovoljavajući.
Pleša se osvrnuo i na cjelokupno ozračje i negativne komentare u srpskoj javnosti na račun Hrvatske zbog njezinog insistiranja na ispunjavanju kriterija za nastavak pregovora s EU.
»Zahtjeve Hrvatske da Srbija ispuni kriterije za poglavlje 23, u sklopu pregovaračkog procesa s EU, ne treba tumačiti kao neprijateljstvo prema Srbiji«, istaknuo je hrvatski konzul i dodao da je »u interesu svake države, pa tako i Srbije, ispuniti kriterije, prije svega u interesu vlastitih građana, a onda isto tako i zbog dobrobiti nacionalnih manjina koji u toj državi žive«.
Pleša smatra da se pozitivni pomaci u odnosima dvaju država mogu očekivati nakon formiranje nove vlade Srbije.
Novi Sad: Preko polja do Europe
Ministri poljoprivrede Hrvatske i Srbije održali su bilateralni sastanak na novosadskom Poljoprivrednom sajmu u nedjelju i istaknuli potrebu razmjene informacija i iskustava, te unapređenje gospodarske, poljoprivredne suradnje. Ministri su sudjelovali na 2. regionalnoj agrobiznis konferenciji »Preko polja do Europe«. Srbijanska ministrica Snežana Bošković Bogosavljević je izrazila zadovoljstvo što je spomenutoj regionalnoj konferenciji prisustvovao i hrvatski ministar i naglasila da je dobro da suradnja dvije zemlje u području poljoprivrede bude sve čvršća i jača, jer, kako je rekla, to je u interesu i Srbije i Hrvatske, s obzirom na to da se poljoprivrede obje zemlje susreću s istim problemima. Hrvatski ministar Davor Romić je rekao da je ideja da se na Regionalnoj konferenciji razmjene iskustva kroz koja je Hrvatska prošla tijekom pregovaračkog procesa.
»Naš put je bio dug, učili smo od starijih članica EU i spremni smo da sada ta iskustva podijelimo sa Srbijom, a koliko je za nas značajna suradnja sa Srbijom najrječitije govori podatak da su tvrtke iz Hrvatske u Srbiju uložile više od 700 milijuna eura, a sigurno je da ima prostora da ta ulaganja budu i veća«, rekao je Romić.
Na Novosadskom sajmu ministar Romić se službeno sastao i s čelnikom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i zastupnikom Skupštine Srbije Tomislavom Žigmanovim.
»Ministru Romiću sam ukratko predstavio osnovne značajke društvenog položaja hrvatske zajednice u Srbiji, te iznio planove mojega djelovanja kao narodnog zastupnika. Iskazao sam i očekivanje da Vlada Hrvatske nastavi s politikom potpore nastojanjima Hrvata u Srbiji da ostvare svoju ravnopravnost. Na koncu, bilo je riječi i o suradnji u području poljoprivrede, napose o mogućnostima prijenosa znanja i iskustava poljoprivrednika iz Hrvatske u kontekstu eurointegracijskih procesa na hrvatske poljoprivrednike u Vojvodini, kao i o ruralnom razvoju«, izjavio je za hrvatske medije poslije sastanka Žigmanov.
U Srbiji se krši pretpostavka nevinosti
U pravosuđu u Srbiji zabilježeni su određeni pomaci, kao što je izrada Pravilnika koji se odnose na vrednovanje rada nosilaca pravosudnih funkcija i brže rješavanje starih predmeta, ali je mreža sudova problematična, neravnopravna dostupnost pravu i pravdi zabrinjavajuća, a postoji i problem utjecaja izvršne vlasti, posebno u komentiranju sudskih slučajeva, rečeno je na predstavljanju izvještaja Savjeta za borbu protiv korupcije.
Članica Savjeta Jelisaveta Vasilić istaknula je kako je naročito zabrinjavajuća neravnopravna dostupnost pravu i pravdi, odnosno postoje sudovi koji su preopterećeni, dok drugi manje rade jer je mreža sudova u Srbiji problematična i utvrđena je bez određenih mjerila. Vasilić je rekla da u Srbiji ima dvostruko više sudaca nego što je to slučaj u europskim zemljama. Ona je navela da je prosječan prijem predmeta u Srbiji po sucu 340, dok je u Europi 850 predmeta. Prema ocjeni Savjeta, zakoni u Srbiji su neprecizni, nejasni a pojedine odredbe su koruptivne, a mnogi zakoni su takvi da ih suci veoma teško tumače.
Vasilićeva je rekla da se zakoni u Srbiji često donose po hitnom postupku, oko 80 posto svih zakona doneseno je na taj način, što znači bez javne rasprave.
Govoreći o nezavisnosti pravosuđa, kazala je da je potrebno prestati s kršenjem pretpostavke nevinosti, jer to smeta i utječe na rad sudaca. Vasilić je ocijenila i da je veliki problem i Ustavni sud Srbije, koji je, kako je rekla, neka mješavina između izvršne i pravosudne vlasti.
Upozorenje fiskalnog savjeta
Fiskalna kretanja u Srbiji su zadovoljavajuća, ali uspjeh zavisi od reformi javnih poduzeća koje ne idu po planu, upozorio je Fiskalni savjet.
Kako je navedeno u izvješću Fiskalnog savjeta za ožujak i travanj, u EPS-u još nije izmijenjen kolektivni ugovor koji bi omogućio otpuštanje prekobrojnih, što je trebalo biti okončano do kraja prošle godine, odgađa se poskupljenje struje, a zarade u tom JP-u nisu pod kontrolom. U Železnicama je zastala racionalizacija, a najmanje je urađeno na reformama Srbijagasa, gdje »ni relativno bezbolna podjela poduzeća u skladu sa zahtjevima Europske energetske zajednice nije završena«, poručuju iz Savjeta.
Navedno je da kasne i druge važne reforme – »racionalizacija broja zaposlenih u državi jedva da je počela, dok će najveća poduzeća u procesu privatizacije izvjesno ostati u državnom vlasništvu i poslije isteka važenja zaštite od prinudne naplate vjerovnika. Ako bi država nastavila izravno ili posredno pomagati ta poduzeća, to bi proračun stajalo 200 milijuna eura godišnje«. Dug Srbije na razini opće države na kraju travnja iznosio je 24,7 milijardi eura, što je 75,3 odsto BDP-a i manji je u odnosu na kraj 2015., za oko 570 milijuna eura, navodi Fiskalni savjet i pojašnjava: »Više od polovine smanjenja duga, približno 300 milijuna eura, potiče od pozitivnog utjecaja tečajnih razlika, jačanja eura u odnosu na dolar, što je po prirodi privremeno.«
Kafanski razgovori
Srbija zbog nedovoljno efikasne javne uprave gubi novac i prilike za razvoj društva i ekonomije, a ključ za promjenu takve situacije je politička volja, ocijenili su 12. svibnja predstavnici države, Delegacije EU i nevladinog sektora. Na skupu povodom Mjeseca Europe, šef Delegacije EU u Srbiji Michael Devenport ukazao je da je javna uprava postala jedna od ključnih oblasti u pridruživanju, jer je primijećeno da zemlje kandidati nemaju kapacitet za primjenu potrebnih reformi. Ukazao je i da je novac EU za neke projekte praktično propao, jer oni nisu primijenjeni zbog nedostatka koordinacije.
Činjenica da Srbija tek sada uvodi neke standarde i sustave mogla bi biti prednost, jer može odmah postaviti modernije i bolje sustave nego neke zemlje koje su ih ranije uvodile, naveo je Devenport.
Cilj je da uprava bude u toj mjeri efikasna da građani što manje primijete da s njom moraju imati posla. Ovo je od ključnog značaja za ekonomiju, jer onima koji razmišljaju o vođenju poslova u Srbiji nije dovoljno da se kaže koje strategije postoje za bolje funkcioniranje uprave, već kako stvari zaista funkcioniraju, piše euroactiv.rs.
Na događaju Kafanski razgovori, organiziranom povodom Mjeseca Europe, sudionici iz države i nevladinog sektora raspravljali su oko četiri stola u caffeu Jazzbuka, a osim reforme javne uprave teme su bile razvoj lokalnih zajednica, projekti u kulturi i ekonomija za zajednice.
