Arhiv tekstova

Pristupanje Europskoj uniji je složen i dugotrajan postupak, što pokazuje i slučaj pristupanja Srbije ovoj zajednici europskih država. Određena se država može pridružiti ako ispunjava sve kriterije članstva: političke, gospodarske i pravne. Hrvatska ne odstupa od tri zahtjeva prema Srbiji u pregovorima u poglavlju 23., upravo zbog ispunjavanja potrebnih kriterija.

Predsjedavajuća Europskoj uniji, Nizozemska, pokušala je prošloga tjedna postići konsenzus zemalja članica po pitanju otvaranja poglavlja 23 u pregovorima Srbije i EU, ali na sastanku veleposlanika zemalja članica EU u Bruxellesu Hrvatska ponovno nije dala suglasnost za otvaranje poglavlja 23 koje se zove Pravosuđe i temeljna prava. Tanjug prenosi kako je predstavnik Hrvatske ponovio da ne može dati suglasnost s otvaranjem poglavlja 23, navodeći poznate zahtjeve Hrvatske da Beograd ukine regionalnu nadležnost srbijanskog suda za ratne zločine, osigura zastupljenost hrvatske manjine u parlamentu Srbije i ostvari punu suradnju s Haškim tribunalom. 

 

Dug put Srbije ka EU

 

Sastanak stalnih predstavnika zemalja članica bio je zatvoren za javnost, a RTS prenosi kako izvori iz diplomacije u EU kažu da se konzultacije Bruxellessa i Zagreba o ovom pitanju nastavljaju, u cilju otvaranja poglavlja 23 i 24 za vrijeme nizozemskog predsjedavanja EU, što znači prije kraja lipnja, iako je sve manje vremena za neophodne proceduralne pripreme. To je i bio jedan od razloga što je ovo pitanje podignuto s razine radne grupe Vijeća EU za zemlje u procesu proširenja (Coela) na višu razinu stalnih predstavnika zemalja članica u EU. Prema posljednjim izjavama hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Mire Kovača, koji je najavio da planira posjetiti Srbiju, Hrvatska ne blokira pregovore Srbije za ulazak u EU već traži ispunjavanje svih kriterija koje uvjetuje poglavlje 23 od dotične zemlje.

Europski parlament je usvojio Rezoluciju o Srbiji početkom veljače ove godine, kojom se poziva na što skorije otvaranje ključnih poglavlja 23 i 24 u pregovorima o članstvu s EU. Nakon usvajanja tog dokumenta David McAllister, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, rekao je među ostalim: »Ispred nas je i dalje dug put«, misleći pri tome na otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja na putu Srbije ka EU. Njegova tvrdnja se pokazala točnom, a da taj put sadrži mnogo izazova potvrdile su i riječi Therese May, ministrice unutarnjih poslova Ujedinjenog Kraljevstva, istaknute članice Cameroonove konzervativne stranke. Ona je izrekla velike vijesti prema analitičaru Jamesu Ker-Lindsayu, stručnjaku za Balkan, kojima najavljuje mogućnost blokade proširenja EU na Tursku i balkanske države Srbiju i Albaniju. 

 

Promjena britanske politike o proširenju EU?

 

Theresa May  u svojem obraćanju koncem travnja, povodom analize odnosa Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije istaknula je da su države Srbija, Albanija i Turska danas visoko korumpirane države u kojima su organizirani kriminal česta pojava, te da takve države stvaraju dodatnu prijetnju sigurnosti Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva. Daje li ovaj istup visokopozicionirane konzervativne ministrice naznake nove promjene britanske politike unutar Europske unije? May je rekla da Britanija mora odlučiti kako će sudjelovati u procesu odlučivanja u Bruxellesu.

»Mislimo li zaista da je u našem interesu da podržavamo automatsko i bezuvjetno proširenje EU? Zemlje koje sada pregovaraju s EU uključuju Albaniju, Srbiju i Tursku – to su zemlje sa siromašnim stanovništvom, ozbiljnim problemima s organiziranim kriminalom, korupcijom, ponekad i terorizmom. Moramo se zapitati, je li ispravna odluka da EU nastavi sa širenjem i dodjeljivanjem svih prava novim članicama?«, upitala je May u svom govoru.

Govor ministrice May nije privukao mnogo pažnje u Srbiji, jer je objavljen u danu nakon izbora, ali ga je prokomentirao analitičar Ker-Lindsay za B92: 

»Dok je EU dobro funkcionirala uzeto je zdravo za gotovo da bi se više zemalja moglo priključiti. Međutim, posljednjih nekoliko godina EU prolazi kroz teško razdoblje. Postoji mnogo skepticizma u javnosti o proširenju ovih dana. Nadam se i očekujem da će se situacija u EU popraviti, u tom slučaju će te brige biti smanjene. Međutim, čak i da se to dogodi, uvjeti za ulazak u EU će vjerojatno biti mnogo stroži«, ističe Ker-Lindsay.

Nakon izjave ministrice May, britanski ministar pravde Michael Gove napisao je u autorskom tekstu u Daily Mailu da bi se europska obitelj uskoro mogla proširiti za još pet članica: Trusku, Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju i da te države »donose brojne probleme«, kao i da otvaraju mnoga pitanja nad kojima bi se Britanci morali zamisliti. 

Put pristupanja Srbije zajednici europskih država počeo je sudjelovanjem novog jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice na samitu EU u Biarritzu koncem 2000. godine, kada je pokazana važnost da se nova vlada Jugoslavije priključi europskim institucijama, što je bio stav EU prema promjenama koje su se dogodile u SRJ. Nakon 16 godina pred Srbijom je i dalje dug put pristupanja zajednici europskih država.