Arhiv tekstova
13.05.2016
Vijesti
Plan usvojen
na vrijeme
Šef pregovaračke grupe za poglavlje 23 Čedomir Backović izjavio je da je Akcijski plan za poglavlje 23 prihvatilo 27 od 28 zemalja Europske unije, odnosno dalo suglasnost na izvještaj o kvaliteti Akcijskog plana.
»Osim Hrvatske i samozvanih stručnjaka, svi ostali misle da je taj plan sasvim u redu. Da su se potrudili, umjesto da političare, pročitati taj plan onda bi vidjeli što je realno, a što je nadrealno«, rekao je Backović Tanjugu, komentirajući zamjerke Transparentnosti Srbija.
Backović je kazao da prema pozitivnim propisima Srbije apsolutno nije sporno da je tehnička Vlada mogla usvojiti Akcijski plan za poglavlje 23, ističući da je taj dokument usvojen na vrijeme, kako je i bilo planirano u skladu s procesom pregovora.
Novi saziv Skupštine APV
Pokrajinska izborna komisija proglasila je 4. svibnja konačne rezultate izbora u Vojvodini, a Statutom je predviđeno da se parlament treba konstituirati u roku od 30 dana od dana proglašenja izbornih rezultata.
Konstitutivnu sjednicu Skupštine Vojvodine sazvat će predsjednik pokrajinskog parlamenta István Pásztor, koji će po koalicijskom dogovoru između SNS-a i SVM-a biti na mjestu predsjednika Skupštine i naredne četiri godine, prenosi RTV. Na sjednici će se verificirati mandati 120 zastupnika, formirati zastupnički klubovi, te izabrati predsjednik i potpredsjednici pokrajinskog parlamenta. Pokrajinski premijer će biti netko iz redova SNS-a, stranke koja je pobjedila na travanjskim izborima.
»Konstitutivna sjednica Skupštine Vojvodine bit će održana najvjerojatnije 2. ili 3. lipnja. Mislim da će se relativno brzo povlačiti potezi. Iza te prve konstitutivne sjednice će vjerojatno brzo uslijediti nova, na kojoj će se donijeti odluka o pokrajinskoj Vladi i nakon toga će se ona i konstituirati«, izjavio je Pásztor.
Grabar – Kitarović: Objektivni kriteriji
Drugoga dana foruma Biti siguran, 7. svibnja u Budvi, predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar – Kitarović sudjelovala je na panelu o sigurnosnoj suradnji i zajedničkoj odgovornosti u procesu integracija.
»Crna Gora je na pragu ulaska u NATO, a Hrvatska će je i dalje podupirati«, rekla je predsjednica Grabar – Kitarović. Savjetovala je Crnoj Gori izradu poslijepristupne strategije, a komentirala je i približavanje Srbije Europskoj uniji.
»Hrvatska je punopravna članica EU-a i ima sva prava kao i svaka članica. Ako se sve članice ne slože oko jednog pitanja, onda treba postići kompromis i dogovor. To pokušavamo i sa Srbijom. Nemojte to shvaćati kao neprijateljstvo prema Srbiji. To apsolutno nije. U interesu svake države je da ispuni kriterije, prije svega radi dobrobiti vlastitih građana, u ovom slučaju vaših nacionalnih manjina. Hrvatska će doista svim srcem iskreno podržavati Srbiju na njenom putu u europske integracije. Međutim, inzistirat ćemo na kriterijima, oni su objektivni«, rekla je predsjednica Hrvatske.
TS:
Rokovi već prošli
Nevladina organizacija Transparentnost Srbija priopćila je da je Akcijski plan za poglavlje 23 »neprimjećeno« usvojila tehnička Vlada Srbije u postizbornim danima i ukazala da su mnogi rokovi za provođenje određenih aktivnosti postavljeni u tom planu već prošli.
»Što se tiče sadržaja tog dokumenta, sve što je ranije bilo loše, ostalo je loše i sada«, a tome je dodan i »element nadrealnog«, jer je kao rok provođenja navedeno četvrto tromjesečje 2015. godine ili prvo tromjesečje 2016., koji su već protekli.
»Štoviše, na sajtu Vlade, u okviru informacija o sjednici za ovo poglavlje, Akcijskog plana i nema«, kaže TS, ali dodaje kako je dobro je što je plan konačno usvojen, jer je bolje da se pregovori o procesu pridruživanja otvore nego da stoje na »mrtvoj točki godinama«.
Razgovor o manjinskom i višejezičnom informiranju
Medije su kupovali ljudi koji nemaju veze sa medijskom industrijom
Proces privatizacije medija u Srbiji još uvijek nije završen i 10 medija još uvijek čeka na besplatnu podjelu dionica zaposlenima, a među njima je sedam višejezičnih medija, rečeno je na okruglom stolu o manjinskom i višejezičnom informiranju u kontekstu provedbe medijskih zakona održanom u Nezavisnom društvu novinara Vojvodine (NDNV) 6. svibnja u Novom Sadu. Moderator okruglog stola bio je predsjednik NDNV-a Nedim Sejdinović, a govorili su članica Komiteta za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara u Vijeću Europe Gordana Predić, medijska analitičarka Zsuzsanna Szerencses i predstavnica Medijskog odjeljenja Misije OESS-a u Srbiji Sanja Stanković.
Zsuzsanna Szerencses je navela da su od 73 medija koji su bili u procesu privatizacije, njih 43 višejezični, s ukupno 79 manjinskih programa i sadržaja, od čega je do sada ugašeno 20.
Szerences je navela da je u procesu privatizacije smanjen obim manjinskog informiranja, ali se istovremeno pokazalo da je bilo kupaca koji su zainteresirani i za višejezične medije. Također je naglasila kako su u procesu privatizacije medije kupovali ljudi koji nemaju veze s »medijskom industrijom«, ali imaju veze sa Srpskom naprednom strankom, a u nekim slučajevima i veze s pojedinim manjinskim partijama koje su imale i imat će veze s vladajućom partijom u Srbiji. Članica Komiteta za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara u Vijeću Europe Gordana Predić zaključila je da je konfuzija još veća nego što je bila, jer greške iz prošlosti nisu ispravljene. Predićeva je istaknula kako nisu uspjeli sačuvati neke medije koji su se obraćali na hrvatskom jeziku, iako su se prošle godine dogovarali s tadašnjom ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić povodom toga.
Na okruglom stolu predstavljen je i izvještaj o manjinskom i višejezičnom informiranju čiji su autori: Nedim Sejdinović i Zsuzsanna Szerencses. Izvještaj je izradio NDNV, uz potporu Veleposlanstva Nizozemske u Srbiji i Pokrajinskog tajništva za kulturu i javno informiranje. Stručnu pomoć u izradi tog istraživanja pružilo je Medijsko odeljenje Misije OESS-a u Beogradu.
K. I. I.
Susret vojvođanskih Hrvata iz Hrvatske i Srbije
Bolje odgovoriti na izazove
U sklopu jednodnevnog posjeta Hrvatskoj predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata iz Vojvodine Tomislav Žigmanov susreli su se 2. svibnja s čelništvom Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata – s predsjednikom Matom Jurićem, njegovim zamjenikom Stjepanom Šutijom, glavnim tajnikom Zajednice Zlatkom Žužićem i članicom Glavnog odbora Zajednice Ivanom Andrić – Penavom s ciljem što kvalitetnijeg sagledavanja i rješavanja pitanja vezanih ne samo uz položaj Hrvata u Srbiji, nego i uz položaj i otvorena pitanja vojvođanskih Hrvata koji su tijekom devedesetih bili prinuđeni pronaći dom izvan svog zavičaja, prvenstveno u Hrvatskoj. Tako je, među ostalim, bilo govora o ubijenim i nestalim vojvođanskim Hrvatima na teritoriju Srbije za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj kao i drugim zlodjelima koji su nad Hrvatima počinjeni u to doba, a za koja još nitko nije odgovarao; o neriješenim imovinskim pitanjima napose onih koji su, kako bi spasili svoj život i život svojih obitelji, napustili svoje kuće ostavivši sve iza sebe, mirovinama ovdašnjih Hrvata koji ih dobivaju iz Srbije, a koje su toliko male da su ispod svakog ljudskog dostojanstva, ali i o problemima i pitanjima za koje nastoje pronaći najbolja moguća rješenja predstavnici Hrvata u Srbiji, poput HNV-a i DSHV-a. Primjerice, bilo je riječi o njihovim nastojanjima za povratak Hrvatskog doma u Srijemskoj Mitrovici, neriješenim pitanjima osiguravanja udžbenika za učenike koji polaze nastavu na hrvatskom jeziku u Vojvodini, razmjerne zastupljenosti pripadnika hrvatske manjine u državnim tijelima, te pitanje informiranja na hrvatskome jeziku i sl.
Ukazano je također na potrebu za jačim zajedništvom i suradnjom bačkih, banatskih i srijemskih Hrvata u Srbiji i Hrvatskoj, boljoj povezanosti udruga srijemskih Hrvata kako među njima samima u Vojvodini, tako i s Hrvatima koji žive u Hrvatskoj i inozemstvu, a sve s ciljem poboljšanja komunikacije i uzajamnog pomaganja kako bi se ponajbolje odgovorilo na izazove pred kojim su se našli vojvođanski Hrvati uslijed društvenih i političkih zbivanja, kako u Hrvatskoj tako i u Srbiji.
I. A. P.
Izaslanstvo EU u HNV-u
Provedba Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, te izmjene i dopune Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina i Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina bile su teme sastanka u Hrvatskom nacionalnom vijeću, održanom 10. svibnja s predstavnicima Izaslanstva Europske unije u Srbiji.
Sastanku su prisustvovali predstojnik političkog odjela Izaslanstva EU u Srbiji Luca Bianconi, savjetnica za pitanja ljudskih i manjinskih prava pri Izaslanstvu EU u Srbiji Gordana Arackić, predsjednik HNV-a Slaven Bačić, član Izvršnog odbora HNV-a zadužen za oblast informiranja Ivan Ušumović i dopredsjednica Odbora za obrazovanje HNV-a Jasna Vojnić.
O provedbi Akcijskog plana Jasna Vojnić je istaknula da je dio tog plana koji se odnosi na obrazovanje, i to izradu udžbenika, u početnoj fazi provedbe. Potpisan je trojni sporazum između Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Zavoda za udžbenike i Hrvatskog nacionalnog vijeća, prema kojem će se do kraja ove školske godine izraditi 11 prioritetnih naslova za osnovnu školu. Time bi problem osnovnoškolskih udžbenika na jesen bio u velikoj većini rješen, a onda bi trebalo sklopiti novi sporazum za izradu srednjoškolskih udžbenika.
Ušumović je na sastanku naglasio probleme neodgovarajućeg modela supstitucije informiranja na elektroničkim medijima na lokalnoj razini, konkretno kroz osporavanje novinskih udruga i ministarstva kulture i informiranja, te uloge nacionalnih vijeća na natječajima ministarstva na kojima se odlučuje o raspodjeli sredstava projektima kojima bi se trebalo nastaviti informiranje na manjinskim jezicima.
U vezi s ostvarivanjem prava nacionalnih manjina Bačić je istaknuo kako se dio Akcijskog plana o političkoj reprezentaciji manjina počeo provoditi na neodgovarajući način, tj. da se usporedno pravna analiza predstavljenosti manjina u regiji ne obavlja putem stručnih tijela, već u samome Ministarstvu pravde, što nije obećavajuće. Također je istaknuo da hrvatska manjina ostaje kod zahtjeva za primjenom bilateralnog sporazuma o zaštiti manjina glede garantiranog zastupstva hrvatske manjine u predstavničkim tijelima svih razina vlasti. Glede najavljenih zakonskih promjena Bačić je istaknuo problem da radna skupina za izradu nacrta ne kontaktira s koordinacijom nacionalnih vijeća, te manjinske zajednice nemaju precizne informaciju o detaljima, ali misli da će se raditi uglavnom o kozmetičkim promjenama, usuglašavanju s ostalim kasnije donesenim zakonima te odlukom Ustavnog suda koja restriktivno tumači nadležnosti nacionalnih vijeća.
Z. S.
