Arhiv tekstova

Blagoslovom žita u ponedjeljak 25. travnja na njivi pokraj župne crkve u Đurđinu započela je ovogodišnja Dužijanca, a što sve slijedi razgovarali smo s direktorom UBH-a Dužijanca, Marinkom Piukovićem.

Dužijanca tradicionalno započinje blagoslovom žita na njivi koja je odabrana da se na njoj održi Takmičenje risara. Zašto je ovoga puta izbor pao na njivu u Đurđinu?

Dugo vremena smo razmišljali kako ostvariti zamisao osiguranja jedinstvene lokacije za Takmičenje risara, jer je za organiziranje jedne tako velike manifestacije neophodno osigurati veliki dio infrastrukturnih priprema. U prvom redu treba dovući struju i vodu, postaviti pozornicu i sve što je potrebno za takav događaj, a dobro znamo kako svega toga na jednoj njivi nema. Također, iskustvom prijašnjih godina znamo kako postoji potreba za određenim sadržajima vezanim za Dužijancu, a nismo u mogućnosti prikazati ih tijekom tih dana kada se ona održava. Lokalitet njive u Đurđinu ispunjava sve navedene uvjete, jer nudi mogućnost objedinjavanja svih navedenih okolnosti i priliku da se tijekom cijele godine može o Dužijanci nešto više saznati i vidjeti. Jer, dobro je poznato kako je Dužijanca proglašena manifestacijom od posebnog značaja i za hrvatsku zajednicu i za grad Suboticu i kao takva zaslužuje veću vidljivost i prepoznatljivost.

U planu je i izgradnja risarskog salaša u neposrednoj blizini ovog lokaliteta...

Risarski salaš je planiran da bude u službi organiziranja manifestacija vezanih uz Dužijancu, u prvom redu Takmičenja risara, gdje bi se prateći sadržaj mogao odlično uklopiti i upotpuniti u cjelokupni, potpuniji dojam. Izrađene su već neke skice i planovi, a kada bude izrađen projekt s njime ćemo konkurirati na brojne natječaje kako bismo osigurali sredstva za njegovu izgradnju. Nadamo se da će sve potrebite radnje biti realizirane do iduće godine kada bi trebali započeti radovi na njegovoj izgradnji.

Zbog specifičnosti novonastale situacije, tko će ove godine, biti domaćin Takmičenja risara?

Prijašnjih godina je bio običaj da je domaćinstvo bilo povjereno osobama na čijoj njivi se održavalo natjecanje, a od ove godine i ubuduće ćemo za domaćine birati viđenije ljude koji su prepoznati u hrvatskoj zajednici, po principu na koji se način biraju bandaš i bandašica. Za ovu godinu domaćini se još uvijek ne znaju, a plan je da to budu osobe i izvan Subotice, koje danas žive u Hrvatskoj, Mađarskoj ili nekim drugim državama. Smatramo kako bi to bila velika čast, te uključenje i drugih  ljudi u našu manifestaciju Takmičenja risara. 

Koji su još potencijali Dužijance, osim duhovnog, kulturološkog i etnološkog na kojima počiva očuvanje identiteta ovdašnjih Hrvata Bunjevaca?  

Osim navedenih potencijala, turistički moment je nekako svih proteklih godina ostajao nedorečen i nedovoljno iskorišten, iako pruža velike mogućnosti. Zbog toga moramo poraditi više na tome da Dužijanca, uz očuvanje svih svojih identitetskih obilježja, donese i novije, prateće sadržaje koje njeni gosti i potencijalni turisti preferiraju kao također važne u cjelokupnoj slici jedne takve specifične manifestacije. Prije svega mislim na njen zabavni karakter, koji je itekako važan ukoliko je oličen u kvalitetnoj glazbeno-kulturnoj ponudi tamburaške glazbe i gastronomije ovdašnjih krajeva. Naravno, sve bi to trebalo uskladiti s mogućnostima gradske turističko-ugostiteljske ponude, a budući risarski salaš će, kada bude bio sagrađen, biti upravo u funkciji da tamo možemo odvesti turiste i priuštiti im izvorni doživljaj.

Koliko je Dužijanca, kao tradicijska manifestacija, prepoznata i izvan granica ovih prostora?

Dobivanjem financijskih sredstava na natječaju renomirane hrvatske zaklade Adris za projekt Dužijanca – muzej identiteta bunjevačkih Hrvata, na najbolji način je potvrđena prepoznatljivost Dužijance kao manifestacije koja ima znatno širi kontekst kulturno-duhovnog naslijeđa. Dobivenim sredstvima osigurana je mogućnost restauriranja starih poljoprivrednih strojeva i dovođenja u stanje da tijekom natjecateljskih risarskih dana budu u funkciji, a potom cijele godine budu u stalnoj muzejskoj postavci. To je svojevrsni most nastajanja budućeg muzeja Dužijance koji bi se nalazio na više lokaliteta na prostoru grada Subotice i njene okolice. 

  Tko je sve uključen u organizaciju manifestacija koje će biti održane u sklopu održavanja ovogodišnje Dužijance?

Organizacijski odbor Dužijance je već u fazi velikih priprema za organizaciju svih pratećih manifestacija koje nam slijede i predviđene su programom Dužijance 2016. Imamo razgovore s udrugama koje su na određeni način i suorganizatori, uz UBH Dužijancu koja u svojoj nadležnosti ima organizaciju dvije najveće manifestacije. Tu su prije svih Katoličko društvo Ivan Antunović, HKC Bunjevačko kolo, HKPD Matija Gubec, ali i još nekoliko udruga koje će svojim sadržajima u velikoj mjeri pridonijeti organiziranju cjelokupnog programa.