Arhiv tekstova

Dolaskom ljeta i toplijih dana neminovno je izlaganje suncu, bilo radi poslova koji se obavljaju na otvorenim prostorima u polju ili sunčanjem na plažama. O tome kakve učinke sunce ima po naše zdravlje i na koji način se trebamo štititi od negativnih posljedica sunčevog zračenja, pitali smo specijalisticu dermatologije dr. Lauru Lasinger.

 

DOBROBITI SUNCA 

 

»Trebamo znati da je sunce izvor života na zemlji. Bez prirodnog izvora svjetlosti, odnosno prirodnih UV zraka nije moguće odvijanje nekih neuroendokrinoloških procesa i sinteza nekih esencijalnih stvari u organizmu. Sunce i čovjek žive u interakciji, te ne postoje preporuke dermatologa da se sunce u potpunosti treba izbjegavati. S druge strane, sunce – odnosno UV zraci mogu ispoljiti svoje neželjeno djelovanje ukoliko ga neodgovarajuće konzumiramo u neprilagođenom dobu dana kada je UV index vrlo visok. To je nakon 10 sati ujutro i prije 5 sati popodne. U to vrijeme UV zračenje je preintenzivno i koža nije u mogućnosti stvoriti zaštitu, nego reagira intenzivnim crvenilom, čak i kod onih ljudi koji imaju pigment. 

Radi toga, kako bismo najbolje iskoristili blagodati sunca, predlaže se svakodnevno izlaganje suncu ali prije 10 sati i nakon 5 sati popodne. Čak se i prigodom šetnji koje su dio svakodnevice prigodom odlaska na posao ili igranje na igralištu, nevezano za ljeto, kada su ljudi obučeni i imaju eksponirane samo dijelove tijela kao što su lice ili šake, predlaže  korištenje faktora zaštite.

 

ZAŠTITNE KREME ZA SUNCE

 

Danas je tržište preplavljeno različitim kremama za sunce. Nude se različite linije krema od dječjih do onih za različite tipove kože, te različitim faktorima zaštite. U tako širokoj paleti proizvoda kako odabrati onaj proizvod koji zaista jamči kvalitetom i odgovarajućom zaštitom?

 

»Kreme se razlikuju po faktoru zaštite, koji se kreće od 15, 30 do 50. Međutim, nije važan samo faktor zaštite nego i sastav kreme, odnosno jesu li mineralni filtri, ili nešto drugo. Krema za sunčanje ne služi za zaštitu kože od sunca, nego za sprječavanje da nam koža izgori. Tako da UV zraci itekako prodiru u kožu i ispoljavaju svoj efekt u smislu utjecaja na DNK u ćelijama. Kao reakcija kože na UV zračenja stvaraju se pigmenti – melanociti. Pigmentne ćelije prave pigment – boju, koja ima zadaću zaštititi ćelijsku jezgru od UV zraka i eventualnih mutacija. Tržište je preplavljeno kremama koje su u službi zaštite od sunca. Postoje linije za djecu, za odrasle, za razne tipove kože. Međutim, u ljekarnama i drogerijama treba birati kreme od provjerenog proizvođača. Krema koja je vrlo jeftina ne može imati toliko kvalitetan filter kao neki skuplji proizvod, jer u nju nije uloženo dovoljno istraživanja od klinika i zdravstvenih institucija. Dobro poznate jake marke nose sa sobom obvezu da krema koja se preporučuje ima i željeni efekt. Također, postoje i osobna iskustva ne samo dermatologa, nego i pacijenata koji te kreme koriste i znaju preporučiti dobru kremu. Jeftina varijanta ne postoji.«

 

POSLJEDICE PRETJE-RANOG IZLAGANJA  SUNCU

 

Iako pretjerano izlaganje suncu ima brojna neželjena djelovanja po koži, ljudi se najviše plaše melanoma – tumora kože, za koga vjeruju da nastaje kao posljedica jakog UV zračenja. Je li zaista UV zračenje jedini krivac za nastanak melanoma i koje su sve posljedice pretjeranog izlaganja suncu, dr. Lasinger kaže:

»Melanom spada u jedan od najmalignijih tumora kod ljudi. On predstavlja pigment i zloćudni tumor kože koji nastaje između ostalog i kao posljedica intenzivnog izlaganja UV zracima. Ne smije se zanemariti činjenicu da je genetika osnova svega toga, odnosno predispozicija koja se može nasljeđivati ili može nastati mutacija genoma bilo čega, te se melanom može javiti i na dijelovima kože koja nije bila izložena suncu. Promatrajući u cjelini, melanom je u korelaciji s genetikom. Zatim, tu je UV zračenje kao okidač, i kao treće, tu su svi endogeni i egzogeni utjecaji koji i inače imaju utjecaj na razvoj tumora uopće. Kod melanoma je od izuzetne važnosti rano prepoznavanje  kad se već melanom razvio. Melanom može nastati iz postojećeg madeža koji je atipičan i zato te madeže treba češće kontrolirati. Također, treba detektirati sve novonastale  promjene na tijelu koje nastaju nakon 25. godine života gdje je pretpostavka da to nije madež, da je to tamne boje, da je brzog rasta ili krvari, momentalno se treba obratiti stručnjaku kako bi promjenu na vrijeme mogli dijagnosticirati i otkoloniti. Kod nekih nejasnih slučajevima u razvijenim zemljama radi se dijagnostika bazirana na molekularnim markerima. To su skupe analize slične tumorskim markerima. Te analize se rade kako bi se napravila diferencijalna dijagnostika, odnosno kako bi se utvrdilo je li ta izraslina zaista melanomskog tipa ili je atipičan madež. Međutim, puno je preporučljivije i jednostavnije rješenje u cijelosti otkloniti izraslinu i poslati na histopatologiju. 

Sunce nema samo značaj u razvoju zloćudnog tumora. Postoji čitava paleta oštećenja koje sunce može izazvati ako ga ne konzumirano pravilno. Ono utječe na ubrzano starenje kože, može izazvati stradanje kapilara, pogoršanje nekih osnovnih oboljenja kao što je rozacea. Tim pacijentima sunce u najtoplijem dijelu dana nikako nije preporučljivo jer tada dolazi do intenziviranja crvenila. Sunce može utjecati na razvoj sunčanih fleka«. 

 

Lan i pamuk

 

Treba uvijek odmjeriti blagotvorno djelovanje sunca i moguće negativne efekte ako se pretjera sa suncem. Boravak na otvorenom je izuzetno dobar za zdravlje, počev od toga da sunce omogućuje sintezu B vitamina, da  utječe na dobro na raspoloženje i niz drugih stvari koje su dar sunca. S druge strane, ako se izlažemo suncu od 10 do 5 sati popodne, izgorimo, dobijemo opekline, koža stari, događaju se upalne promjene, moguća su oštećenja na razini gena koje mogu probuditi neke od spavajućih gena te izazvati nešto drugo, počev od spinocelularnih karcinoma kože koji su u puno većem postotku povezani s UV zračenjem nego melanom. Melanom se javlja rjeđe, ali je puno opasniji. Ako se ipak moramo izložiti suncu u  vrijeme kada to nije preporučljivo, moramo voditi računa o odjeći koju nosimo. UV zraci prodiru kroz prozirnu tkaninu, zato bi tkanina koju nosimo kada smo najizloženiji suncu trebala biti gušća ali prozračna. Preporučuju se lan ili pamuk. Na glavi treba nositi šešire šireg oboda, kao i naočale za sunce koje imaju provjereni UV filtar. Ovo su osnovne preventivne mjere ako želimo dugotrajno boraviti na suncu.