Arhiv tekstova
06.05.2016
Vijesti
Najava žalbe na
presudu Šešelju
Tužiteljstvo Haškog tribunala najavilo je 2. svibnja žalbenom vijeću tog suda da će uložiti žalbu na presudu kojom je Vojislav Šešelj oslobođen svih optužbi za ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tijekom ratnih sukoba i za protjerivanje Hrvata iz Vojvodine.
U najavi žalbe, Tužiteljstvo je zatražilo od Žalbenog vijeća da mu najprije odobri žalbu, da preinači presudu i Šešelja proglasi krivim ili da presudu ukine u cijelosti i naloži ponavljanje suđenja.
Tužiteljstvo smatra da je prvostupanjsko vijeće nije donijelo ispravnu odluku, jer nije dalo dobre razloge za svoje zaključke, nije uvažilo agrumente i dokaze Tužiteljstva i zato, jer je pogrešno ocijenilo činjenično stanje utvrđeno tijekom suđenja.
»Na temelju cijelog dokaznog materijala, vijeće nije moglo zaključiti da nisu dokazani zločini protiv čovječnosti, da optuženi nije odgovoran za te zločine kao sudionik u udruženom zločinačkom pothvatu, da optuženi nije poticao zločine, da nije pomagao i podupirao zločine koje su šešeljevci počinili, da nije sam fizički počinio zločine progona, deportacije i prisilnog premještanja i, na kraju, da nije kazneno odgovoran«, pišu tužitelji u najavi žalbe.
Haški tribunal izrekao je 31. ožujka oslobađuću presudu lideru Srpske radikalne stranke po svih devet točaka optužnice, koja ga tereti da je govorom mržnje poticao i podupirao ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tijekom ratnih sukoba i protjerivanje Hrvata iz Vojvodine.Većina članova vijeća, uz suprotno mišljenje sudije Flavije Lattanzi, zaključila je da Šešelj nije kriv ni po jednoj od devet točaka optužnice. Lattanzi je bila suprotnog mišljenja po osam točaka optužnice, dok je po jednoj točki Šešelj oslobođen jednoglasno.Tužiteljstvo je inače tražilo da se Šešelj osudi na kaznu od 28 godina zatvora.
Erozija medijskih sloboda
»Kao i prethodne godine, ovogodišnje obilježavanje 3. svibnja, Međunarodnog dana slobode medija, pratit će, barem prema izvješću Freedom Housea, konstatacije o zabrinjavajućoj eroziji medijskih sloboda.
Do podrivanja medijskih sloboda u jednom društvu dovode aktivnosti različitih aktera – političara, oglašivača, lokalnih moćnika i drugih. Svima njima potrebni su mediji: jednima kao sredstvo političke borbe, drugima radi reklame, trećima kao zrcalo privatne moći.
Ograničavanjem medijskih sloboda ne krše se samo prava novinara. Posljedice restrikcija medijskih sloboda su daleko šire i pogađaju sve pripadnike jedne zajednice. Građanima su potrebni mediji kako bi blagovremeno došli do objektivnih i iscrpnih informacija o zajednici u kojoj žive i aktivnostima njenih aktera. Pravo građana na istinito, potpuno i pravovremeno obavještavanje zagarantirano je Ustavom Srbije. Kršenjem tog prava građanima se, među ostalim, uskraćuju informacije o prilikama u društvu i funkcioniranju vlasti koje su im važne za donošenje odluka u nerijetko kaotičnoj društvenoj realnosti. Time se u društvu slabe demokratske, a jačaju autoritarne tendencije.
Uvjeren u važnost medijskih sloboda u očuvanju mira, društvenog razvoja, dijaloga i funkcioniranja demokracije, pokrajinski ombudsman smatra neprihvatljivim svaki pokušaj da se sloboda medija ograniči, a autonomija i neovisnost novinara dovode u pitanje. Koristeći priliku da novinarima i medijskim poslenicima čestita njihov praznik, pokrajinski ombudsman ujedno vlastima skreće pažnju na njihovu obvezu da novinarima omoguće da neometano i slobodno obavljaju svoj posao, bez cenzure, ucjena, pritisaka i straha za svoju sigurnost i bezbednost«, navodi se u priopćenju pokrajinskog ombudsmana.
Grabar – Kitarović: Srbija mora usvojiti EU standarde
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar – Kitarović izjavila je, govoreći o odnosima sa Srbijom, da »ono što Hrvatska traži nije nikakvo bilateralno pitanje, nego pitanje ispunjavanja pristupnih kriterija«, istih onij koje je i sama Hrvatska morala ispuniti. Upitana, namjerava li Hrvatska blokirati Beograd u europskom pristupnom procesu, Grabar – Kitarović je u intervjuu za Jutarnji list rekla kako nije riječ o blokadi i dodala da hrvatska diplomacija ima zadatak objasniti EU da nije riječ o sporu između Hrvatske i Srbije, nego o tome da Srbija mora usvojiti europske standarde.
»Nije riječ o blokadi. Ono što Hrvatska traži nije nikakvo bilateralno pitanje, nego je pitanje ispunjavanja pristupnih kriterija. Istih onih koje smo i sami morali ispuniti. Mislim da je u ovom slučaju velika odgovornost na hrvatskoj diplomaciji. Kao da je izgubila kompas, možda zato što nekoliko godina nije imala pravih naputaka o nacionalnim ciljevima Hrvatske. Moram iskreno reći da za neke naše veleposlanike ne bih ni znala da postoje da tu i tamo o njima ponešto ne pročitam u novinama, uglavnom nevezano uz njihov diplomatski posao. Moramo sada upregnuti hrvatsku diplomaciju da Europskoj uniji objasni da nije riječ o sporu između Hrvatske i Srbije. Riječ je o tome da Srbija mora usvojiti europske standarde. Osobno sam za to da sjednemo za stol sa Srbima i da se dogovorimo kako to riješiti. Postoji mogućnost prijelaznih mjera ili neka slična solucija. Nakon što su završili izbori u Srbiji nadam se da će to biti moguće. Predizborno je okruženje uvijek teško za takve razgovore. Ni Hrvatska, ni ja osobno sigurno ne želimo blokirati Srbiju. To nam nije u interesu. U interesu nam je da naše susjedske zemlje uđu u članstvo EU što je moguće prije«, rekla je predsjednica Grabar – Kitarović.
Z. S.
Hrvatska ima pravo na zahtjeve prema Srbiji
Hrvatska i Bugarska podržavaju proširenje Europske unije na sve zemlje zapadnog Balkana, ali te zemlje moraju ispuniti potrebne kriterije, izjavili su, nakon sastanka u Zagrebu 3. svibnja, na zajedničkoj konferenciji za novinare hrvatski i bugarski ministri vanjskih poslova Miro Kovač i Daniel Mitov.
»Bugarska će nastaviti davati potporu proširenju EU. Ispunjavanje kriterija je veoma važno, a poglavlje 23 uvjetuje ispunjavanje određenih kriterija od dotične zemlje. Naši hrvatski prijatelji imaju pravo zahtijevati ispunjavanje tih kriterija. Brža sinkronizacija s vanjskom politikom EU bi pomogla Srbiji da ubrza proces integracija«, rekao je Mitov na pitanje novinara podržava li Bugarska hrvatske uvjete Srbiji za otvaranje poglavlja 23 u pristupnim pregovorima Srbije i Evropske unije.
On je dodao da i Bugarska ima »neka pitanja koja trebaju biti razjašnjena, a povezana su s pravima bugarske manjine u Srbiji«.
Hrvatski šef diplomacije Miro Kovač rekao je da je u interesu Hrvatske da sve zemlje jugoistočne Europe napreduje prema članstvu u EU.
»Podržavamo proširenje i želimo da nestane ‘crna rupa’ na europskim zemljovidima i da naše jugoistočno susjedstvo bude jednoga dana integrirano u EU, ali naravno treba poštivati kriterije i ispunjavati standarde. U našem je interesu da Srbija napreduje i da dođe do otvaranja tog famoznog poglavlja 23 koje se zove Pravosuđe i temeljna prava«, rekao je hrvatski ministar i ocijenio da je riječ o najvažnijem poglavlju u pregovaračkom procesu.
Hrvatska nije dala zeleno svjetlo za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima EU-a sa Srbijom. Službeni Zagreb traži da Beograd ukine regionalnu pravosudnu nadležnost za ratne zločine, da osigura prava hrvatske manjine u Srbiji i da ostvari punu suradnju s Haškim tribunalom.
Z. S.
Predsjednik Sabora primio vojvođanske Hrvate
Predsjednik Hrvatskoga sabora Željko Reiner susreo se s izaslanstvom vojvođanskih Hrvata, predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća Slavenom Bačićem i predsjednikom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislavom Žigmanovim, kao i s generalnim konzulom Republike Hrvatske u Subotici Velimirom Plešom, u ponedjeljak, 2. svibnja, u Uredu predsjednika Hrvatskoga sabora.
Na sastanku se govorilo o problemima hrvatske manjine u Srbiji, a predsjednik Sabora Reiner se založio za pitanja koja su vezana za položaj hrvatske manjine u Srbiji i istaknuo da će nova Vlada Hrvatske učiniti sve kako bi osigurala što bolji položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji.
Prilikom susreta naglašen je i osobni angažman Reinera poznat još od prije, a posebno iz dosadašnjih njegovih posjeta Hrvatima u Vojvodini.
»Na sastanak u Zagreb smo otišli na poziv predsjednika Sabora Reinera. S jedne strane, tema razgovora su bili izbori u Srbiji, ocjena rezultata glasovanja, te projekcije budućeg rada političkih predstavnika naše manjinske zajednice u republičkom i pokrajinskom parlamentu, a s druge, Reinera su interesirali ključni elementi Akcijskog plana za manjine, kao i u kojoj su mjeri poštovani demokratski principi prilikom izrade tog plana i je li se nakon njegovog usvajanja od nadležnih tijela Srbije, plan počeo realizirati«, kaže Slaven Bačić i naglašava kako su prilikom susreta izneseni i problemi diskriminacije Hrvata u Srbiji.
»Usuglasili smo se da je provedba bilateralnog sporazuma o manjinama, osobito pitanje garantiranog zastupstva Hrvata u predstavničkim tijelima na svim razinama ključno za položaj hrvatske manjine, ukazali smo na problem neriješene supstitucije informiranja na elektroničkim medijima na lokalnoj razini, vraćanje latinice u službenu uporabu sukladno preporuci Vencijanske komisije kao bitnog dijela kulturnog identiteta Hrvata, te kako se rješava financiranje udžbenika za učenike koji polaze nastavu na hrvatskome jeziku«, kaže Slaven Bačić.
Predstavnici Hrvata iz Vojvodine imali su istoga dana i susret s dožupanom Zagrebačke županije Rudolfom Vujevićem, prilikom kojeg je bilo riječi o daljnjoj suradnji i mogućnostima predstavljanja projekata vojvođanskih Hrvata u toj županiji. Uslijedio je i sastanak u glavnom gradu Hrvatske s predstavnicima Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata.
»Razgovarali smo s predsjednikom Zajednice Matom Jurićem i s pojedinim članovima Ivanom Andrić – Penavom, Zlatkom Žužićem i Stjepanom Šutijom o položaju protjeranih Hrvata, kao i položaju naše manjinske zajednice. Razgovarali smo i o realizaciji zajedničkih projekata, o predstavljanju projekata i tiskovnih izdanja njihove zajednice u Vojvodini, kao i o obilježavanju 25 godina od osnutka Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata«, kaže Slaven Bačić.
Z. S.
