Arhiv tekstova

Sve veći broj predmeta koji građani podnose zbog svojih prava sam za sebe dovoljno govori o tome koliko je Srbiji potrebno tijelo u čijoj će nadležnosti biti praćenje ostvarivanja, ali i zaštita ljudskih i manjinskih prava.

Ova ocjena subotičkog pučkog pravobranitelja Zlatka Marosiuka zajednička je većini sudionika tribine o potrebi uspostave Ministarstva za ljudska i manjinska prava, koja je, u organizaciji Centra za istraživanje etniciteta, u petak održana u Subotici. Povod za tribinu, koja je prije toga održana u nekoliko gradova Vojvodine i Srbije, je inicijativa Centra za istraživanje etniciteta i Fonda za otvoreno društvo da Srbija ponovno ustanovi Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.

 

Poruka onima koji ne razumiju

 

Po riječim direktora Centra Gorana Bašića u Srbiji, i pored toga što su mnoga pitanja iz ove oblasti zakonski regulirana, ne postoji »kultura manjinskih prava«, što se, kako je naveo, najočitije pokazalo (i pokazuje) prigodom brojnih problema i nesporazuma u vezi s poglavljem 23, i to ne samo kada su u pitanju (bilateralni, prim. a.) odnosi s Hrvatskom nego i na unutarnjem planu, na relaciji država – nacionalnomanjinske zajednice. On je dodao kako i pored svih napora sadašnja Kancelarija za ljudska i manjinska prava u Vladi Srbije nema niti kapaciteta niti ovlasti za rješavanje brojnih problema u oblasti zaštite ne samo nacionalnomanjinskih nego i ljudskih prava općenito, napose kada je riječ o tzv. ranjivim grupama poput invalida, žena, seksualnih i vjerskih manjina, Roma... Stoga je, i pored nerijetko loših iskustava s ranijim ministarstvima za ljudska i manjinska prava, Bašić uvjeren kako je potrebno ponovno uspostaviti državno tijelo koje će, osim praćenja provedbe i zaštite ljudskih i manjinskih prava, za isto biti i odgovorno.

U prilog njegovoj tvrdnji idu i riječi ombudsmana Marosiuka, koji je istaknuo kako zaštita ljudskih i manjinskih prava u Srbiji »i nije baš na nekoj razini«, odnosno da (uglavnom) dobru teoriju (zakone) prati loša praksa.

Njihovo stajalište dijeli i Nataša Miljković iz Centra za istraživanje etniciteta, koja je rekla kako bi uspostava Ministarstva za ljudska i manjinska prava zapravo bila »snažna poruka građanima« o potrebi postojanja jedne ovakve institucije. Kako je navela, nije mali broj građana koji pitanje zaštite ljudskih i manjinskih prava doživljava kao nešto nametnuto od Zapada, poglavito Europske unije bez jasne svijesti o njegovom suštinskom značenju i značaju.

 

Sustav, pa Ministarstvo

 

Da ne misle svi poput navedenih sudionika tribine pokazao je Mirko Bajić iz Bunjevačkog nacionalnog vijeća riječima kako je od Ministarstva mnogo važnije uspostaviti sustav koji bi građanima i manjinskim zajednicama garantirao provedbu i zaštitu njihovih prava. U prilog tome on je naveo činjenicu da je Srbija već imala Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, dodajući kako nije manjkalo primjera da je upravo to tijelo stvaralo probleme manjinskim zajednicama. Kao primjer za to on je naveo probleme vezane za raspuštanje Bunjevačkog nacionalnog vijeća prije nekoliko godina.

Iako je načelno podupro inicijativu za ponovnu uspostavu Ministarstva za ljudska i manjinska prava, sociolog Ljubomir Đorđević rekao je kako bi je trebalo proširiti i inicijativom »za zaštitu građana od onih koji donose zakone«, a kao primjer za to naveo je ubrajanje glasova na izborima pobjedničkim listama onih koji su na izbore izašli, ali nikome nisu dali povjerenje. Navodeći primjer pučkog pravobranitelja, Đorđević je rekao kako bi osobe koje se na različite načine bave zaštitom prava građana na te dužnosti trebale doći tek nakon javnih rasprava, a koje bi od više provjerenih kandidata u konačnici birali sami građani.

Osim Bajića, inicijativi za ponovnu uspostavu Ministarstva za ljudska i manjinska prava potporu su dali i László Mandler iz Njemačkog i Stevan Nikolić iz Romskog nacionalnog vijeća. Kako su naveli, Srbiji je potrebna »adresa« na koju će se predstavnici nacionalnomanjinskih zajednica moći, ne samo svakodnevno obraćati nego i u kojoj će vidjeti svog istinskog zastupnika i zaštitnika.