Arhiv tekstova

Koalicija predvođena Srpskom naprednom strankom Aleksandra Vučića pobjednik je izvanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji. Razloga za zadovoljstvo ima i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, jer se vraća u republičku Skupštinu, gdje će hrvatsku manjinsku zajednicu zastupati predsjednik te stranke Tomislav Žigmanov.

SNS će prema posljednjim rezultatima imati 131 zastupnika, odnosno pet iznad neophodne većine. To je za 27 zastupnika manje, nego u prošlom sazivu, dok će Socijalistička partija Srbije – Jedinstvena Srbija, druga najjača izborna lista u Srbiji i dosadašnji partner naprednjaka, imati 30 zastupnika, odnosno 14 manje nego u prošlom sazivu. 

Povratnici u zastupničke klupe iz Srpske radikalne stranke će nakon četverogodišnje pauze imati 21 zastupnika, a iza njih se nalaze Demokratska stranka i pokret »Dosta je bilo« koji će imati po 16 mandata. DS je osvojio tri zastupnička mjesta manje nego u prošlom sazivu, dok je pokret Saše Radulovića prvi put u parlamentu, u koji se vraća i Liberalno-demokratska partija, ovog puta u koaliciji sa Socijaldemokratskom strankom i Ligom socijaldemokrata Vojvodine s ukupno 13 mandata. I Demokratska stranka Srbije je ponovno parlamentarna stranka, koja će u koaliciji s Dverima imati također 13 zastupnika. U novi saziv parlamenta ulaze i manjinske stranke, Savez vojvođanskih Mađara s 4 zastupnika, Bošnjačka demokratska zajednica Sandžaka Muamera Zukorlića s 2, Stranka demokratske akcije Sandžaka Sulejmana Ugljanina također s 2, Zelena stranka s 1 mandatom i Partija za demokratsko delovanje – Ardita Sinani s 1 zastupnikom.

Izvanredni parlamentarni izbori i redoviti izbori za pokrajinski parlament održani su 24. travnja, istovremeno s izborima za 138 općina i 25 gradova, plus Beograd sa 17 općina. Pravo glasa imalo je 6,7 milijuna građana. Kako RIK navodi, nakon što je je obrađeno 98,56 posto materijala, glasovalo je 56,25 postotaka birača. Osim u Srbiji i u dijaspori, uz pomoć OESS-a izbori su organizirani i na 21 mjestu na Kosovu. Konačni rezultati izvanrednih parlamentarnih izbora trebaju biti utvrđeni najkasnije danas, u četvrtak, 28. travnja do 20 sati, na dan izlaženja ovog broja našeg tjednika. Regulativa predviđa da se prva sjednica novog saziva parlamenta održi najkasnije 30 dana od dana proglašenja konačnih rezultata izbora, nakon čega slijedi proces formiranja Vlade.

 

Povratak DSHV-a u republički parlament

 

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini je na svim razinama izbora išao u koaliciji s DS-om, a predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov je ocijenio da njegova stranka »ima razloga za zadovoljstvo, jer smo povratkom u republički parlament obnovili republičku relevantnost«. DSHV će imati i predstavnika u Skupštini Vojvodine, kao i predstavnike u lokalnim parlamentima Sombora i Subotice.

»Bit ćemo u prilici sudjelovati u donošenju odluka, moći ćemo izravno doznačavati što su interesi hrvatske manjine i bit ćemo vidljiviji u srpsko-hrvatskim odnosima. Rezultati su u domenama očekivanog. DSHV će ponovno politički djelovati u republičkom parlamentu. Na taj način smo osvojili poziciju relevantnog političkog subjekta. Važno je i što će predstavnica DSHV-a biti zastupnica u pokrajinskoj skupštini, drugoj po hijerarhijskom redu važnosti parlamenata u Srbiji, gdje će se moći neposredno zalagati za interese i prava pripadnika hrvatske zajednice. Kada su u pitanju lokalne razine vlasti, tu smo djelomice zadovoljni rezultatima. Imat ćemo vijećnike u gradovima Somboru i Subotici, a nismo postigli rezultate u drugim lokalnim samoupravama. Takvo što je bilo za očekivati u Novom Sadu i Staroj Pazovi, s obzirom na relativno mali broj Hrvata koji tamo žive, dok rezultati u Apatinu, Baču i Srijemskoj Mitrovici na neki način iznenađuju«, kaže Žigmanov i navodi kako je tome pridonijela i supremacija političke grupacije oko SNS-a i zaglušujuća kampanja u kojoj je koalicijski partner DS negativno označavan.

Žigmanov ističe da će u srbijanskom parlamentu djelovati kao dionik oporbe, što ne znači da neće ostvarivati komunikaciju i čak neku vrstu suradnje kada je u pitanju pozicija vlasti.

»Poučeni iskustvom predstavnika srpske zajednice u Saboru u vremenu kada nisu bili dionici vlasti, mi vidimo da se bez obzira na tu vrstu statusa, problemi njihove manjinske zajednice rješavaju. U tom kontekstu, bit ću konstruktivan član srbijanskog parlamenta i nastojat ću da u redovitoj komunikaciji s ne samo zakonodavnim nego i s izvršnim segmentom vlasti budem u funkciji rješavanja određenih problema s kojima se suočavaju pripadnici hrvatske zajednice«, kaže Žigmanov.

 

Ubrzo razgovori o formiranju vlade

 

»Srbija će nastaviti svoj europski put, kao što ćemo nastaviti održavati svoje tradicionalne veze s Ruskom Federacijom, Kinom i naravno SAD-om«, poručio je Aleksandar Vučić koji je u izbornoj noći objavio pobjedu svoje liste. »To je povijesni uspjeh, najbolji rezultat u Srbiji od uvođenja višestranačja i to na izborima s najmanje nepravilnosti u 25 godina«, ustvrdio je Vučić i istaknuo kako je natpolovična pobjeda posebno važna zbog toga što je došla dvije godine nakon početka teških reformi. Njegovu listu čini desetak malih, ideološki jako različitih stranaka, koje same ne bi prešle cenzus. 

»Ukoliko dobijem mandat za sastav nove vlade, trudit ću se da budem predsjednik vlade svih građana Srbije«, najavio je Vučić i naglasio da su izborni rezultati snažna potpora demokraciji, reformama i europskim integracijama. 

»Znam kuda trebamo ići, znam kako osigurati budućnost Srbije i kako naporno treba raditi da tamo stignemo. Ispred Srbije nije put posut ružama, nema puno meda i mlijeka, ali uvjeren sam da zajednički i jedinstveno možemo nastaviti borbu za bolji standard«, rekao je predsjednik SNS-a.

Glavno pitanje ovih izbora bilo je hoće li SNS osvojiti apsolutnu većinu i tko će od pet stranaka koje se kreću oko pet posto ispasti ispod cenzusa. SNS je najavila da će krajem ovog ili početkom sljedećeg tjedna početi razgovori o formiranju nove vlade. Druge stranke koje su prešle cenzus očekuju poziv, a analitičari poručuju da lider naprednjaka Vučić ima odriješene ruke da napravi široku koaliciju o kojoj je i govorio, s obzirom da to ovisi samo o SNS-u i Vučiću, koji sami gotovo da imaju dvotrećinsku većinu.

 

Pajtić – Potpora hrabrih

 

Lider DS-a Bojan Pajtić je rekao da su slobodni građani Srbije koji su imali hrabrosti zaokružiti na glasačkom listiću broj ispred koalicije na čelu  s DS-om, pridonijeli dobrom rezultatu demokrata.

»Izbori su bili sve, samo ne fer i pošteni. Protekli su u medijskoj blokadi oporbe, višemjesečne sotonizacije DS-a, hapšenja, fizičkog nasilja, s ciljem uništenja DS-a, stranke koja je obnovljena prije 26 godina s ciljem demokratizacije društva i koja se sada bori protiv autoritarnog režima, neposrednih pritisaka, očigledne krađe izbora. Dobili smo potporu više od 200.000 građana Srbije koji su hrabro glasovali, znajući da mogu biti fizički napadnuti, ostati bez posla, dovesti u opasnost i sebe i svoju obitelj. Još snažnije ćemo se boriti«, rekao je Pajtić i naglasio da će DS podnijeti više prigovora zbog izbornih neregularnosti. 

»Otkrili smo ’bugarski vlak’ u Kraljevu, Zrenjaninu, Kruševcu, gdje su ljudi iz SNS-a kupovali glasove, dok su u Vranju to bili oni iz Jedinstvene Srbije. Taj sustav je bio zastupljen u cijeloj zemlji i desetci i stotine glasova su kupljeni«, kazao je Pajtić i pozvao sve demokratske snage da se okupe. 

»Naš sljedeći cilj su predsjednički izbori, već za nekoliko mjeseci izborna borba će pokazati da Srbija nije zemlja prošlosti«, naveo je Pajtić, a na pitanje tko bi mogao biti kandidat tako ujedinjenih snaga na predsjedničkim izborima, Pajtić je rekao da u Srbiji ima mnogo ljudi koji mogu pobijediti Vučića i Nikolića. 

»Ne bih davao ime, učinit ćemo sve da predsjednički kandidat bude netko tko će imati potporu i ne samo srodnih stranaka«, izjavio je Pajtić.

 

Cunami i animiranje javnosti

 

Predsjednik SPS-a Ivica Dačić je izrazio zadovoljstvo postignutim izbornim rezultatom stranke i istaknuo da je lista oko SPS-a osvojila više od 400.000 glasova. 

»To je manje nego što sam najavio, ali je to rezultat koji konsolidira naše biračko tijelo i cementira ga na razini koju smo imali u posljednja tri izborna ciklusa«, rekao je Dačić i istaknuo da je socijalistima bilo važno sačuvati identitet stranke.

»Vučićev politički cunami je uništio sve druge političke stranke i važno nam je bilo sačuvati identitet, a da budemo na liniji vladine politike«, rekao je Dačić. 

Lider SRS-a Vojislav Šešelj je rekao kako je za njegovu stranku u ovom trenutku najvažnije da je povratila parlamentarni status.

»Moram priznati da nismo zadovoljni, očekivali smo više, ali narod je tako presudio. Mi se ne možemo ljutiti na svoj narod, koji je procijenio da vrijedimo ovoliko, a naša borba se nastavlja i uvjereni smo da ćemo građanima Srbije koji su nam ukazali povjerenje ispuniti očekivanja i želje«, rekao je Šešelj. 

»Vratili smo status parlamentarne političke stranke i pokazat ćemo da smo superiorni u odnosu na sve političke protivnike. Situacija u Srbiji je toliko teška da možemo očekivati izvanredne parlamentarne izbore već za dvije godine, a sljedeće godine imamo predsjedničke. Izbora nam neće nedostajati«, naveo je Šešelj. 

Na pitanje novinara hoće li se sada, kada su se radikali vratili, u Skupštini moći opet vidjeti scene iznošenja ljudi, polivanja vodom i gađanja cipelama, Šešelj je odgovorio: 

»Da niste toliko subjektivni i pristrani bilo bi vam jasno da je tako naše ponašanje opravdana reakcija na nedemokratske postupke režima. Raznih režima. Sjetite se kako su se oni ponašali i na što smo mi reagirali našim ponašanjem«. 

Prema njegovim riječima, kada su radikalima na silu uskraćivali pravo da govore oni su morali reagirati na odgovarajući način kako bi animirali javnost.

 

Najavljena prva koalicija u Vojvodini

 

Pokrajinska izborna komisija je proglasila preliminarne podatke o izborima na temelju 97,98 posto obrađenih glasova: 

SNS je osvojila 44,50 posto glasova ili 63 mandata, a DS 7,24 posto glasova ili 10 mandata u pokrajinskom parlamentu. Iza naprednjaka nalazi se koalicija oko SPS-a s 8,85 posto ili 12 mandata, dok je treća SRS sa 7,66 posto osvojenih glasova ili 10 mandata. Dakle, demokrati su na četvrtom mjestu, dok su peto i šesto mjesto zauzele LSV sa 6,43 posto ili 9 mandata i pokret »Dosta je bilo« s 5,54 posto glasova. SVM je dobio 4,87 posto glasova ili 6 mandata, Dveri-DSS 3,24 posto, tj. bez mandata, koalicija LDP-SDS 2,78 odsto tj. bez mandata, Mađarski pokret za autonomiju osvojio je 1,55 posto ili 2 mandata, Narodni pokret Dinara-Drina-Dunav 1,59 posto, tj. bez mandata, a Zelena stranka 1,14 posto glasova ili 1 mandat. Ispod jednog postotka su Srpsko-ruski pokret 0,6 posto, tj. bez mandata, Za slobodnu Srbiju – Zavetnici 0,5, tj. bez mandata i Vojvođanska tolerancija 0,51, tj. bez mandata.

Kako navode iz CeSID-a, na izbore je izašlo 967.965 građana od 1.729.437, što je 55,97 posto.

Analitičari ocjenjuju da su rezultati vjerojatno dijelom i posljedica promjene izbornog sustava, budući da je ukidanjem mješovitog sustava isključena praksa da se polovina vojvođanskih zastupnika bira direktno, glasovanjem za kandidata. Ovo je prvi put da Vojvođani glasuju isključivo po proporcionalnom sustavu, od kada je ukinut kombinirani sustav glasovanja. Ranije se, naime, od 120 zastupnika pokrajinskog parlamenta 60 biralo po proporcionalnom sustavu (glasovanjem za listu), a 60 zastupnika izravno (glasovanjem za kandidata).

Potpredsjednik SNS-a Igor Mirović izjavio je dan nakon pokrajinskih izbora da će u novoj vlasti u Vojvodini ta stranka sigurno biti u koaliciji sa SVM-om. On je naveo da je sa SVM-om još ranije izgrađen partnerski odnos na republičkoj razini, kao i u mnogim lokalnim samoupravama.

»Naravno, razgovarat ćemo i s ostalim strankama, ali nećemo praviti kompromise po pitanjima ekonomskog razvoja Vojvodine i promjenama dosadašnje politike, jer su na ovim izborima građani dali mandat novoj politici. Nećemo praviti kompromise ni po pitanju raščišćavanja odnosa u Vojvodini, jer je sadašnja politika imala mnoge greške, a nju su građani masovno odbacili. To znači da ćemo ubuduće saveze praviti na tragu naše politike«, rekao je Mirović i dodao da još nije razgovarano o kandidatu za pokrajinskog premijera, ali da će se to znati u narednih deset dana, kao i da će se razgovori s potencijalnim koalicijskim partnerima voditi narednih tjedana. 

 

Sumnje oporbe u regularnost izbora

 

Protekla kampanja je bila neuobičajeno mirna, a ni izborna noć nije bila mnogo zanimljivija i dinamičnija. Izjave su stizale kasnije nego što se očekivalo, a i kada bi stigle, bile su mahom mlake – osim što je oporba brzo iznijela sumnje u to da su izbori regularni. Sami rezultati su također pristizali u neuobičajenom ritmu. Tome je prije svih pridonijela Republička izborna komisija, koja se nije skoro uopće oglašavala tijekom večeri, a zatim je pola sata iza ponoći izišla s obrađenih dvadesetak posto biračkih mjesta. 

Tijekom izbornog dana bilo je jasno da će važna tema biti regularnost ovih izbora na svim razinama. Govorilo se o brojnim neregularnostima: o ’bugarskom vlaku’, o nedostajućim listićima, o glasovanju političara bez kontrolnih listića... Optužbe su stizale tijekom večeri iz redova DS-a, a zatim su se zbog objavljenih procjena oglasili i drugi predstavnici oporbe. Na kraju je sazvan i sastanak oporbenih lidera. Predstavnici lista Dveri-DSS, DS, SDS-LDP-LSV i pokreta »Dosta je bilo« naveli su da je izborni proces obilovao neregularnostima i da je zbog toga dogovoreno formiranje zajedničkog pravnog tima, koji će analizirati cjelokupni izborni materijal.

Zbog toga što je RIK-u trebalo čak pet sati nakon zatvaranja biračkih mjesta da priopći prve preliminarne rezultate izbora, DS je reagirala priopćenjem u kojem je navela da je »skandalozno to što RIK i četiri sata nakon zatvaranja biračkih mjesta odbija priopćiti rezultat glasovanja koje je obilježeno brojnim nepravilnostima, kupovinom glasova, malverzacijama, pritiscima i ucjenama birača«. 

Članica Predsedništva LSV-a Maja Sedlarević ocijenila je da je izbore u Vojvodini obilježio čitav niz nepravilnosti. 

»Sve nepravilnosti prijavili smo nadležnim tijelima. Nepravilnosti koje su uočili naši aktivisti su pokušaji unošenja već zaokruženih glasačkih listića, kao i fotografiranje izbornih listića«, kazala je Maja Sedlarević na konferenciji za novinare. 

Ona je dodala da je u Novom Sadu i Somboru bilo raznih mahinacija s biračkim spiskovima. 

»Bilo je naknadnog upisivanja u spisak, kao i situacija da su ljudi već evidentirani kao da su glasovali. Pojavili su se i razni oblici kupovine i prodaje glasova neposredno pored biračkih mjesta«, navela je Sedlarević.

 

Svjetski mediji – minulo strahovanje Zapada

 

Parlamentarni izbori u Srbiji privukli su pozornost svih bitnijih svjetskih medija. Nakon objave preliminarnih rezultata pojavili su se tekstovi koji u prvi plan stavljaju uvjerljivu pobjedu SNS-a i Aleksandra Vučića. Svi su složni u konstataciji da je politika ove stranke i Vučića proeuropski orijentirana i da će pomoći u procesu priključenja Srbije Europskoj uniji.

Associated Press podsjeća da se na Zapadu strahovalo da bi izbori mogli okrenuti Srbiju dalje u desno i prema Rusiji.

Prema toj američkoj agenciji, trijumf SNS-a znači da će Srbija nastaviti putem prema članstvu u EU, unatoč protivljenju stranaka na krajnjoj desnici, koje žele bliske veze s tradicionalnim saveznikom Rusijom. Američki AP također citira izjavu Vučića da »rezultati pokazuju snažnu potporu demokraciji, reformama i europskoj integraciji« i navodi kako se »svako buđenje nacionalizama na Balkanu smatra opasnijim nego u ostalim dijelovima istočne Europe, zbog ratova 1990-tih.«

Francuska agencija France Presse podsjeća da je i sam Vučić, po objavljivanju rezultata, rekao da su se građani opredijelili za europsku integraciju i povjerili mu »ogromnu odgovornost«, a jedan od prvih koji mu je čestitao, ističe ova agencija, bio je europski komesar za proširenje Johannes Hahn. AFP podsjeća da je Vučić raspisao prijevremene izbore, rekavši kako mu je potreban jasan mandat da nastavi potencijalno nepopularne reforme koje traži EU, te ukazuje da njegovi kritičari smatraju da su ovi izbor bili pokušaj da se konsolidira vlast i izražavaju zabrinutost zbog Vučićevih autoritarnih tendencija, uključujući i suzbijanje medijskih sloboda.