Arhiv tekstova

Komarci (Culicidae) spadaju u porodicu kukaca, imaju oko 50 rodova i obuhvaćaju oko 33.000 vrsta. Kod nas su najrasprostranjeniji tzv. domaći komarci Culex, a posljednjih godina primjećeno je širenje azijskog tigrastog komarca (Aedes albopictus). Proljeće je vrijeme kada se više boravi u prirodi, a ujedno je i vrijeme pojave velikog broja komaraca. Zabrinjavajući medijski napisi o različitim virusnim bolestima koje šire komarci, bili su povod za razgovor s dr. Dragicom Kovačević – Berić, načelnicom Centra za prevenciju i kontrolu bolesti u Subotici. 

 

KOLIKO SMO UGROŽENI OD KOMARACA

 

»Klimatske promjene u vidu povećanja prosječnih vrijednosti temperature i promjene količine padalina uvelike utječu na pojavu, rasprostranjenosti sezonske varijacije vektornskih zaraznih bolesti koje prenose komarci (groznica Zapadnog Nila, zikavirusna infekcija, malarija, žuta groznica, denga, čikungunja groznica). Procjenjuje se da svako povećanje temperature za 0,1 stupanj Celzija širi stanište komaraca i do 150 kilometara u smjeru sjeverne zemljopisne granice zemljine kugle. Širenjem granica i mi postajemo potencijalna privremena ili trajna staništa za vrste komaraca prenostitelja određenih bolesti. Za sada za stanovnike našeg podneblja jedino postoji opasnost od prenošenja uzročnika groznice Zapadnog Nila. Međutim, ne smije se zaboraviti na one ljude koji poslom, turistički ili iz nekih drugih razloga borave u endemskim područjima (tamo gdje su udomaćene navedene bolesti, odnosno prenostitelji istih)« 

 

BOLESTI KOJE PRENOSE KOMARCI

 

Bolest koji domaći komarci mogu prenijeti je groznica Zapadnog Nila, a bolest o kojoj se u posljednje vrijeme najviše govori, a prenose je komarci je zika virus. Kako se ove bolesti manifestiraju i kolika je potencijalna opasnost od njih dr. Kovačević – Berić govori:

»Groznica Zapadnog Nila je potencijalno teško oboljenje koje se prenosti ubodom zaraženog komarca iz roda Culex (takozvani domaći komarac). Uzročnik je virus groznice Zapadnog Nila koji je prvi put izoliran i identificiran u oblasti Zapadni Nil u Ugandi 1937. godine. Danas je ovaj virus najrasprostranjeniji arbovirus (virus koji se prenosi artropodima, odnosno insektima) na svijetu. Rezervoar zaraze su ptice (uglavnom gavrani i čavke). Simptomi bolesti javljaju se 3-14 dana nakon uboda zaraženog komarca. Kod oko 80 posto inficiranih osoba ovo oboljenje prođe bez simptoma. Oko 20 posto zaraženih osoba ima blagu kliničku sliku u vidu groznice, glavobolje, mučnine i povraćanja. Obično pomenuti simptomi prolaze u roku od par dana, mada su zabilježeni slučajevi kada je oboljenje trajalo i više tjedana. Kod jednog oboljelog od 150 inficiranih dolazi do razvoja teške kliničke slike, odnosno neuroinvazivnog oblika bolesti (upale moždanih ovojnica ili mozga). Osobe iznad 50 godina starosti imaju veći rizik od nastanka težeg oblika bolesti. Od životinja najčešće obolijevaju konji. Bolest se sa  zaraženih ljudi i konja ne širi dalje, već isključivo ujedom inficiranih komaraca« . 

Kod nas su najčešće prenositelji domaći komarci. Na početku se mislilo da oni ne prenose bolesti, već da su prenostitelji tigrasti komarci, međutim ispitivanjima na Biološkom fakultetu Instituta za biocide utvrdilo se da je puno veća zaraženost kod domaćeg komarca nego kod tigrastih. 

»Virus zika ograničen je na tropska područja gdje su prenositelji one vrste komaraca koje kod nas ne žive. Razdoblje inkubacije za ovu infekciju iznosi od 3 do 12 dana nakon uboda zaraženog komarca. Većina infekcija (od 60 do 80 posto) prolazi simptomatski, a u ostalim slučajevima bolest ima blagu kliničku sliku. Tipični simptomi su osip, groznica, bolovi u mišićima, zglobovima, konjuktivitis i glavobolja. Bolest obično traje 4 do 7 dana i prolazi bez ozbiljnih komplikacija. Ponekad se javlja i bol u predjelu očnih jabučica, te stomačne tegobe. Liječenje je simptomatsko i uglavnom se zasniva na ublažavanju bolova, snižavanju tjelesne temperature i na primjeni antihistaminika u slučaju pojave osipa koji je praćen svrabom. Za sada ne postiji cjepivo ili lijekovi za prevenciju infekcije«, ističe dr. Kovačević – Berić.

 

KAKO SE ZAŠTITITI?

 

Iako nije moguće u potpunosti se zaštititi od uboda komaraca, možemo djelomično kontrolirati njihovo širenje uništavanjem potencijalnih staništa (izvora stajaće vode). U tom smislu, dr. Kovačević – Berić dala je nekoliko savjeta.

»Najlakši i najefikasniji način prevencije navedenih bolesti je sprječavanje uboda komarca. U tom smislu preporučuje se izbjegavanje područja na kojima živi veliki broj kukaca kao što su močvare ili šume. Treba voditi računa da se na mjestima na kojima ljudi borave isušuju izvori stajaće vode. Potrebno je upotrebljavati repelente na otvorenim dijelovima tijela prigodom boravka na otvorenom. Nošenje odjeće koja prekriva ruke i noge, te je preporučljivo da odjeća bude komotna jer komarci mogu ubosti i preko odjeće. Izbjegavanje boravka na otvorenom u vrijeme najintenzivnije aktivnosti komaraca (u sumrak ili u zoru). Kao zaštita od komaraca preporučuju se klimatizirane prostorije, jer je broj kukaca u takvim prostorijama znatno manji. Preporučuje je uporaba zaštitnih mreža na prozorima, vratima ili oko kreveta. U slučaju putovanja u inozemstvo, pogotovo ako se radi o tropskom ili suptropskom području, obavezno se treba pridržavati svih navedenih mjera prevencije koje podrazumijevaju i uzimanje lijekova (hemioprofilaksa) prije odlaska, tijekom boravka i po povratku iz malaričnog područja. U slučaju pojave bilo kakvih simtpoma bolesti po povratku s putovanja odmah se treba javiti liječniku i navesti podatak o putovanju i eventualnom ubodu komarca ili drugih insekata« . 

 

UJED KRPELJA

 

Osim komaraca, kukac na kojeg bi također trebalo obratiti pozornost, jer je njegov ujed potencijalno daleko opasniji od ujeda komarca, je krpelj. Prijenosnik je lajmske bolesti koja moće rezulturati invaliditetom i smrću.

»Kada pričamo o transmisivnim bolestima na našem području veća je opasnost i veću pozornost treba obratiti na ubod krpelja. To iz razloga što na našem području krpelj prenosi uzročnika tzv. Borrelia burgdorferi koji je uzročnik lajmske bolesti. To ne znači da će svaka osoba koja bude ubodena od krpelja razviti infekciju. Međutim, ako se na vrijeme ne prepozna i pravilno ne liječi, bolest može prijeći u kroničnu formu s invaliditetom, pa i smrtnim ishodima. Komarci na našem području prenose samo groznicu Zapadnog Nila, a koje se javlja samo u blagom oboljenju« .

Lijepo vrijeme poziv je za boravak u prirodi u šumama, na rijekama i jezerima. S obzirom na predstojeće praznike, sigurno će se mnogi odlučiti na izlet i kampiranje u prirodi. Upravo radi toga treba poslušati savjete liječnika i zaštititi se na najbolje mogući način.