Arhiv tekstova

Obrazovanje na hrvatskom jeziku u Srbiji počelo je 2002. godine, a redovita nastava na tom manjinskom jeziku danas se odvija u četiri vrtića i pet osnovnih te dvije srednje škole u Subotici, a njome je obuhvaćen 441 učenik. Izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture se, osim u Subotici, izučava i u Sonti, Bačkom Monoštoru, Bačkom Bregu, Bezdanu, Srijemskoj Mitrovici, Sotu, Vajski i Plavni. Taj predmet sluša ukupno blizu 500 učenika. 

Povodom upisa u osnovne škole, koji je počeo 1. travnja, o aktualnim pitanjima vezanim za nastavu na hrvatskom jeziku razgovarali smo s dopredsjednicom Odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća za obrazovanje Jasnom Vojnić. Brojni su izazovi koji prate ovu vrstu nastave. Ipak, kako ističe naša sugovornica, razloga za strah i nepovjerenje ne treba biti, uz poruku da »Hrvati trebaju iskoristiti ovu mogućnost i svoje zakonom garantirano pravo, te svoju djecu s ponosom upisivati u hrvatske odjele«. 

HR: Upis u škole je počeo, što prati kampanja HNV-a za upis prvaša u hrvatske odjele. Kažite nam više o tome...

Upis djece na nastavu na hrvatskom jeziku moguć je u pet osnovnih škola na teritoriju Grada Subotice. Učenici koji se upišu u osnovne škole Matko Vuković i Ivan Milutinović imat će nastavu s elementima prestižnog Montessori programa, a u OŠ Matija Gubec u Tavankutu nudi se bilingvalni hrvatsko-engleski odjel. Nastava na hrvatskom postoji još i u školama Vladimir Nazor u Đurđinu, te u Sveti Sava u Aleksandrovu. Kao i prijašnjih godina, nudimo niz pogodnosti za djecu koja se upišu u hrvatske odjele: besplatne udžbenike, besplatan prijevoz za učenike nižih razreda, vrijednosni bon od 10.000 dinara, produženi boravak, odlazak na ljetne škole kulture, jezika i duhovnosti, božićne i uskršnje paketiće. Ove godine imamo i novinu: program profesionalne orijentacije za učenike koji su pri kraju osnovne i srednje škole. Oni će provesti pet dana u okolici Benkovca gdje će sumirati svoje dosadašnje rezultate, sposobnosti i interese, te kroz program moći pronaći odgovore koji se tiču njihova daljnjeg profesionalnog razvoja. Novina je i to da će u OŠ Matko Vuković organizacija biti takva da će svaka učiteljica biti ekspert za jedan razred, odnosno da će uvijek ista učiteljica biti za prvi, drugi, treći i četvrti razred. Ovo je model iz Irske, a poanta je da se djeca stave pred blage, emocionalno ugodne promjene, što bi trebalo pridonijeti razvoju njihove emocionalne inteligencije. Rezultat ovakvog modela bi trebala biti djeca koja se lakše mogu nositi sa zahtjevima i pritiscima okoline, suočavati sa stresom, prihvaćati izazove, imati bolje samopouzdanje i znati prepoznati vlastite vrijednosti. Novina je i to da se oprema prostor u OŠ Matko Vuković u kojem će od jeseni biti produženi boravak. 

HR: Prije dolaska na ovu dužnost u HNV, što je bilo krajem prošle godine, radili ste kao školski psiholog. Kako iz te Vaše profesionalne vizure ocjenjujete kvalitetu nastave na hrvatskom jeziku?

O kvaliteti nastave na hrvatskom jeziku najbolje govore rezultati i godine iza nas. Ne treba biti poseban stručnjak da se primijeti kako se unatrag 13 godina povećava broj djece koja upisuju hrvatske odjele, a koliko ja znam bio je samo jedan slučaj u povijesti hrvatskih odjela da se jedan učenik ispisao. To dovoljno govori o kvaliteti nastave i zadovoljstvu kako roditelja tako i djece. Bilo je dosta primjera i da se djeca prepisuju u višim razredima s drugog nastavnog jezika iz iste ili iz drugih škola u hrvatski odjel. Tako da plodovi najbolje govore o kvaliteti stabla. A o savjesnosti i angažiranosti djece najbolje govore njihovi rezultati na natjecanjima. Ove godine iz matematike smo imali 6 osvojenih prvih mjesta na općinskom natjecanju, iz srpskog kao nematerinjeg 9 plasmana na republičko natjecanje, iz engleskog jezika 2 učenika su se plasirala na republičko natjecanje, iz informatike 5. mjesto na republičkom, iz kemije 2. mjesto na okružnom, iz geografije prvo mjesto na općinskom, iz biologije 11 učenika među prva tri mjesta na okružnom... To je samo dio uspjeha, jer su neka natjecanja još u tijeku, a slijede i republičke razine natjecanja. Evo još jednog zanimljivog primjera: nedavno održano natjecanje Hippo iz engleskog jezika, na kojem su prva dva mjesta osvojila djeca iz hrvatskih odjela. Oni su bili uspješniji od svojih vršnjaka iz paralelnih bilingvalnih srpsko-engleskih odjela u istoj školi. Kvaliteti nastave uveliko pridonosi to što su odjeli na hrvatskom manji po broju učenika, te je prisutan posvećeniji, diferenciran i individualiziran rad s djecom. 

HR: Kakva je situacija s udžbenicima? Ovih je dana HNV potpisao ugovor sa Zavodom za izdavanje udžbenika glede izrade prvog autorskog udžbenika, riječ je o udžbeniku iz glazbenog odgoja...

Da, izrada udžbenika za osnovnu školu se konačno privodi kraju. Prošlog tjedna smo dobili pozitvno mišljenje ekspertize za povijest i geografiju za VI. razred, a vjerujem da će tako biti i s udžbenikom iz fizike za VIII. razred. Ovo potpisivanje autorskih ugovora za udžbenik glazbene kulture je na neki način povijesno, jer se do sada u inicijativi Hrvatskog nacionalnog vijeća još nismo upuštali u izradu autorskih udžbenika. Glazbena kultura je specifična, jer se u sadržaj može ugraditi i do 60 posto nacionalnih pjesama, tradicije i kulture tako da već s nestrpljenjem očekujem vidjeti primjerice pjesmu Al sam rđav u našem udžbeniku. Paralelno s izradom nedostajućih i pisanjem autorskih udžbenika uskoro ćemo i s BIGZ-om potpisati autorske ugovore za izradu nacionalnih dodataka za predmete koji su nam od nacionalnog interesa: povijest, geografiju, svijet oko nas, priroda i društvo, koji će biti posebno tiskani kao priručnici. Nakon što okončamo priču s osnovnoškolskim udžbenicima, što vjerujem da će biti uskoro, prelazimo na potpisivanje memoranduma o suradnji s Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Zavodom za udžbenike i za izradu udžbenika za srednje škole. Inače, novim Zakonom o udžbenicima, nakladnik koji prijavi udžbenik na listu, dužan je snositi troškove izrade i tiskanja, što znači da HNV konačno neće više izdvajati sredstva za to.

HR: U kojoj je fazi izrada Strategije za obrazovanje na hrvatskom jeziku u Srbiji?

Izrada Strategije obrazovanja je u poodmakloj fazi i sada se već naziru okviri. Tim od osmero stručnjaka izradio je potrebne analize i ono što nam preostaje je još ispitivanje javnog mnjenja naše zajednice po pitanju obrazovanja, te pozivam sve da se uključe i sudjeluju u anketi koje će biti dostupna i na sajtu i facebook stranicama Hrvatskog nacionalnog vijeća. Rezultati analiza će nam ukazati na nedostatke, izradit ćemo ciljeve i akcijski plan za provedbu zadataka po prioritetima. Pisanje strateškog dokumenta treba biti završeno do kraja ovog mjeseca, onda će on ići na javnu raspravu u više gradova Vojvodine u kojima Hrvati žive u značajnijem broju, konzultirat ćemo stručnjake iz područja obrazovanja, a krajem svibnja Strategija bi se trebala naći pred vijećnicima HNV-a. 

HR: U hrvatskoj je zajednici u više navrata bilo priče o osnutku Hrvatskog školskog centra (HŠC) u Subotici...

Jedan od rezultata Strategije, koji će slijediti nakon njenog usvajanja, će upravo biti i projekt Hrvatskog školskog centra. Što se tiče samog ustroja Centra, tu ima više viđenja, ali o tome ćemo više znati nakon ispitivanja potreba naše zajednice, mogućnosti i načina ostvarivanja Centra. U cilju pripremanja za ovaj projekt, nedavno smo posjetili Hrvatski katolički centar u Sarajevu, znamo za iskustva školskog centra u Pečuhu... HŠC je mogućnost da na jednom mjestu okupimo kadrove koje imamo ovdje u zajednici, ali i one koji bi se vratili iz Hrvatske nakon studija. Da im se osigura mjesto u zajednici, a s druge strane da se poveća kvaliteta jezički stručnog kadra u nastavi na hrvatskom. U realizaciji ovog projekta očekujemo pomoć i Hrvatske i Srbije. Važno je da se stvori jezgra, jer ako nema jezgre, kao u slučaju atoma, sva energija se rasipa. Uvjerena sam da imamo puno potencijala i kapaciteta i za tako jedan veliki projekt kakav je školski centar.

HR: Postoje planovi i za pokretanje nastave na hrvatskom jeziku u nekim školama u kojima je do sada nije bilo...

Da, plan je da od jeseni bude otvoren odjel u srednjoj Medicinskoj školi u Subotici, smjer medicinski tehničar. Dobili smo suglasnost škole, resornog pokrajinskog tajništva, ravnatelja Školske uprave, te sada čekamo odgovor Ministarstva. Nadalje, plan je otvorenje isturenog glazbenog odjela apatinske Muzičke škole u Sonti, gdje bi se izučavala tambura i to na hrvatskom jeziku. Što se tiče hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture, u Baču smo već razgovarali s gradonačelnikom i očekuje nas razgovor s ravnateljicom škole oko uvođenja ovog predmeta. Radimo na tome da se taj predmet počne izučavati i u osnovnim školama u Petrovaradinu i Beočinu. U tim mjestima postoji kritična masa učenika zainteresiranih za taj predmet. Važno je napomenuti da je s Ministarstvom dogovoreno da će ove godine biti uniformne ankete za sve škole u Srbiji koje će onda u anketama kao izborni predmet morati ponuditi hrvatski jezik s elementima kulture.     

HR: Kao razlozi za neupisivanje djece u hrvatske odjele često se navode strah ili tzv. »izdvajanje djece«. Kako Vi vidite ovu problematiku, što biste u tom kontekstu, savjetovali roditeljima?

Nisam dobra savjetnica po ovom pitanju, jer sam ja isto jedna od mnogih koja ne želi »izdvajati« svoje dijete. Evo i moje drugo dijete će od jeseni postati prvašić u hrvatskom odjelu. Ni jednog trenutka nismo imali dvojbe hoćemo li iskoristiti mogućnost da dijete nastavi svoj odgoj i obrazovanje kakvo smo mi u obitelji započeli. Da izučava isti jezik, tradiciju, običaje i vjeru i kod kuće i u školi. Da se okruži prijateljima koji će imati iste ili slične vrijednosti koje su i nama od iznimne važnosti. Dakle, mi smo isto jedni od onih koji »ne žele izdvajati« svoje dijete i zato smo odlučili upisati ju u prvi razred na svom materinjem, hrvatskom jeziku.