Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Obveza mi je biti glasan!

Predizborna borba za glasove birača završava se ovoga četvrtka, a predizborna šutnjs, uoči izbora, počet će u ponoć. Trajat će do zatvaranja birališta, odnosno do 24. travnja do 20 sati. Tog dana građani Srbije će izaći na izvanredne parlamentarne izbore, te redovne izbore za Skupštinu Vojvodine i lokalne izbore, osim za Skupštinu grada Beograda. Bit će to treći izbori za Skupštinu Srbije u samo četiri godine.
Uoči predizborne šutnje  razgovarali smo s predsjednikom Demokratskog saveza Hrvata u Srbiji Tomislavom Žigmanovim o politici ove stranke, izbornim očekivanjima, predizbornom koalicijskom sporazumu, kao i o završenoj kampanji.
HR: Očekujete li veliku izlaznost birača koji su pripadnici hrvatske nacionalne manjine i što vidite kao razloge njihove motiviranosti i eventualne odluke za zaokruživanje broja 2 na glasačkom listiću, pod kojim se nalazi koalicija kojoj pripada i DSHV?
Izlaznost će biti nešto veća od prosječne, a motivacija za odluku građana za listu na čijoj su kandidati članovi Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini je viševrsna. Najprije mislim da su to politička načela i vrijednosti za koje se dosljedno i dulje vrijeme zalaže naša koalicija, vrijednosti i načela utemeljena u doktrini liberalne demokracije zapadnoeuropskoga tipa, koja su se u političkoj praksi i primjenjivala. S druge strane, mislim da se jedan dio razloga krije i u nezadovoljstvu među građanima kada je riječ o materijalnim uvjetima življenja te alternativi koju naša koalicija nudi, napose kada je riječ o poljoprivrednicima i umirovljenicima. Na koncu, ali ne i na posljednjem mjestu, vjerujem da će birači hrvatske nacionalnosti i ovoga puta u DSHV-u prepoznati stožernu političku snagu, čiji se predstavnici posvećeno i privrženo zauzimaju za dobro ovdašnjih Hrvata.
HR: DSHV je u oporbenoj koaliciji na čijem je čelu Demokratska stranka. Koje su Vaše kritike spram SNS-a, stranke koja je bila vodeća u vlasti do ovih izvanrednih izbora, a koje su vezane za prava i položaj hrvatske nacionalne manjine?
Kao prvo, od kada je SNS na vlasti, DSHV nije imao, barem kada je riječ o višim razinama od gradskih ili općinskih, nikakve institucionalne komunikacije, što smatramo i više nego prijepornim. Jednostavno, DSHV je bio isključen iz bilo kakve ozbiljnije političke suradnje, što je imalo za posljedicu ne samo isključenost iz procesa donošenja odluka, nego čak i elementarno previđanje! Također, bili smo svjedoci da je u proteklom razdoblju došlo do smanjivanja ostvarenja određenih manjinskih prava, prije svega kada je riječ o informiranju. Neznatni su pomaci kada je riječ o osiguranju svih uvjeta za obrazovanje na hrvatskome. Slična je nepovoljna situacija i u području razmjerne zastupljenosti Hrvata u tijelima državne uprave. Riječju, SNS kao stranka nije očitovala skoro nikakav interes za manjinska prava Hrvata u Vojvodini.
HR: Što je bitno za DSHV u koalicijskom sporazumu koji ste u ime stranke potpisali s DS-om?
Nekoliko stvari. Prvo, koliko mjesto koje otvara ozbiljnu mogućnost da ponovno postanemo parlamentarna stranka, toliko i to da je ta mogućnost uspostavljena na način partnerstva, čime se osnažuje politička relevantnost DSHV-a. Drugo, riječ je o programskim sadržajima koji su uvelike podudarni s temeljnim stremljenjima DSHV-a, tako da se može reći kako je riječ o »prirodnom« savezu, što je, pak, preduvjet za nesmetani rad stranke. Treće, zadržali smo identitet, prepoznatljivost i samostalnost – DSHV nije »utopljen« u ovaj savez, nego djeluje visoko samostalno. Četvrto, koalicijski sporazum s DS-om potpisan je na svim izbornim razinama vlasti – od republičke, preko pokrajinske pa do lokalne, što će za posljedicu imati i vidljivost i važnost djelovanja DSHV-a u cijeloj vertikali vlasti.
HR: Uglavnom su u fokusu javnosti republički izbori, ali koliko su i zbog čega važni i pokrajinski izbori za Hrvate koji žive u Vojvodini?
Da, nekako se nametnuo interes za republičke izbore – to je vjerojatno stoga što vodeća politička stranka u Srbiji – SNS, vodi personaliziranu kampanju kroz lik dosadašnjeg predsjednika srbijanske vlade, zacijelo jedino relevantnu političku ličnost naprednjaka. Kroz njegovo isticanje, zatomljuju se ne samo sadržaji od važnosti za pokrajinske izbore, nego i za lokalnu razinu. Zar nije čudno da SNS nije izašao sa svojim kandidatom za predsjednika pokrajinske vlade ili gradonačelnika Subotice? Pokrajinski izbori za Hrvate u Vojvodini su važni iz razloga što svoja manjinska prava u Srbiji ostvaruju jedino na teritoriju Pokrajine. Isto tako, vlada APV financira više od 80 posto manjinske infrastrukture hrvatske zajednice u Srbiji. Na koncu, to je u posljednje četiri godine jedina instanca vlasti koja njeguje institucionalno primjeren oblik komunikacije i suradnje s predstavnicima hrvatske zajednice. Drugim riječima, vlasti su u Vojvodini zaslužne za ono što Hrvati kao manjinska zajednica danas posjeduje, pa je važno da se onda tako što i nadalje uščuva.
 HR: Kako procjenjujete šanse za uspjeh DSHV-a na lokalnim izborima?
U cjelini promatrano, mislim da će DSHV polučiti dobar rezultat u većini od sedam lokalnih samouprava u kojima izlazi na izbore – vjerujem da ćemo u svima njima imati svoje vijećnike. U onima, pak, na čijem teritoriju živi veći broj Hrvata, kao što je Subotica, mislim da možemo osvojiti onoliko mandata koliko je potrebno za formiranje samostalne vijećničke skupine. Bilo bi, naravno, dobro da se u nekima na temelju izbornih rezultata osigura takvo koaliranje da DSHV negdje čini i dio vladajuće strukture.
HR: Kampanje oporbenih stranaka malo su bile vidljive u većini medija, dok to nije bio slučaj s kampanjom koju je vodio lider SNS-a Vučić. Neke stranke vodile su i kampanje od ‘vrata do vrata’, uz podjelu prehrambenih artikala. Kako ocjenjujete ovu, sada već završenu, predizbornu borbu za glasove birača?
Ona se, to nije samo moja ocjena, ne može imenovati kao fer! Jednostavno, u kampanji za izbore nisu svi politički akteri imali jednake uvjete. Nije samo riječ o pristupu medijima – kada već to spominjem želim istaknuti kako je DSHV u svim subotičkim lokalnim medijima tijekom cijele predizborne kampanje bio gotovo potpuno nevidljiv! – nego i o drugim aspektima ravnopravnosti u vođenju kampanje. Tu prije svega mislim na financijski nesrazmjer. Također, očitovan je neukus kada je riječ o mjestima gdje su naprednjaci lijepili plakate. Prijeđena je granica pristojnosti u komunikaciji s građanima – bilježila se neprimjerena nasrtljivost na privatnost. U anale političkog beščašća mogu se upisati raznovrsni oblici kupovine glasova. Na koncu, bilo je u velikom broju slučajeva i klasičnog blaćenja političkih protivnika, u kojemu je respektabilnu dionicu imao i DSHV, pa je dio toga onda sličio na prilike iz devedesetih godina prošlog stoljeća.
HR: Postoji vrlo vjerojatna mogućnost da u novom sazivu republičke Skupštine jedan od zastupnika bude i Vojislav Šešelj. Može li to negativno utjecati na svakidašnji život ovdašnjih Hrvata, s obzirom na činjenice dosadašnjeg Šešeljevog djelovanja spram ove nacionalne manjine, ali i spram Hrvatske?
Da, to je, na temelju pojedinih dosadašnjih predizbornih istraživanja, posve izvjesno. Ne samo njegov, nego i zastupstvo drugih članova Srpske radikalne stranke donijet će, ili bolje rečeno vratit će staru dinamiku u parlamentarni život u Srbiji. Vidjet ćemo, naravno, hoće li to imati i eventualno kakav utjecaj po Hrvate u Vojvodini. U njegovoj predizbornoj retorici moglo se primijetiti da se o Hrvatima u Vojvodini nije izravno očitovao. No, iznosio je stajališta koja mogu biti u funkciji daljnjeg usložnjavanja i narušavanja hrvatsko-srpskih odnosa, napose kada je riječ o njegovu neodustajanju od projekta »Velika Srbija«. U tome se onda, čini se, krije opasnost da posljedice njegova djelovanja imaju negativne značajke po svakidašnji život ovdašnjih Hrvata.
HR: Stvara li se antihrvatsko raspoloženje u Srbiji nakon što je Hrvatska uvjetovala njen nastavak pregovora s Europskom unijom?
To se ne može ne vidjeti! Tomu je dakako pridonijelo i niz političkih događaja u kratkom vremenu među kojima je i različito tumačenje oslobađajuće presude haškog suda za Vojislava Šešelja, zatim sporovi oko kanonizacije Alojzija Stepinca te obilježavanje u Srbiji 75 godina od osnutka Nezavisne Države Hrvatske. Sve je to skupa onda izravno uvlačeno u predizbornu retoriku, što je sa snažnim antihrvatskim porukama u javnosti stvaralo i antihrvatsko raspoloženje kod dijela građana. A to onda znači i njihovo svojevrsno povlačenje iz javnosti i time gubitak želje za javnim očitovanjem. Volio bih da sam u krivu, kako je to ovih dana pomalo sramno bilo predstavljeno u javnosti od nekoliko »novinara«. No, znajući za dosadašnja iskustva, poglavito Hrvata u Srijemu, strahujem da sam u pravu.
HR: Što će za Vas značiti, ako zahvaljujući glasovima birača postanete zastupnik u Skupštini Srbije?
Najprije priznanje za stranku – DSHV se u srbijanskom političkom polju prepoznaje zapravo kao jedina relevantna hrvatska stranka! Za mene je to velika odgovornost, a zatim i obveza! Odgovornost u smislu da ću biti, ako izbori prođu kako planiramo, dionik procesa odlučivanja na najvišoj zakonodavnoj razini u Srbiji, svjestan da će glas koji budem davao glede usvajanja ili neusvajanja određenih zakona ili programa određivati kako sadašnjost tako i budućnost naše zemlje. Pri tomu, naravno, moram računati na savjete i pomoć brojnih kolega i stručnjaka, što će podrazumijevati brojne i duge razgovore, jer bi u protivnom pogreške u mojim stajalištima mogle biti veće. Na koncu, ali nikako ne na posljednjem mjestu, jest odgovornost spram onih koje ću zastupati, a to su građani hrvatske nacionalnosti – zalaganja za njihova prava i interese mora mi, naime, biti na prvom mjestu. Stalna i svestrana komunikacija s njima također mi mora biti prioritetna zadaća. To, pak, znači da mi je obveza biti glasan i jasan glas naroda u čije ime sam najprije i kandidiran.
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika