Arhiv tekstova

Mišljenje Europske komisije da ukidanje srbijanskog zakona o univerzalnoj nadležnosti koje traži Hrvatska nije uvjet za pregovore o poglavlju 23 izrađeno je lani za internu uporabu i njime ne treba zamarati hrvatsku javnost, rekao je prošlog četvrtka ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.

Iz non-papera, koji je prošlog tjedna procurio u javnost, vidljivo je da Europska komisija smatra da pitanje srbijanskog zakona o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine ne treba biti uvjet za otvaranje pregovora u poglavlju 23: pravosuđe i temeljna prava, prenijeli su hrvatski mediji. Bruxelles u non-paperu navodi da se pitanje univerzalne jurisdikcije treba riješiti kroz suradnju dviju država, kao i u svim slučajevima gdje se pojavljuje sukob nadležnosti.

»Neugodno mi je zamarati hrvatsku javnost nekakvim papirima Europske komisije izrađenima za internu uporabu. Dali smo istražiti i to je papir iz ljeta 2015. godine kada je Europski parlament donio rezoluciju o Srbiji. Narodski rečeno ’tresla se brda – rodio se miš’. To je stari dokument i on samo zaključuje da ovakvo zakonodavstvo u Srbiji narušava dobrosusjedske odnose«, rekao je mnistar Kovač gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a, i dodao kako će se Srbija morati prilagoditi ako želi ući u Europsku uniju. 

»Hrvatska nije velesila ni pudlica. Hrvatska je zemlja članica EU. Ako nekoga primamo u svoju obitelj, mi bdijemo nad procesom približavanja te zemlje i o tome suodlučujemo. Ako Srbija želi u EU, ona će morati prilagoditi svoje standarde EU. Ne može Srbija biti sudac i policajac za ratne zločine za područje cijele bivše Jugoslavije«, rekao je Kovač.

Hrvatska nije dala zeleno svjetlo za otvaranje poglavlja 23, jer službeni Zagreb traži da Beograd ukine regionalnu nadležnost za ratne zločine, osigura prava hrvatske manjine u Srbiji i ostvari punu suradnju s Haškim sudom.

Kovač je ponovio da će Hrvatska i dalje inzistirati na ispunjenju tih uvjeta i objasnio da prava hrvatske manjine u Srbiji ima dvije dimenzije: vladavine prava i izbora hrvatskih predstavnika u srbijanski parlament. Ministar Kovač je proteklih dana višekratno ponavljao da Hrvatska želi proširenje Europske unije na jugoistočnu Europu, ali da je Srbija dužna ispuniti rečene uvjete.

»Moramo dokazati da smo kadri stabilizirati susjedstvo, a želimo da naše susjedstvo bude kompatibilno s EU«, rekao je za HRT Kovač i dodao da će posjetiti Srbiju nakon izbora koji se održavaju krajem travnja.

Šefica Pregovaračkog tima Srbije Tanja Miščević optimistično smatra kako je realno da se poglavlja 23 i 24 u pregovorima za ulazak Srbije u EU otvore u lipnju, iako Hrvatska o tim poglavljima još nije dala svoje mišljenje. 

»Čekamo još službeno mišljenje Hrvatske o Akcijskom planu 23 i 24, iako neslužbeno znamo što su uvjeti. Napravili smo veliki i dobar posao, što je potvrdilo 27 država članica na preporuku Europske komisije. Čekamo još samo jednu državu da kaže da je to dovoljno za otvaranje poglavlja«, rekla je Miščević, te dodala kako se još ne može govoriti o tome da Hrvatska blokira Srbiju, jer Hrvatska nije niti dala službeno mišljenje. 

Politički analitičar Žarko Puhovski naglašava da će Beograd morati prihvatiti činjenicu da put do EU ide preko Zagreba, kao što je i hrvatski put išao preko Ljubljane.

»Od Ive Sanadera pa nadalje ponavljali smo da nećemo raditi Srbiji ono što je Slovenija radila nama. Iskušenje je bilo veliko, a to je prije svega bilo skandalozno ponašanje vlasti u Srbiji prema Šešelju, toleriranje Šešeljevog ponašanja s neopisivim uvredama Hrvatskoj, ali i jadno stanje hrvatske manjine u Srbiji«, rekao je Puhovski.

Upitan o navodnim pritiscima na Hrvatsku iz inozemstva, prije svega iz Austrije i Mađarske, da odustane od blokade otvaranja poglavlja 23, Puhovski je rekao da su to igre na najnižoj diplomacijskoj razini, ali da će Hrvatska vjerojatno na kraju dopustiti otvaranje pregovaračkog poglavlja, pa će inzistirati na sadržaju.