15.04.2016
Partnerski odnos vlasti i manjina – dalek ideal
Prema priopćenju predsjednika Saveza vojvođanskih Mađara Istvána Pásztora, ta stranka je s nerazumijevanjem primila informaciju da je Hrvatska, vezano za pitanje procesa pristupanja Srbije Europskoj uniji, postavila uvjete za otvaranje poglavlja 23, koje sadrži važna pitanja za manjinske nacionalne zajednice.
»Ovo je«, dodao je Pásztor, »posebno zapanjujuće zbog toga što je hrvatska nacionalna zajednica bila veoma kooperativna kod izrade Manjinskog akcijskog plana, koji je Vlada Srbije usvojila 3. ožujka 2016. godine, i koji na dugoročnu stazu, do dana pristupanja EU, propisuje što Srbija treba uraditi po pitanju manjinskih nacionalnih zajednica.«
O izjavama i tvrdnjama koje sadrži ovo priopćenje Pásztora, razgovarali smo s predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća Slavenom Bačićem, koji je bio član Posebne radne skupine za izradu nacrta Akcijskog plana za nacionalne manjine.
Kako komentirate izjavu predsjednika SVM-a Istvána Pásztora u kojemu kaže da Hrvatska skoro na ucjenjivački način blokira otvaranje poglavlja 23 i time rješavanje pitanja za manjinske zajednice?
»Ocjena predsjednika SVM-a da Republika Hrvatska blokiranjem pregovora o poglavlju 23 blokira i rješavanje važnih pitanja za manjinske zajednice, zanemaruje činjenice da su interesi manjinskih zajednica različiti, pa čak i suprotstavljeni. Na ovaj način, s jedne strane, Pásztor prihvaća zahtjeve vladinih dužnosnika prilikom izrade nacrta Akcijskoga plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina da svi zahtjevi manjina moraju biti usuglašeni i jedinstveni, čime je zaštita manjinskih prava spuštena na najnižu razinu. No, s druge strane, on istodobno i potvrđuje razlike među manjinama – ako je Akcijski plan dobar za mađarsku zajednicu, ali ne i za neke druge, onda ga moraju prihvatiti i sve članice EU koje imaju manjine u Srbiji!?«.
Pásztora zapanjuje što je Hrvatska »blokirala pregovore«, jer su i predstavnici Hrvata kooperativno sudjelovali u izradi Akcijskog plana. Je li bilo neslaganja prilikom tog procesa? Pásztor tvrdi i da je HNV usvojilo Akcijski plan?
»Kao član Posebne radne skupine za izradu nacrta Akcijskog plana za nacionalne manjine, skupa sa suradnicima bili smo među najagilnijim članovima iz redova manjina. Međutim, agilnost ne znači kooperativnost na što pretpostavljam da cilja predsjednik SVM-a, jer kooperativnost podrazumijeva partnerski odnos i konstruktivni dijalog, u ovom slučaju vlasti i manjina, što je bio prilično dalek ideal u radu Posebne radne skupine. O svemu tome više puta je i pisano u Hrvatskoj riječi, no dodao bih da se više puta nismo, ne samo iz HNV-a, nego i iz drugih vijeća, složili s izostavljanjem nekih važnih odredbi, njihovim formulacijama, pa čak i naknadnim preformulacijama već usuglašenih odredbi, koje su diktirali predsjedavajući radne skupine ili predstavnici ministarstava, i mi smo tu onda ostajali nemoćni. Upravo zbog takvog rada u Radnoj skupini, predstavnici Bošnjačkog nacionalnog vijeća su izašli iz nje, no mi smo procijenili da je ipak bolje ostati i sudjelovati u radu makar i pod takvim uvjetima, vjerujući da možemo više izboriti sudjelujući nego ne sudjelujući u radu Radne skupine. Neistina je da je Hrvatsko nacionalno vijeće usvojilo Akcijski plan za nacionalne manjine. Koliko znam nije ga usvojilo niti jedno manjinsko vijeće, a zbog intenzivnih – iz tjedna u tjedan – sastanaka Radne skupine, nije bilo moguće obaviti ni elementarne konzultacije s vijećima. Napominjem da Akcijski plan nije usvojila ni Koordinacija nacionalnih vijeća, a niti Republički savjet za nacionalne manjine, te da je javna rasprava bila vrhunac simulacije i fingiranja cijeloga procesa. Glede usvajanja jedino je istinita Pásztorova tvrdnja da je Akcijski plan usvojila samo Vlada Srbije«.
Izražava li Akcijski plan stvarne potrebe manjina?
»Naravno da je i hrvatskoj zajednici u interesu otvaranje poglavlja 23, ali zbog brojnih manjkavosti u izradi nacrta ovoga Akcijskog plana koje sam sada, a i ranije spominjao, a koje su, prema informacijama koje imamo, predstavnici Hrvatske i u Bruxellesu i u Zagrebu iznosili predstavnicima Srbije, Akcijski plan ne odražava stvarne potrebe manjina, a osobito hrvatske, pri čemu posebno apostrofiram ono što je u Akcijskom planu nazvano »demokratskom participacijom«, tj. zastupljenošću manjina u parlamentu, na čemu očito Hrvatska inzistira budući da je to obveza koju već 10 godina Srbija nije provela iz bilateralnog sporazuma o zaštiti manjina. I o tome je pitanju Koordinacija imala jedinstveno stajalište, ali ga predsjedavajući Radne skupine nije prihvatio. Drugim riječima, da su se od početka izrade nacrta Akcijskoga plana pa do njegova usvajanja poštovali neki elementarni demokratski principi, onda se sada ne bi pojavljivala ni sporna pitanja. Iz rečenog proizlazi da ne mislim da Hrvatska svojim stajalištima o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji na ucjenjivački način blokira otvaranje poglavlja 23, već mi se više čini da je predsjednik SVM-a, poput mnogih drugih značajnijih ili efemernijih političkih i medijskih aktera, iz njemu znanih razloga morao izreći tvrdnju o blokiranju i ucjenivanju«.
Komentar o priopćenju Pásztora iznio je za HR i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov.
»Nenadano, u raštimanom orkestru brojnih oglasivača u Srbiji glede odluke Vlade Hrvatske da se za sada Srbiji ne dopusti otvaranje poglavlja 23 u pregovorima s Europskom unijom, oglasio se i Savez vojvođanskih Mađara, najjača stranka mađarske zajednice u Vojvodini koja se gotovo nikada do sada nije oglašavala u svezi s hrvatsko-srpskim odnosima. Udarajući glasno u svoj doboš, SVM je u izjavi predsjednika Istvána Pásztora još jednom očitovao svoj servilni odnos spram političkih stavova državnog vodstva Srbije, te nanovo iskoristio priliku da održi jeftinu lekciju hrvatskoj zajednici. No, ono što je ovdje važno jest da oni koji donose odluke ni na koji način neće uzimati u obzir stajalište Saveza vojvođanskih Mađara, a vodstvo će hrvatske zajednicu u Srbiji ovu izjavu uračunati ne samo nepotrebnom, nego i štetnom kada je riječ o tradicionalnom paternalističkom odnosu SVM-a spram Hrvata. Stoga se čini da se ovom gestom SVM očitovao kao odani partner i tek preporuke radi budućim vršiteljima vlasti.«