Arhiv tekstova

Povoljne vremenske prilike pogoduju ratarima, pa u Srijemu već uvelike pripremaju zemljište za proljetnu sjetvu. Trenutačno se radi predsjetvena priprema zatvaranje prve zimske brazde i rasturanje mineralnog gnojiva, kako bi se zemljište pripremilo za sjetvu kukuruza, soje i suncokreta. Međutim, mnogi poljoprivrednici iz Srijema nezadovoljni su smanjenim poticajima za ratarsku proizvodnju i s neizvjesnošću dočekuju proljetnu sjetvu plašeći se da im se ove godine proizvodnja ratarskih kultura neće isplatiti.

 

Što prije uraditi pripremu

 

Na teritoriju šidske općine, poljoprivrednici obrađuju 28.791 hektar zemljišta, a uglavnom se siju ratarske kulture soja, suncokret, kukuruz i šećerna repa. Sjetva šećerne repe je u tijeku, a prema preporukama poljoprivrednih stručnjaka, optimalno je da se okonča do 5. travnja. Što se tiče ostalih ratarskih kultura, savjetodavci preporučuju da se u što kraćem roku izvrši odgovarajuća priprema zemljišta. 

»Poljoprivrednici već znaju da se što prije treba obaviti priprema zemljišta i zatvoriti brazde, kako bi se sačuvala vlaga koja se do sada akumulirala u zemljištu. Također, trebaju izvršiti agrotehničku pripremu, primijeniti određenu količinu mineralnog gnojiva, a kasnije zaštitu od korova. Sjetva suncokreta mogla bi početi, s obzirom na temperature«, ističe Dejan Vučenović iz Ureda za poljoprivredu Općine Šid. 

Jedna od osnovnih pretpostavki visokog prinosa je optimalni broj biljaka po jedinici površine. Mnogi neuspjesi u proizvodnji događaju se najčešće zbog propusta u sjetvi, budući se oni uglavnom ne mogu ili se teško mogu ispraviti.

Ranija sjetva je u sušnim godinama u prednosti nad kasnom. Ranije posijane biljke djelomice izbjegnu visoke temperature i sušu u najkritičnijim razdobljima za razvoj. Datum sjetve ima manji efekt na prinos ranih sorti i hibrida nego kod kasnih. Zbog toga kasne sorte i hibride, prema preporukama stručnjaka, treba sijati u ranijim rokovima sjetve. Kao važnu stvar prilikom sjetve stručnjaci navode i međuredno rastojanje. 

»Dubina sjetve je važna kako bi nicanje bilo sigurno i ujednačeno. Ukoliko je sjeme posijano duboko, a zemljište pri tome hladno, nicanje će trajati dugo i može doći do oštećenja klijanaca. Ukoliko je sjeme posijano isuviše plitko, postoji mogućnost isušivanja površinskog sloja zemljišta, što može usporiti klijanje ili dovesti do sušenja već isklijalog zrna«, savjetuju iz Ureda za poljoprivredu. 

Zbog ekstremno visokih temperatura prošle godine, rod ratarskih kultura bio je znatno umanjen. 

 

Nezadovoljstvo zbog umanjenih poticaja

 

Poljoprivrednici iz Srijema nezadovoljni su smanjenim poticajima za ratarsku proizvodnju koje su ove godine s prošlogodišnjih 12.000 smanjene na 4.000 dinara. Navode da su od poticaja mogli kupiti potrebno gnojivo za prehranu pšenice i jedan dio nafte, a ove godine od poticaja nisu u mogućnosti platiti ni zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Jedan od njih je i Goran Barišić iz Šida koji obrađuje 90 jutara zemlje. 

»Dosta su nas sputali smanjeni poticaji. Ne vjerujem da će mi se ove godine proizvodnja isplatiti. Država vrlo dobro zna da će se sva zemlja posijati, jer nitko od nas neće ostaviti zemlju u parlogu. Nadao sam se da će se barem cijene arendi zemljišta smanjiti. Međutim, većina i od tih ljudi je u kreditima za mehanizaciju, tako da i oni imaju problem«, kaže Barišić. 

Zbog prošlogodišnje suše veliki broj poljoprivrednika je ostao dužan, jer su uglavnom sjeme i gnojivo uzimali na dug. Kamate se moraju platiti a kakva će biti godina, to nitko ne može predvidjeti. 

»Ne vjerujem da ću ove godine imati velike koristi od zemlje. Ako godina bude bila rodna, država će smanjiti cijenu. Ako bude sušna, cijene nekad ostanu iste. Dakle, kako god okreneš, ne valja. Jednostavno ne znam što ću raditi, a razmišljam i da odustanem od zemlje. Najvjerojatnije ću smanjivati obradu, jer znam da ću stalno ići u minus kao i većina poljoprivrednika.« 

Barišić se bavi i voćarstvom. Nada se da će se kroz tu granu poljoprivrede moći makar malo nadopuniti prihode. 

»Na nešto više od jutra zemlje imam šljivik i na jednom jutru zasadio sam orahe. Međutim, ni cijena šljiva nije velika. Prošle godine bila je 20-25 dinara po kilogramu na veliko tako da je i to nesigurno. A to što pričaju za tržište u Rusiji, to je smiješno. Mi od toga nemamo velike koristi. Veliki proizvođači svoju robu mogu prodati, a mi sitni jako teško.«