Arhiv tekstova

»Mi smo predizbornu koaliciju stvorili s onima s kojima smo do sada imali pozitivnu suradnju. Koalicija s DS-om nastavlja se na temelju pozitivnih rezultata razvoja manjinske infrastrukture i integracije hrvatske zajednice u srbijansko društvo nakon 2000. godine. S drugim strankama koje su danas na političkom tržištu u Srbiji, takva suradnja nije ni postojala, pa niti elementarna komunikacija«, rekao je predsjednik Demokratskog saveza vojvođanskih Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov na konferenciji za medije u Domu ove stranke 5. travnja u Subotici. 

Žigmanov je ponovio da DSHV izlazi na izbore na svim razinama u koaliciji s Demokratskom strankom s kojom ima »približno ista vrijednosna načela i kompatibilne programe«.

DSHV je potpisao koalicijske ugovore za izbore na republičkoj i pokrajinskoj razini, kao i na razini 7 lokalnih samouprava na teritoriju Vojvodine. Kada su u pitanju konkretni rezultati i pozicije članova i dužnosnika DSHV-a na izbornim listama, to izgleda ovako: Tomislav Žigmanov je na 16. poziciji liste za republičke izbore, a na listi su još i Snežana Periškić iz Sombora i Krunoslav Đaković iz Srijemske Mitrovice. Na listi za pokrajinske izbore u ime DSHV-a je Vesna Prćić iz Subotice na 10. poziciji, dok je na 32. mjestu Željko Pakledinac iz Bača.

 

Lokalni izbori

 

Kada je u pitanju pozicioniranje kandidata DSHV-a na lokalnim izborima, u Subotici ova stranka ima 11 kandidata, u Somboru 4, u Apatinu 3, u Baču 1, u Novom Sadu 3, Staroj Pazovi 1 i u Srijemskoj Mitrovici 3 kandidata.

»Na predizbornim listama kandidati DSHV-a su dobro pozicionirani i na taj način ćemo ostvariti naš osnovni uvjet koji je bio postavljen prilikom pregovora s našim koalicijskim partnerima, a to je da predstavnici hrvatske zajednice iz DSHV-a budu u mogućnosti sudjelovati u procesima donošenja odluka. Jedna od elementarnih pretpostavki za ravnopravnost unutar duštvenog ambijenta u kojem ste u brojčanom smislu znatna manjina jest da budete dionik onoga što se naziva – odlučivanjem. Ukoliko toga nema, ne samo da se vaši glasovi ne mogu čuti, nego ste iz tog prostora i isključeni i onda imate određenu vrstu segregiranog položaja, gdje onda ne samo da se vaši interesi ne mogu ostvariti, nego su ti interesi često previđeni, isključeni i na taj način cijeli korpus hrvatskog pitanja biva posve zatomljen. Zato prema predizbornoj programskoj platformi DSHV-a želimo biti dionici odlučivanja, želimo srazmjernu zastupljenost u tijelima državne uprave, želimo jednakost, ravnopravnost i dostojanstvo za Hrvate koji žive u Srbiji i želimo da građani Srbije mogu živjeti od svog rada«, rekao je Žigmanov i istaknuo da DSHV želi i dalje davati pozitivne prinose, kao konstruktivni i integrativni činitelj u srbijanskom društvu.

 

Maksimum i minimum

 

Žigmanov je dodao da DSHV nije mogao samostalno izaći na izbore zbog izbornih propisa koji favoriziraju velike manjinske zajednice ili one koje nisu teritorijalno disperzirane, te je DSHV  prinuđen koalirati s velikim strankama, sudjelovanjem na njihovim izbornim listama, jer Srbija ne provodi bilateralni Sporazum s Hrvatskom u kojemu se obvezuje da će osigurati izravnu zastupljenost predstavnika manjina u zastupničkim tijelima.

»Na izborima za manjine ne važi cenzus, nego prirodni prag, ali prirodni prag nije rješenje. On odgovara samo brojčano većim manjinskim zajednicama koje su teritorijalno koncentrirane, kao mađarska, bošnjačka i albanska. Vidimo da postoje i druga rješenja, kao što su garantirani mandati u slučaju Hrvatske i Rumunjske. Ono što je Srbija potpisala 2004., a ratificirala 2005., govori da je institut garantiranog mandata ono što je Srbija na sebe preuzela, a što nije do sada realizirala«.

Na novinarsko pitanje o suradnji Hrvatske i Srbije, a u svjetlu nedavnog sastanka Međuvladinog mješovitog odbora Srbije i Mađarske za manjinska pitanja, kada je srbijanski ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin ocijenio »da su odnosi Srbije i Mađarske na povijesnom maksimumu«, Žigmanov je odgovorio da je taj sastanak tempiran da bude sada i da beneficije od toga imaju stranke koje su na vlasti u Srbiji i u Mađarskoj.

»Srpsko-hrvatski odnosi su mnogo složeniji i vjerojatno će trebati 70 godina da bi se uspostavila takva suradnja koja postoji u srpsko-mađarskim odnosima. Svjedoci ste da više od pola godine Srbija i Hrvatska ne surađuju kada je u pitanju najviša razina vlasti. Između predstavnika Srbije i Hrvatske u posljednje vrijeme nema institucionalnog dijaloga, komuniciraju putem medija, iznose se oprečna stajališta i ta vrsta stanja samo donosi napetosti i stvara velike nesporazume«, rekao je Žigmanov i naveo kako želi vjerovati da je situacija takva dijelom zbog toga što su u Srbiji u tijeku predizborne aktivnosti, ali da je moguće da održavanju odnosa smeta i oslobađajuća presuda Haškog suda u slučaju Vojislava Šešelja.

»Takva odluka stvorila je jednu vrstu žarišne točke između dvije države, jer je tumačena na dijametralno različite načine«, rekao je Žigmanov.