Arhiv tekstova

U posljednjih nekoliko godina na području Srijema posebno u šidskoj općini, sve je više poljoprivrednika koji se opredjeljuju za voćarstvo. Dio općine Šid koji gravitira prema Fruškoj gori pogodan je za proizvodnju voća i vinove loze, a u perspektivi je da se i ubuduće povećavaju površine voćarskim kulturama. To nije nimalo slučajno, jer su stručnjaci iz ove oblasti godinama tvrdili da je područje najzapadnije općine u Srbiji, izuzetno povoljno za ovu granu poljoprivrede. Jabuka i koštičave voćne vrste (breskva, kajsija, trešnja), uglavnom su zasađene na višem dijelu Fruške gore prema mjestima Berkasovo, Sot, Erdevik, Kukujevci. Godinama je lider u voćarstvu bio nekadašnji PIK Šid i voćnjak Branjevina na kome su uzgajane najbolje vrste bresaka, jabuka i krušaka. Poslije propasti šidskog kombinata i Industrije mesa Srem, u šidskoj općini sve više niču novi zasadi koji obećavaju da će u doglednoj budućnosti Šid i okolina postati značajni proizvođači u oblasti voćarstva.

Voćarstvo unosnije od ratarstva

 

»Voćarstvo je u posljednjih nekoliko godina postalo jedna od unosnijih grana poljoprivrede od uzgoja mnogih ratarskih kultura. Voćarstvo je postalo profitabilnije u određenom smislu u odnosu na ratarstvo. Cijene ratarskih kultura su nažalost danas takve da ne opravdavaju nivo ulaganja, kao ni prihod koji se može ostvariti na nekim manjim površinama. U voćarstvu i vinogradarstvu na manjim površinama (3, 4 ili 5 hektara), može se ostvariti veći prinos i prihod, uz sugestiju da za voćarstvo uvijek treba koristiti nove sortimente koji predstavljaju interes za rusko tržište i tržište Europske unije i ka tom pravcu trebamo ići«, ističe Dejan Vučenović iz Ureda za poljoprivredu općine Šid. 

Što se tiče poticaja, voćari s ovog podneblja u mogućnosti su koristiti subvencije iz Pokrajinskog tajništva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo APV, kao i Fonda za razvoj poljoprivrede gdje putem javnih poziva imaju mogućnost sudjelovati u natječajima za nabavu sustava protugradne mreže, sustava za navodnjavanje, odnosno bušenje bunara i ostalu vrstu opreme. 

 

Intenzivirati zaštitu voćaka 

 

Posljednjih godina zapažene rezultate na području općine Šid postiže i Zemljoradnička zadruga Graničar na svom voćnjaku u Moroviću, gdje se na nekoliko stotina hektara nalaze najbolje sorte jabuka i krušaka. Također, sve je veći broj i individualnih vlasnika voćnjaka i vinograda, a samim tim i proizvođača vina i voćnih rakija. Nažalost, vremenski uvjeti nekada nisu idealni za razvoj voćaka, pa iz Ureda za poljoprivredu općine Šid upozoravaju da trenutni jutarnji mrazevi nikako ne pogoduju razvoju cvjetanja kod pojedinih vrsta voćaka. 

»Treba obratiti pažnju pošto se smjenjuju topli i kišni dani i intezivirati zaštitu voća u fazama prskanja protiv biljnih bolesti i štetnika. Najidealnije bi za voće u ovom razdoblju bilo da se vrijeme stabilizira i da dnevne temperature budu nešto više od trenutnih. Od mraza nema neke posebne zaštite osim na manjim površinama gdje se može zapaliti vatra, koristiti postupak zadimljenja ili koristiti suvremene sustave protiv mraza koji se u Srijemu nažalost ne koriste. Na nižim temperaturama ne postoje mjere koje bi mogle spriječiti zamrzavanje«, ističe Vučenović.

 

Voćarstvo u Hrvatskoj

 

Najzastupljenija voćna vrsta u Hrvatskoj je jabuka koja se proizvodi na gotovo 5.400 hektara površine, a slijedi je šljiva. Najmanje površine su pod limunom i narančama, što je i razumljivo zbog klimatskih ograničenja. Najveći nasad jabuke nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i prostire se na površini od 40 ha. Ekonomski je zanimljiva i proizvodnja bobičatog voća, potom sadnja oraha, badema, ljeske ili kestena. U prvih devet mjeseci 2014. godine u Hrvatsku je uvezeno nešto više od 86.000 tona voća, dok je izvoz dosegnuo gotovo 13.000 tona. Kako je uvoz voća u Hrvatskoj velik, a postoje i izvozne mogućnosti, svakako postoji potencijal za daljnje širenje voćarske proizvodnje, ali uz obavezno udruživanje proizvođača koji bi time štitili svoje interese.