Arhiv tekstova

Zlatko Ifković, predsjednik Hrvatske nezavisne liste, osnivač i glavni i odgovorni urednik mjesečnika Hrvatske novine, suradnik više časopisa i internet portala, objavio je knjigu pod naslovom Hrvatski glas iz Vojvodine. Ifković je prikupio svoje objavljene tekstove koji su vezani uz politički, gospodarski i kulturni život hrvatske zajednice u Srbiji na završetku XX. i početku XXI. stoljeća. Knjiga sadrži trinaest tematskih poglavlja, na 376 stranica sa sto tekstova, izašla je iz tiska u siječnju 2016., u nakladi HNL-a, a sadrži tekstove koje je autor objavljivao tijekom šest godina. 

Među ostalim, poglavlja govore o djelovanju Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i Hrvatskog nacionalnog vijeća, asimilaciji Hrvata u Vojvodini, stradanjima Hrvata u Srbiji od raspada SFRJ do današnjih dana, te o njihovom aktualnom položaju u Srbiji, a knjiga se završava poglavljem koje sadrži trinaest intervjua. 

 

Specifičnost položaja Hrvata u Vojvodini

 

Svakodnevica dokazuje da tema o životu i i opstojnosti Hrvata u Vojvodini ne manjka, a čitatelji ove knjige bit će bogatiji za neke nove misli i neke nove činjenice, što i jest dio smisla čitanja knjiga. Objavljivanje ovog djela, koje je svojevrstan dokument vremena, o kojem pisanom riječju svjedoči autor iz osobnog kuta, bio je povod za razgovor sa Zlatkom Ifkovićem.

»Aktivno sam sudjelovao u osnutku DSHV-a i bio dugogodišnji član te stranke koja na prostorima Vojvodine djeluje s više ili manje uspjeha dvadeset i šest godina i većina toga što se u tom razdoblju događalo Hrvatima u Vojvodini, Srbiji, događalo se direktno ili indirektno vezano za tu stranku. Tako sam tijekom godina bilježio događanja koja su bila od značaja za ovdašnje Hrvate, a to činim i danas«, kaže Ifković o svojoj vezanosti za teme o životu, postignućima i problematici Hrvata koji žive u Vojvodini, a koje predočava kroz novinarske tekstove i naglašava da ga je na objavljivanje ove knjige potaknulo to što »Hrvati žive diljem planete, ali nigdje nisu u ovako specifičnoj situaciji, kao na ovim vojvođanskim prostorima.« 

»Ovdje je specifična podvojenost između bunjevačkih Hrvata i Bunjevaca koji se ne izjašnjavaju kao Hrvati, što je plod stalnog manipuliranja. Ako se pažljivije pročitaju pisani dokumenti iz vremena Drugog narodnog preporoda bačkih Hrvata od 1918. do 1941., onda se može zaključiti da se povijest ponavlja. Ta podvojenost je i dalje aktualna, a u isto vrijeme se nalazimo na marginama interesa službenog Zagreba. Zar nije specifično i što se položaj Hrvata u Vojvodini mijenja puževim koracima, jer se, među ostalim, u Srbiji nije provodio međudržavni Sporazum o zaštiti prava manjina između Hrvatske i Srbije, potpisan davne 2004. godine. Specifično je i to što živimo u Srbiji nakon Domovinskog rata. Tema vezanih uz nastojanja, rezultate i probleme ovdašnje hrvatske manjinske zajednice je zaista jako mnogo. Možda će ova knjiga onima koji dolaze koristiti da mogu bolje razumjeti u kakvim smo uvjetima djelovali i čuvali hrvatsko ime«, kaže Ifković.

   

Svjedočanstvo pisane riječi

 

Objavljivanjem knjige Hrvatski glas iz Vojvodine ona ima važnost i kao dio naše kulturne memorije, a Zlatko Ifković naglašava važnost pisane riječi, kojom se također šalje poruka o opstojnosti ovdašnjih Hrvata.

»Svatko ima pravo na svoj stav u svezi položaja Hrvata u Srbiji. Tako sam smatrao da se trebam očitovati o onome što je vezano za sudbinu naroda kojem pripadam. Svaka pisana riječ ostaje, svjedoči o našoj opstojnosti. Glede ove knjige, oni koji dolaze iza nas i koji je budu pročitali, moći će promisliti o djelima onih koji su nas zastupali, kao i o mojim djelima. Možda sam u nekim tekstovina bio previše kritičan, možda su spoznaje do kojih sam dolazio bile krive, ali sam želio dati mali doprinos očuvanju jezika i očuvanju identiteta hrvatske nacionalne manjine i sprječavanju daljnje asimilacije Hrvata na ovim prostorima. Važno je pisati i da bismo ’podsjetili’ političku elitu da poduzima konkretne korake kako bi došlo do ostvarivanja onih prava koja nam pripadaju. Sada smo u situaciji da je sasvim neizvjesno hoće li Hrvati u Srbiji poslije izbora na svim razinama koji se održavaju u travnju biti zastupljeni u predstavničkim tijelima. Za manjine i dalje nije uveden institut garantiranog mandata. Temama za pisanje nikad kraja. I pisanom riječju šaljemo poruku: tu smo, svjesni smo sebe, znamo što nam pripada, s nama morate računati i nas morate uzeti u obzir!« kaže Ifković.