Arhiv tekstova

Početkom prošlog tjedna ministrica europskih integracija Vlade Srbije Jadranka Joksimović izjavila je da Hrvatska još uvijek nije dala suglasnost na pregovaračke pozicije za poglavlje 23. S druge strane, iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske stiže poruka da neće dati zeleno svjetlo Srbiji za otvaranje pregovora s EU u poglavljima 23 i 24 sve dok Srbija ne ukine sporni Zakon o univerzalnoj jurisdikciji. O tim temama za naš list govori ministrica Jadranka Joksimović.

Aktualna tema u odnosima Srbije i Hrvatske trenutačno je pitanje davanja suglasnosti Hrvatske za otvaranje poglavlja 23 i 24  pregovora o pristupanju Srbije EU. Je li ova reakcija službenog Zagreba za Vas očekivana? 

Uvjerena sam da je u najboljem gospodarskom i političkom interesu Hrvatske da Srbija napreduje ka članstvu ubrzanim tempom, utemeljenom  u stvarnim postignućima  europskih standarda i dosljednom primjenom prava EU. Pregovori o članstvu upravo tomu i služe. Da pružite priliku svakom kandidatu da pokaže kapacitet u primjeni standarda. Prvi korak u tom pravcu je uvijek otvaranje poglavlja. 

Hrvatska je odgovorila da Srbija za otvaranje poglavlja 23 mora poštovati manjinska prava, surađivati s Haškim tribunalom i reformirati pravosuđe, što podrazumijeva ukidanje nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina za područje cijele SFRJ. U hrvatsko-srpskim odnosima sporan je Zakon o univerzalnoj jurisdikciji, čime se, kako tvrde u Hrvatskoj, Srbija proglasila mini Hagom. Što se tiče tih hrvatskih zahtjeva rekli ste da  »oni imaju određena dva-tri pitanja koja mislim da nisu u toj mjeri nesprovodiva ili nešto što bi trebalo da dovede do toga da ne daju suglasnost«. Na koja ste konkretno pitanja mislili i kada kažete da nisu nesprovodiva; znači li to da postoji spremnost Srbije da te sporne točke riješi?

Uvijek je najbolje pročitati izvorni dokument prije nego li ga komentirate. Ukoliko pogledate Akcijski  plan koji smo usuglasili s Europskom komisijom, imate na sveobuhvatan način pružene odgovore čak i na teme koje ste Vi u Vašem pitanju sugerirali. Držali smo se principa da sve zainteresirane strane budu uključene, a načelo  koje nas je vodilo u izradi plana jest dosadašnja pravna tečevina EU i suradnja dvadesetosmorice, te općeprihvaćeni i univerzalni međunarodni standardi suvremenog svijeta. Uvjerena sam da će primjenom Akcijskog plana sve nedoumice ostati po strani i da će osnažiti povjerenje između Srbije i Hrvatske.

Prigodom rasprave Europskog parlamenta o Rezoluciji o Srbiji u kojoj se poziva na što skorije otvaranje ključnih poglavlja 23 i 24 u pregovorima s EU hrvatski zastupnik i dopredsjednik Vanjskopolitičkog odbora Andrej Plenković ocijenio je da je potrebno da Srbija ostvari odgovarajuću zastupljenost manjina i osigura mogućnost korištenja jezika manjina u medijima i obrazovnim institucijama, te  da se omogući pronalazak nestalih osoba i nastavi suradnja u procesuiranju ratnih zločina. I Dubravka Šujica je također ocijenila da je potreban bolji odnos prema manjinama i rješavanje sudbine nestalih osoba. Je li Srbija spremna na razgovore o ovim pitanjima, s obzirom na to da se sve češće spominje pitanje zastupljenosti hrvatske manjine u parlamentu, kao i pitanje informiranja, što je aktualizirano nakon gašenja lokalnih medija koji su emitirali manjinske programe?

Srbija je jedina država u procesu pregovora o pristupanju koja je pripremila poseban akcijski plan za manjine. Uz to opće je poznata, širom EU, činjenica da je pravni okvir kojim se utvrđuje položaj i status nacionalnih manjina u Srbiji jedan od najotvorenijih i najnaprednijih u Europi, po čemu je Srbija značajno iznad prosjeka EU. U pogledu financiranja medija, jedina iznimka koju smo napravili u odnosu na princip da država mora izaći iz medija jest obveza da se zadrži emitiranje programa na manjinskim jezicima. Pitanje nestalih je za nas, baš kao i za naše hrvatske susjede jedno od najbolnijih i najosjetljivijih pitanja. Upravo zbog činjenice da je najveći broj nestalih  ili neidentificiranih osoba srpske nacionalnosti. Zato smo spremni da ove probleme rješavamo bez  nacionalnog predznaka. Što se ostalih pitanja tiče, Srbija je i prije članstva Hrvatske u EU provodila svoje međunarodne obveze ili dostigla odgovarajuće standarde. U protivnom ne bi mogla biti kandidatom za članstvo, a kamoli započeti pregovore o članstvu. Dakle, ne samo da smo spremni razgovarati, već to stalno i činimo i što je još važnije na institucionaliziran način. Kao što sam rekla, moje uvjerenje je da se svako pitanje može rješavati u dobroj vjeri i otvorenim dijalogom. Srbija je ozbiljna država i posjeduje pun politički i državotvorni kapacitet. Recept za uspjeh je okrenutost budućoj suradnji, uz rješavanje pitanja iz prošlosti na osnovama međunarodnog i europskog prava.

Uza sve ove probleme kada bi se, po Vašem sudu, moglo očekivati otvaranje poglavlja 23 i 24 i koja bi poglavlja poslije toga došla na red?

Na pitanje jesmo li spremni otvoriti poglavlja 23 i 24 u lipnju odgovor je da jesmo. Ipak najvažnije je da građani osjete napredak kroz reforme koje provodimo. Što se ostalih poglavlja tiče, radimo naporno. Radimo dinamikom koju smo zacrtali s Europskom komisijom. Ta dinamika je radna, a ne politička. Govorimo o skoro 20 poglavlja  u okviru kojih su pregovarački dokumenti u različitim fazama pripreme. Proteklog tjedna  usvojili smo u Vladi jednu jako važnu pregovaračku poziciju, a riječ je o pregovaračkoj poziciji za poglavlje pet, javne nabave. Smatram da je važno da pregovori teku svojom dinamikom, jer koliko god se nekome činilo da je otvaranje poglavlja velika stvar samo za države kandidate, treba imati na umu jedan od najvidljivijih načina kako da proširite domašaj, pa ako želite i utjecaj europskih ideja i europskih vrijednosti. Na koncu, to je ono po čemu je EU najpoznatija.

I na kraju još jedno pitanje vezano za odnose Beograda i Zagreba. Očekujete li da će jedno od spornih pitanja biti i pitanje državne granice na Dunavu? 

Indikativno je što je svako Vaše pitanje u kontekstu problema na relaciji Beograd – Zagreb. To znači da ćemo ubuduće morati više razgovarati. Što se tiče graničnih sporova, rješavamo ih u dobroj vjeri i u duhu međunarodnog prava. Na to smo se obvezali i to jedino možemo učiniti kao civilizirane države, koje baštine europske vrijednosti.