Arhiv tekstova

Nakon informiranja u javnosti o raspisanom natječaju Općine Šid za financiranje projekata nacionalnih manjina u kome hrvatska zajednica nije imala pravo sudjelovati, upućen je dopis Pokrajinskom tajništvu za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, u kojem je postavljeno pitanje: »jesu li prava hrvatskoj zajednici uskraćena time što hrvatskim udrugama nije omogućeno sudjelovati na natječaju Općine Šid?« 

Podsjećanja radi, po tumačenju komisije za dodjelu sredstava, a  temeljem obrazloženja načelnika općinske uprave Šid Romka Papuge (koje je objavljeno u prethodnom broju Hrvatske riječi), na natječaju su mogla sudjelovati samo nacionalna vijeća slovačke i rusinske nacionalne manjine, budući da je slovački i rusinski jezik u službenoj uporabi na cijelom teritoriju Općine Šid, dok je hrvatski jezik u službenoj uporabi u naseljenim mjestima u ovoj općini Sot i Batrovci. U svom dopisu navedeno pokrajinsko tajništvo navodi da smatra da su u smislu člana 115 Zakona o nacionalnim manjinama i hrvatske udruge imale pravo sudjelovanja na javnom natječaju radi sufinanciranja i financiranja projekata nacionalnih manjina.

 

Stečena prava se ne mogu umanjivati

 

Kako je jedan od uvjeta raspisanog natječaja općine Šid službena uporaba jezika određene nacionalne manjine, u obrazloženju zbog čega Hrvati nemaju pravo sudjelovanja na raspisani natječaj, načelnik općinske uprave općine Šid je, među ostalim, rekao: 

»S obzirom na propisane uvjete natječaja, vijeće hrvatske nacionalne manjine nema pravo sudjelovanja na natječaju, jer pravilnik koji je usklađen sa Zakonom o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, navodi da službena uporaba jezika i pisma bude na cijelom teritoriju općine Šid. Hrvatski jezik je u službenoj uporabi na području šidske općine, samo u mjestima Sot i Batrovci«, obrazložio je Papuga. 

Također je naveo da ukoliko bi sada određena nacionalna manjina poželjela uvesti u službenu uporabu svoj jezik, sukladno  zastupljenosti broju stanovništva, to više ne bi mogli učiniti jer je pokrajinska odluka po osnovi koje bi to pravo mogli ostvariti, ukinuta. 

U vezi s tim u dopisu Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice se, među ostalim, navodi: 

»Pokrajinska skupštinska odluka o bližem uređivanju pojedinih pitanja službene uporabe jezika i pisama nacionalnih manjina na teritoriju AP Vojvodine prestala je važiti donošenjem Pokrajinske skupštinske odluke o prestanku važenja Pokrajinske skupštinske odluke o bližem uređivanju pojedinih  pitanja službene uporabe jezika i pisama nacionalnih manjina na teritoriju AP Vojvodine. Nezavisno od toga u skladu s člankom 20 stavak 2 Ustava Republike Srbije, (Službeni glasnik RS, br. 98/2006), kojim je propisano da se dostignuti nivo ljudskih i manjinskih prava ne može smanjivati, hrvatski jezik i pismo ostaje u službenoj uporabi na teritoriju naseljenih mjesta Batrovci i Sot i nakon donošenja navedene Pokrajinske odluke«.

 

Propusti

 

Javnim natječajem za financiranje i sufinanciranje projekata nacionalnih manjina koji je raspisala  Općina Šid za tu namjenu predviđeno je da se iz općinskog proračuna izdvoji 800.000 dinara. Javni natječaj je završen, a sudionici natječaja su bili rusinska i slovačka nacionalna manjina odnosno, vijeća navedenih nacionalnih manjina, koji su između ostalih uvjeta, morali podnijeti konkretan projekt za čije se financiranje ili sufinanciranje podnosi prijava. Mišljenje o eventualnim propustima i mogućnostima sudjelovanja na natječaju Općine Šid zatražili smo i od Hrvatskog nacionalnog vijeća: 

»Nažalost, onaj tko se htio prijaviti trebao se svakako prijaviti na natječaj, a ne unaprijed prihvatiti usmena obrazloženja kako se na to nema pravo. Naime, u tekstu natječaja govori se o jezicima koji su u službenoj uporabi u Općini Šid, a ne na cijelome teritoriju Općine. Pa kako nije konkurirano ne postoji pravni temelj za formalne prigovore, jer pravno gledano tko nije konkurirao nije ni odbijen da bi mogao podnositi prigovor. Pri tome naravno da držim utemeljenim mišljenje Pokrajinskog tajnika za obrazovanje, propise, upravu, nacionalne manjine, jer nakon što je Općina Šid uvrstila hrvatski kao službeni jezik u dva naseljena mjesta – Sot i Batrovce, stečena se prava ne mogu umanjivati, a to što je Pokrajinska skupštinska odluka kasnije stavljena van snage nema utjecaja na ranije donesene odredbe Statuta Općine Šid. Dodao bih i da prilikom svakodogišnjeg popunjavanja upitnika o strukturi zajednice koje svim manjinskim vijećima upućuje Ured za ljudska i manjinska prava temeljem kojeg se određuje godišnji iznos proračunskih dotacija, redovito navodimo, osim Grada Subotice, još i šest naselja u kojima je hrvatski u službenoj uporabi, među njima i Sot i Batrovce«, navodi predsjednik HNV-a Slaven Bačić.