Arhiv tekstova

Organizacije civilnog društva iz Vojvodine nedavno su formirale Vojvođansku inicijativu za EU. O ciljevima ovog organiziranja predstavnika civilnog sektora, razgovarali smo s direktoricom subotičkog Centra lokalne demokracije Stankom Parać.

Što je dovelo do nastanka ove inicijative nevladinih organizacija? 

Ova mreža je nastala na inicijativu jednog broja vojvođanskih nevladinih organizacija koje imaju dužu tradiciju djelovanja i koje su u raznim oblastima dosegle određene kapacitete. One su s jedne strane orijentirane na razvoj lokalne zajednice, a s druge na različite tematske oblasti. Nastanak ove inicijative je vezan za projekt koji je realiziran uz podršku Pokrajinskog tajništva za međunarodnu suradnju i lokalne samouprave u okviru kojeg se novosadski Centar za regionalizam bavio temom u kojoj mjeri i na koji način su organizacije civilnog društva iz Vojvodine uključene u proces pregovaranja, konzultiranja, po određenim pregovaračkim poglavljima s Europskom unijom koji su u tijeku. Civilni sektor iz Vojvodine se uopće ne prepoznaje u tom prostoru, dakle, ne prepoznaje se ni ta specifičnost Vojvodine kao regije i ova inicijativa je zapravo pokušaj da se zaustavi veliko zaostajanje vojvođanskog civilnog sektora u odnosu na Beograd i ostale dijelove Srbije kada je u pitanju pregovarački proces prilikom pristupanja Europskoj uniji. Znači, Vojvođanska inicijativa za EU je formirana zbog artikuliranja interesa građana Pokrajine u procesu pridruživanja Srbije Europskoj uniji. 

Zbog čega je važno objedinjavanje civilnog sektora u jednu mrežu glede sudjelovanja u pregovaračkom procesu?

Odgovor je jednostavan. Za ovu inicijativu je bitan taj pokušaj objedinjavanja resursa, znanja, jer nitko ovdje ne zna sve u vezi s pregovaračkim poglavljima, ne znaju sve niti eksperti, nema sveznajućih ljudi u europskim integracijama. Treba biti uže specijaliziran i pratiti tokove institucionalnih promjena na planu definiranja javnih politika unutar određenih pregovaračkih poglavlja. A za to je potrebno i kapaciteta, znanja i vremena. U Srbiji je i dalje manjak ljudskih resursa kada su u pitanju europske integracije i taj manjak se ne može lako nadomjestiti. 

Kako će se odvijati rad mreže?

Početak rada podrazumijeva prvo potrebu za obukom, edukacijom. Organizirat ćemo obuke, prvo na temu što se događa po pitanju pregovora i što je obveza ovdašnje vlasti u odnosu na Europsku komisiju. Naš plan je organizirati i seriju obuka u suradnji s ekspertima, kao i obuke u oblasti razumijevanja pojmovnika koji se razvija u okviru određenih pregovaračkih poglavlja. Potrudit ćemo se da budemo uvijek blagovremeno informirani o potezima koje vlasti u Srbiji poduzimaju na temu određenih institucionalnih promjena unutar određenih poglavlja. Edukacija i znanje je jako bitno, nije stvar u tome da to samo radi civilni sektor, nego i predstavnici lokalne vlasti koje trebaju biti nositelji onoga što će biti implementirano na razini lokalnih samuprava. Pripremaju se određene sektorske politike unutar pregovaračkog procesa, a nevladine organizacije trebaju utjecati na promjenu kulture sudjelovanja u tom procesu. Primjerice, radnu skupinu za pravosuđe i osnovna ljudska prava, za pravdu, slobodu i sigurnost, odnosno za poglavlja 23 i 24, predvodit će Nezavisno društvo novinara Vojvodine, za poglavlja 25 i 26 posvećeno znanosti, obrazovanju i kulturi Građanski fond Panonija, za poglavlja 12 i 18, koja tretiraju problematiku zaštite potrošača i zdravlja predvodit će Asocijacija potrošača Srbije, dok će naš Centar lokalne demokracije predvoditi radnu skupinu za poglavlja 19, 20 i 22, koja tematiziraju socijalne politike i zapošljavanje, poduzetništvo i industrijske politike. Ima sektorskih politika čiji se izgled ne može definirati za kratko vrijeme, niti one donose kratkoročni politički benefit. Srbija mora imati takvu organizaciju države koja bi trebala u trenutku priključenja Europskoj uniji apsorbirati deset puta više sredstava nego što se to sada  događa. Usvojenost europskih vrijednosti je proces koji bi trebao obuhvatiti najveći broj građana, što znači da bi oni u određenom trenutku, kada se približimo integraciji, zapravo vide i određenu korist za sebe kao građane. No, mislim da će proći još mnogo vremena do toga.

Tko će poduprijeti rad Vojvođanske inicijative za EU?

Očekujemo potporu od TASCO projekta. Taj projekt je dio programa Potpora civilnom društvu koji je mehanizam Europske unije, a podupire organizacije civilnog društva u državama koje još nisu članice Europske unije. Dakle, misija TASCO projekta je unapređivanje i poboljšanje kapaciteta i akcija civilnog sektora, kao i njihove demokratske uloge. Upravo se sada pravi plan TASCO programa za potporu civilnom društvu u Srbiji za razdoblje do 2020. godine. Europska unija gleda organizacije civilnog društva kao važne aktere u podupiranju procesa pridruženja. Tako TASCO program inzistira na uključivanju civilnih organizacija u pregovarački proces i na njihovom aktivnom sudjelovanju u javnoj raspravi, kako bi utjecale na javne politike i na proces donošenja odluka. Bez obzira na postotak sudjelovanja civilnog društva u tom procesu, to pridonosi većem legitimitetu tih odluka i Europska unija će i dalje inzistirati na tome.