Arhiv tekstova

Šaranje jaja jedna je od tradicija u narodu koja se vezuje za blagdan Uskrsa. Ukrašena jaja krase nam uskršnji stol, poklanjaju se djeci i gostima, a na Vodeni ponedjeljak, djevojke daruju momke šarenim jajima. Nitko zapravo ne zna odakle ova tradicija potječe i zašto se jaja boje, ali o tome postoje brojne teorije i legende.

 

Nekoliko teorija

 

Postoji nekoliko teorija o tome zašto se na Uskrs boje i ukrašavaju jaja. 

Prema prvoj teoriji ovaj običaj potječe iz poganskih rituala vezanih za proljeće. Jaja su kao simbol ponovnog rođenja i novog života često bila uključena u poganske proslave i festivale vezane uz proljeće. Simbolizirala su proljeće i novi život koji dolazi nakon zime. Običaj je bio ukrašavanje i darivanje jaja obitelji i prijateljima. Simbolika ponovnog rođenja u proljeće dobro se uklopila sa slavljenjem Isusovog uskrsnuća, zato su kršćani ovaj običaj preuzeli i uklopili u svoju tradiciju.

Druga teorija govori o tome da su prvi kršćani u Mezopotamiji bojili jaja u crveno što je podsjećalo na krv Kristovu prolivenu na raspeću. 

Nadalje, postoji nekoliko legendi koje tradiciju bojenja jaja vezuju za Mariju Magdalenu. Prema jednoj verziji legende ona je trećeg dana  po Isusovom raspeću išla na grob i u košarici nosila jaja koja je trebala podijeliti drugim ženama koje su tugovale na grobu. Kada je došla na grob, stijena s ulaza bila je odmaknuta, a jaja u njenoj košarici poprimila su žarko crvenu boju. Prema drugoj pak verziji, Marija Magdalena je nakon Isusovog uskrsnuća išla razgovarati s rimskim imperatorom Tiberijem. Na ulasku je pozdravila Tiberija s »Isus je uskrsnuo«. Na čega joj je on odgovorio pokazujući na jaje koje se nalazilo (ili na stolu ili po drugoj verziji u rukama Marije Magdalene): »Isus je uskrsnuo kao što je ovo jaje crveno«. Čim je to izgovorio, jaje je postalo crveno.

Postoje i legende koje ovu tradiciju vezuju uz Isusovu majku Mariju. Ona je bila prisutna prigodom Isusovog raspeća na Veliki petak. Tada je kod sebe imala jaje. Po jednoj verziji krv iz Isusovih rana pala je na jaje i obojilo ga u crveno. Prema drugoj, Marija je molila vojnika da bude manje okrutan prema Isusu nudeći mu jaje. Njene suze padale su po jajima i bojila ih u jarke boje.

 

Kako su bojili jaja naši stari?

 

Širom kršćanskog svijeta raširen je običaj bojenja jaja, a tehnike se razlikuju u ovisnosti od toga s kakvim materijalima su ljudi raspolagali. Opisujući običaje vezane uz crkvene blagdane biskup Ivan Antunović zapisao je kako su bunjevački Hrvati jaja šarali u petak ili u subotu, a kao tehniku navodi bojenje jaja varzilom. Prema toj tehnici, jaje se šara voskom i nakon toga uvalja u varzilo (boju). Tako bi jaje na mjestima gdje je bio vosak ostalo bijelo, a ostala površina bila je obojena. 

Osim ove, u starije tehnike bojenja jaja spadaju i one gdje se jaja boje različitim prirodnim materijalima: u ljusci od luka (dobije se smeđa boja), u zelenoj kori od oraha, zelenom žitu, mlečiki i dr. Također, tu spada i  tehnika šaranja tušem, mješavinom boje i laka. Njima su crtali na jaja razne likove koristeći se pemzlicom i perom. U okolici Sombora u stara vremena koristila se i tehnika šaranja jaja voskom sa slamkom u više boja. 

Kao što je i nekada bio običaj i danas djevojke poklanjaju šarena jaja momcima na Vodeni ponedjeljak kada ih dođu politi. Biskup Antunović daje zanimljivo tumačenje običaja polijevanja ženskog svijeta i dijeljenja jaja na Vodeni ponedjeljak. Legenda  govori kako se glas o Isusovom uskrsnuću brzo razlio na sve strane zahvaljujući ženama koje su ovu vijest proširile. Budući da je vikanje žena u Jeruzalemu bilo neugodno muškarcima koji su u raspeću sudjelovali, ovi su ih, da bi ih ušutkali polijevali vodom, a djeci su dijelili jaja.

 

Kako bojimo jaja danas?

 

Kod ukrašavanja jaja danas se još uvijek koriste neke stare tehnike, kao što je tehnika bojenja jaja u ljusci od luka ili šaranja jaja voskom ili tuševima u boji. Međutim, danas pored različitih umjetnih boja, jaja se ukrašavaju bušenjem rupica, rukotvorinama izrađenih u tehnici slame ili pak nekim drugim suvremenim tehnikama rada. Dojna Antonić, jedna od članica slamarske sekcije HKPD-a Matija Gubec godinama se bavi izradom jaja ukrašenih u slamarskoj tehnici, ali osim toga, kaže: 

»Jaja bojim u lukovini, to je prirodno bojenje, a inače koristila sam i tempere i različite boje. A najnovija tehnika koju koristim je dekupaž, koja se radi na način da se na prirodno bijelo jaje s ljepilom nanosi salveta. Nakon toga jaje se lakira. Najčešće koristim pačija jaja, jer su prirodno bijele boje. Za motive najčešće uzimam cvijeće ili druge koji se vezuju za Uskrs kao što su zečevi ili pilići«.  

Ukrasna jaja uvijek su mala umjetnička djela, bilo da su obojena u lukovini, umjetnoj boji ili nekom drugom tehnikom. Ona su ukras blagdanskog stoja, podjetnik na sreću Uskrsa i napose dar od srca osobi kojoj se poklanjaju.