Arhiv tekstova

»Treba imati dostojanstvo, ne nuditi se svima na političkoj sceni. Treba imati u vidu da kada su došli predstavnici SNS-a, došlo je do derogiranja nekih prava, napetosti između Republike Srbije i Hrvatske, to se negativno reflektira na naša prava i položaj«, rekao je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov ilustrirajući to primjerom prestanka emitiranja trosatnog programa na hrvatskom jeziku Radio Subotice, gostujući u utorak navečer u emisiji na TV N1.

Žigmanov je, skupa s članom Predsjedništva i šefom zastupničke grupe Saveza vojvođanskih Mađara u Skupštini Srbije Bálintom Pásztorom, bio gost kod Jugoslava Ćosića u emisiji Pressing. Govorili su o pravima manjina i očekivanjima manjinskih stranaka uoči izbora.

Žigmanov je govorio o razlozima zašto je DSHV odlučio napraviti koaliciju s DS-om pred izbore.

»Programski osnovi su isti. Iskustva koja smo imali su pozitivna. Manjinsku strukturu smo počeli graditi nakon 2000. godine i sve što imamo ostvarili smo zbog suradnje s DS-om. Nije uvijek bila idilična i idealna, ali je ta suradnja donijela ključne beneficije«, rekao je Žigmanov.

Predsjednik DSHV-a je kazao da se Srbija obvezala da će osigurati parlamentarnu zastupljenost na svim razinama vlasti, a da se to ipak nije dogodilo, i da je problem u »prirodnom pragu«.

»Da bi vaša lista bila prijavljena i prihvaćena morate sakupiti 10.000 sudski ovjerenih potpisa. To za jednu zajedinicu koja ima oko 40 ili 50.000 glasača, nije moguće. Kao da SNS mora prikupiti milijun potpisa. Prirodni prag odgovara većim manjinama«, naveo je Žigmanov.

Bálint Pásztor, čija je stranka bila u koalicijskom sporazumu sa SNS-om, kaže da je zadatak manjinske stranke prikloniti se onoj stranci koja može osigurati ostvarenje njenih prava.

»Odluka o tome koja će stranka biti najjača u državi određuju pripadnici većinskog naroda. Zadatak manjinske stranke je tražiti partnera za realizaciju svojih ciljeva. Ne možemo čekati 4-5 godina da se DS konsolidira. Prije dvije godine smo počeli razgovore sa SNS-om, prva smo stranka koja je objavila koalicijski sporazum na internetu, da procijeni svaki građanin koliko se realiziralo«, rekao je Pásztor. 

On je dodao da je došlo do historijskog pomirenja između Mađarske i Srbije u tom razdoblju, poput toga da je ukinut institut kolektivne odgovornosti, i da su realizirani ciljevi za srazmjernu zastupljenost ove manjine.

S druge strane Tomislav Žigmanov kaže da, kada su u pitanju prava manjina u Srbiji, ne treba o njima govoriti zbirno.

»Hrvatska zajednica je specifična, ima mali broj pripadnika i zbog situacije iz 90-tih, ima specifične probleme«, naveo je on i kao primjer pomenuo situaciju s udžbenicima na hrvatskom jeziku.

»Institucije koje su nadležne, nisu ništa činile da se prevedu ili na drugi način napišu udžbenici na hrvatskom. Ni Mađarsko nacionalno vijeće ni hrvatsko ne pravi udžbenike. Sada od prvog do osmog razreda imamo udžbenike tako što smo se dogovorili s privatnim izdavačima, platili smo svojim novcem, a Hrvatska svojim donacijama platila tiskanje. To ima negativnu poruku«, rekao je Žigmanov.