Arhiv tekstova

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske najavilo je da neće dati zeleno svjetlo Srbiji za otvaranje pregovora s Europskom unijom u poglavljima 23 i 24 sve dok Srbija ne ispuni određene uvjete, među kojima je poštivanje ljudskih prava, posebno manjinskih, puna suradnja s Haagom i reforma pravosuđa. Hrvatsko ministarstvo je na upit regionalne TV N1 o tome što se smatra spornim u poglavlju 23 pregovora o pristupanju Srbije EU, odgovorilo 18. ožujka priopćenjem:

»Podržavamo napore Srbije u približavanju EU. Uvjeti koje Srbija mora ispuniti za otvaranje tako važnog poglavlja 23 su, među ostalima, poštivanje ljudskih prava (posebice manjinskih) sukladno međunarodnim konvencijama i ratificiranim međudržavnim sporazumima, puna suradnja s Međunarodnim sudom za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju i reforma pravosuđa, koja uključuje ukinuće nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina za područje cijele bivše Jugoslavije«, stoji u odgovoru. 

Uvjeti Hrvatske za nastavak pregovora Srbije je osiguranje zastupničkih mjesta nacionalnih manjina u Skupštini Srbije, rješavanje pitanja glede Haškog suda, odnosno izručenja Vojislava Šešelja na izricanje presude prema preuzetim obvezama i na koncu ukidanje sudske odluke o (samo)nadležnosti Srbije za ratne zločine koji su se dogodili izvan njenog teritorija. Zakon o univerzalnoj jurisdikciji sporna je točka u hrvatsko-srpskim odnosima, otkako ga je Srbija proglasila 2003. godine. Hrvatska smatra da se takvim zakonom Srbija proglasila svojevrsnim »mini Haagom«, koji bi imao pravo suditi bilo kome.

Krupno, sitno i obveza koja nije uvjet!? 

 

Srbija je otvorila pregovaračka poglavlja 32 (kontrola državnih financija) i 35 (odnosi s Kosovom) sredinom prosinca 2015. godine, a prema najavama iz Vlade Srbije, sljedeća poglavlja o kojima  bi se trebala pokrenuti procedura su 23 i 24, a oba se odnose na osnovna ljudska i politička  prava.

Podsjetimo, ministrica za europske integracije Srbije Jadranka Joksimović izjavila je koncem prošloga tjedna da Srbija još uvijek čeka suglasnost Hrvatske za pregovaračku poziciju na poglavlje 23.

Joksimović je istaknula da Zagreb može usporiti europske integracije Srbije, ali to ne bi bila dobra poruka, a glede konkretnih zahtjeva koje Hrvatska ima u pogledu otvaranja poglavlja 23, ministrica je rekla kako je riječ o pitanjima koja nisu dovoljno krupna da bi se odgađalo otvaranje. 

»Što se tiče hrvatskih posebnih zahtjeva, oni imaju određena dva-tri pitanja koja mislim da nisu u toj mjeri neprovodiva ili nešto što bi trebalo dovesti do toga da ne daju suglasnost, ali ne bih sada o tome, to je još na radnim tijelima i nema smisla o tome govoriti. Ali vjerujem da ćemo i taj dio završiti«, navela je Joksimović i ocijenila da je u pogledu Akcijskog plana za manjine, Srbija ispunila sve obveze. 

»Prije svega, za poglavlje 23 je postojala je jedna dodatna obveza Srbije da napravi Akcijski plan za nacionalne manjine. Taj plan nije uvjet za otvaranje poglavlja, ali mi smo ga uz sudjelovanje i potpunu inkluziju svih vijeća nacionalnih manjina u Srbiji napravili. To je vrlo dobro prošlo kod svih zemalja članica, pa smo i taj uvjet zadovoljili«, rekla je ministrica Joksimović.

Imajući u vidu, primjerice, izjavu predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća Slavena Bačića prilikom sastanka s predstavnicima OESS-a da su u procesu izrade Akcijskog plana prijedlozi predstavnika manjina »bez obrazloženja odbijani« ili pitanje narodnog zastupnika Sulejmana Ugljanina u Skupštini Srbije »zašto i s kojim ciljem Vlada preko svoje Radne skupine odbija u Akcijski plan za manjine uvrstiti probleme i prijedloge Bošnjaka koje predlažu njihovi legitimni predstavnici u Radnoj skupini?« izjava ministrice Joksimović o »sudjelovanju i potpunoj inkluziji vijeća nacionalnih manjina« razlikuje se od mišljenja predstavnika pojednih nacionalnomanjinskih vijeća.

 

Orešković: To traži Hrvatska i Europa 

 

Hrvatska od svih zemalja kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, pa tako i Srbije, očekuje da ispune sve kriterije, koje je, uostalom, morala i sama ispuniti, poručili su 19. ožujka hrvatski premijer Tihomir Orešković, predsjednica Kolinda Grabar – Kitarović i ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač, odgovarajući na pitanja novinara hoće li Hrvatska i formalno blokirati Srbiju u pristupnim pregovorima s EU u poglavlju 23.

»Ako svi znamo ono što je Hrvatska prošla i koje smo mi kriterije trebali ispuniti, mi samo tražimo da svaka zemlja koja želi postati članicom EU-a ispuni iste kriterije: kako Srbija, tako i BiH i danas-sutra i druge zemlje. To je jedino što mi tražimo i to cijela Europa traži«, rekao je Orešković, dok je predsjednica Grabar – Kitarović ponovila kako Hrvatska podržava ulazak Srbije u euroatlantske integracije.

»Uvijek sam govorila i stojim na toj poziciji da ćemo podržavati ulazak Srbije u EU i NATO, ali od svih država kandidatkinja očekujemo da ispune apsolutno sve kriterije koje je, uostalom, morala ispuniti i Hrvatska«, izjavila je predsjednica.

Ministar Kovač je rekao novinarima da Srbija još nije otvorila to poglavlje, te da Hrvatska samo želi pomoći Srbiji.

»Ja sam to rekao i kolegama u EU, mi želimo zajedno pomoći Srbiji da promijeni te stvari i da na taj način bude spremna za članstvo u EU«, rekao je Kovač i poručio da Hrvatska podržava europsku perspektivu svojih jugoistočnih susjeda, pa tako i Srbije, istaknuvši da na tom putu k članstvu u EU treba ispuniti sve kriterije koje postavi EU.

»Konkretno, što se tiče tog famoznog poglavlja 23, to znači poštivanje ljudskih prava, manjinskih prava, poštivanje i implementaciju međunarodnih ugovora koji se tiču manjinskih prava, a isto tako punu suradnju sa sudom u Haagu. A isto tako jasno je da ne može biti Srbija nadležna za sve ratne zločine na području bivše Jugoslavije«, objasnio je Kovač.

 

Odgovori iz Srbije

 

Povodom upozorenja Hrvatske o problemima s ulaskom Srbije u EU, premijer Srbije Aleksandar Vučić je izjavio kako neće nikoga napadati, ali da Srbija neće dopustiti poniženja.

»Priznajem da ne razumijem uvijek hrvatske dužnosnike i to je najteže što ću o njima reći. Srbija veoma poštuje svoje susjede. Oni su veoma moćni i snažni. Mi ćemo raditi svoj posao, ali ako misle da smo fascinirani njihovom argumentacijom ili mnogo uplašeni, grdno su se prevarili«, rekao je Vučić novinarima i dodao kako on ne brine zbog prijetnji i kritika, već je zabrinut zbog prava Srba u Hrvatskoj.

Prvi potpredsjednik Vlade Srbije i ministar vanjskih poslova Ivica Dačić je u intervjuu za Blic rekao kako Zagreb svojim najnovijim nastupima krši odluke koje je sam donio da bilateralne teme neće pretvarati u problem kad je riječ o članstvu Srbije u Europskoj uniji i međunarodnim organizacijama.

»Mana prethodne Vlade Hrvatske očito se prenijela i na ovu novu, a to je da se tema odnosa sa Srbijom zlorabila za unutarnje političke svrhe«, rekao je Dačić i dodao da će Srbija zatražiti reakciju EU na oštre poruke iz Zagreba, ali da njegova zemlja prvo treba sagledati na što to Hrvatska ulaže primjedbu kako bi Beograd mogao odgovarajuće reagirati.

Dačić je, također, izrazio uvjerenje kako Europa neće tolerirati da hrvatske primjedbe zaustave proces Srbije ka EU.

»Srbija je za regionalnu stabilnost, ali Hrvatska neće moći zlorabiti svoje članstvo u EU, između ostalog, jer su argumenti na našoj strani«, poručio je Dačić, a po pitanju hrvatskih komentara o slučaju Vojislava Šešelja, šef diplomacije Srbije ocjenjuje da je Hrvatska na tu temu »pogriješila adresu« i ističe da to nije pitanje za Srbiju, nego za Haški tribunal.