Arhiv tekstova

Šest članova Udruge Lemeški kulen predstavilo je svoju aktivnost na trodnevnom, četvrtom po redu Međunarodnom sajmu S klobasicom u EU, u mjestu Sveti Petar u Šumi (Hrvatska) koji je trajao od 4. do 6. ožujka. Na Sajmu je sudjelovalo 15 ekipa iz Hrvatske, Srbije i Mađarske koja je nastupila izvan konkurencije.

Sajam je otvoren u subotu, 5. ožujka, dok je u petak prethodio cjelovečernji zabavni program. Lemešani su skuhali najbolje što znaju, specijalitet, lemeški paprikaš od 35 kg prvoklasnog mesa, u kotliću bez kuhače, s karakterističnom začinskom domaćom fino mljevenom paprikom čime su pobrali simpatije i oduševljenje prisutnih. U popodnevnim satima drugog dana organizirano je prvo otvoreno prvenstvo Hrvatske u proizvodnji istarske kobasice u čemu su i Lemešani sudjelovali, zatim predstavljanje partnera Sajma a nakon toga i izbor vitezova od kobasica gdje je predsjednik Udruge, proglašen za prvog viteza od sedam. Vitezovi su prisegli kako će i nadalje svojim životom i radom promovirati kobasice pod geslom: »Kobasica je duga, a život je kratak«. Trećeg i posljednjeg dana upriličena je atletska trka Istarske zimske lige S klobasicom u EU i treće po redu svjetsko prvenstvo u nadijevanju kobasica na beku. Neposredno pred zatvaranje sajma podijeljene su medalje i nagrade. MZR Lemešanka vlasnika Damira i Dore Vidaković osvojila je srebrnu plaketu u kategoriji specifične kobasice dok je Kristijan Kovač također osvojio srebrnu plaketu, ali u kategoriji kulenove seke. Uzorci za natjecanje poslani su nedjelju dana ranije.

Nositelj projekta je općina Sveti Petar u Šumi, generalni pokrovitelj Istarska županija dok je Požeško-slavonska županija partner. I ove godine je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar – Kitarović dodijelila pokroviteljstvo kao i ministarstva turizma, poljoprivrede, poduzetništva i obrta i Obrtnička komora Istre. U glazbenim dijelovima manifestacije nastupali su Mauro Staraj i La Banda, te Maja Šuput i Enjoy. 

Sveti Petar u Šumi pozicioniran je u centru poluotoka Istre i nastao je na mjestu benediktinskog samostana, a kasnije pavlinskog. Na činjenici da je u XVII. stoljeću ovo bilo kulturno središte današnji čelni ljudi temelje kulturne, ali i ostale aktivnosti.