Arhiv tekstova

Materijal programske inicijative HGS-a koji je predstavljen prilikom nedavne Osnivačke skupštine, napisan je na srpskom jeziku. Zar to nije proturječno, zbog činjenice da ste Vi i vijećnik Hrvatskog nacionalnog vijeća, uz još troje vijećnika koji su među članovima osnivačima HGS-a i s obzirom na to da HNV skrbi i o očuvanju hrvatskog jezika u područjima obrazovanja, službene uporabe jezika, kulturi i informiranja? 

Nije, jer 99 posto ljudi koji su okupljeni u HGS-u govore srpski jezik ili preciznije – srpskohrvatski jezik koji je nastajao 50 godina, koji se sada u njihovom govoru teško može prevesti na standardni hrvatski, jer jednostavno ljudi nisu pohađali nastavu na hrvatskom jeziku i mislim da je besmisleno tjerati ih da govore na hrvatskom jeziku. Našu programsku inicijativu možete vidjeti na portalu HGS-a, gdje je objavljena na srpskom i na hrvatskom jeziku. Svaki važan dokument će biti preveden na hrvatski jezik, kao što je preveden i naš Statut. Sve što je dvojezično, nama je prihvatljivo. 

Podržava li HGS obrazovanje na hrvatskom jeziku?

Ne, na ovaj način. Jer sad djeca završavaju osnovnu školu i gimnaziju na hrvatskom jeziku, ali što će poslije? Obrazovanje na hrvatskom jeziku mogu nastaviti samo ako odu studirati u Hrvatsku. I onda se postavlja pitanje što je cilj? Nikada nisam čuo da netko postavlja pitanje glede visokog obrazovanja na hrvatskom jeziku, koje bi se odvijalo ovdje u Srbiji. Također, ne sjećam se da je netko postavio pitanje o osnivanju katedre za hrvatski jezik, gdje bi se osposobljavali profesori za rad u nastavi na hrvatskom jeziku. Fokus se ne postavlja na tu problematiku, nego se potencira pitanje je li dovoljno udžbenika za nastavu u osnovnim školama, a mislim da se to rješava na neki način, ovako ili onako, nikada nije bilo da ih nema. Ne vidim da je borba protiv asimilacije to što mladi odlaze odavde na studije u Hrvatsku, odakle se većina ne vraća.

HGS je osnovan kao udruga. Iz programske inicijative je nedvojbeno razvidno da se HGS neće baviti samo problematikom hrvatske manjinske zajednice, nego problematikom društva u cjelini. Zbog čega onda niste osnovani kao politička stranka? Je li HGS politička opcija?

Jeste, ona građanska, a osnovani smo kao udruga, jer nije bilo inicijative da se osnujemo kao politička stranka iz razloga što djelovanje stranaka poslije 25 godina zaslužuje nedovoljnu ocjenu, jedinicu. Ne vidim da se nešto promijenilo u tom razdoblju, osim što nema rata. U tom smislu ne aboliram ni sebe, jer sam i ja bio član jedne građanske političke stranke, koja nije uspjela u svojoj namjeri. Mi i dalje imamo pretpolitičko društvo, gdje nekoliko ljudi vodi državu, a milijuni se ne pitaju ni za što. Ovo je naš pokušaj da motiviramo ljude koji se trenutno ne pitaju ni za što da preuzmu odgovornost za sebe. Udruga se zove HGS, a da se zove samo Hrvatski savez, onda bismo se borili samo za prava nacionalnih manjina, bez ikakve odgovornosti spram društva, inzistirajući samo na pravima manjina. Ovako je u nazivu naše udruge jasno naznačen termin građanske opcije, a to znači i odgovornost. Mi mislimo da je nemoguće rješavati probleme unutar hrvatske manjinske zajednice ne budu li se oni rješavali u širem društvenom kontekstu. 

Koji su konkretni problemi hrvatske zajednice koje ćete nastojati riješiti?

Hrvatska zajednica ne sudjeluje u političkom životu Srbije. Ne postoji predstavnik u republičkom parlamentu, niti u pokrajinskom, a zastupništvo u subotičkom parlamentu je beznačajno. Imamo stanje potpune nemoći. Međutim, imam dojam da ta nemoć za neke dužnosnike uopće nije problem. To nitko ne spominje, jer se sve vraća na teren tzv. ugroženosti, jer mi nemamo, eto, udžbenike za osnovnu školu. Mi se apsulutno ništa ne pitamo u Srbiji, to je centralna tema. 

HGS će riješiti pitanje zastupnika u parlamentima i ostvariti cilj da budemo »pitani«?

Prvo se moraju riješiti neke osnovne stvari. Demokratizacija procesa u hrvatskoj zajednici je pitanje svih pitanja. U ovom momentu te demokracije nema. Vijećnici HNV-a se biraju elektorskim putem. Nemam nikakvu dilemu da je intencija sadašnjeg rukovodstva hrvatske zajednice da se nikada ne upiše dovoljan broj Hrvata u poseban birački popis, što bi dovelo do direktnih izbora vijećnika. Ovako, elektorskim načinom izbora, veoma lako će svake naredne izbore dobijati na osnovu toga koliko se ovjerava potpisa za elektore. To je lako razumljivo, jer taj politički kapacitet DSHV kao stranka ima. Kao drugo, želimo decentralizirati rad HNV-a. Nije normalno da jedini izraz kulturne autonomije nacionalne manjine bude na nekoj centralnoj razini za cijelu Srbiju. Regionalizacija i decentralizacija su procesi koji se trebaju odvijati i unutar manjinske zajednice i na razini države.

Hoće li HGS podržati na predstojećim izborima neku od političkih opcija? Vodite li razgovore o tome s nekim od političkih stranaka?

Ne mogu reći sada koga i hoćemo li nekoga podržati, ali imamo razgovore s tri političke opcije s kojima razgovaramo o tome je li moguće u Srbiji promijeniti koncept nacionalnih manjinskih politika. Nacionalne manjine u ovom trenutku ništa ne doprinose demokratizaciji društva, one doprinose segregaciji.