Arhiv tekstova

Predsjednk Srbije Tomislav Nikolić potpisao je 4. ožujka ukaz o raspuštanju Skupštine i odluku o raspisivanju izvanrednih parlamentarnih izbora za 24. travnja. Kako je rekao, potrebno je vidjeti jesu li »građani spremni do kraja podržati bolne reforme kako bi jednog dana živjeli bolje«. Prilikom obraćanja Nikolića, nije izostala očekivana rečenica u ovakvim prilikama o tome da on očekuje fer i demokratske izbore, a zatim je, među ostalim, bivši lider SNS-a rekao kako bi želio da pobijedi stranka koju je nekada predvodio i dodao kako nije siguran da bi se poslije drugačijeg izbornog ishoda »nastavile reforme, borba protiv kriminala i međunarodni odnosi«.  

Uz želju da pobijedi stranka koju je osnovao, Nikolić je prilikom raspisivanja izbora izrekao i stereotipnu tvrdnju kako su: »građani uvijek bili u pravu kada izaberu, tako će biti i ovog puta«.   

Redoviti pokrajinski i lokalni izbori bit će održani istovremeno s parlamentarnim, najavili su prošloga tjedna na konferenciji za novinare predsjednik vojvođanskog parlamenta István Pásztor i predsjednica Skupštine Srbije Maja Gojković. Oni su napomenuli da je istovremeno održavanje tih izbora politički, ekonomski i društveno najisplativiji. Pásztor je potvrdio da će 22. ožujka raspisati pokrajinske izbore.

Kako je i najavila, Gojković je raspisala lokalne izbore 7. ožujka, koji će biti održani 24. travnja. Lokalni izbori neće biti održani u 14 lokalnih samouprava u kojima mandat vlastima nije istekao kao ni za Skupštinu Grada Beograda. Posljednji lokalni izbori održani su 6. svibnja 2012. godine.

 

Za neispunjene obveze Srbije »kriv« DSHV

 

Predizborna kampanja je započela već prije službenog signala za start, a sudeći prema ranijim iskustvima, nastavit će se uobičajeno: većina političara će tvrditi da su programi njihovih stranaka najbolji, a političke protivnike će gađati blatom. No, ipak se na startu dogodilo i nešto neuobičajeno. To neuobičajeno mogli bismo dijagnosticirati jednom Basarinom rečenicom: »I tada su stvari konačno počele da teku svojim ’prirodnim’ tokom: naopako.«  A radi se o stvarima koje se tiču ovdašnjih Hrvata.

Prošle subote, u danu nakon raspisivanja izbora, kada je Demokratski savez Hrvata u Vojvodini potpisao koalicijski sporazum s Demokratskom strankom, na tvrdnju hrvatskog ministra vanjskih poslova Mire Kovača, iznesenu u petak navečer na TV Jabuci da Srbija ne ispunjava obveze iz međudržavnog sporazuma, prema kojem treba osigurati garantiranu zastupljenost hrvatske manjine u Narodnoj skupštini Srbije, srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić je uzvratio porukom da hrvatska zajednica može dobiti tri mjesta u parlamentu, ali njezini predstavnici ne koriste to pravo iz izbornog sustava. Dačić je u pisanoj izjavi, koju prenosi Ministarstvo vanjskih poslova Srbije, okarakterizirao da je odluka DSHV-a da ide na listu DS-a izravno usmjerena protiv interesa Hrvata koji žive u Srbiji.

»Naš izborni sustav jasno određuje da se za liste nacionalnih manjina ne primjenjuje izborni prag od pet posto, već se mandati njima određuju po načelu takozvanog prirodnog praga«, izjavio je Dačić i istaknuo kako bi, slijedom zakonskih mogućnosti, hrvatske liste mogle dobiti tri zastupnička mandata u državnom parlamentu »ukoliko bi nastupile samostalno«, ali politički predstavnici Hrvata u Srbiji nisu donijeli takvu odluku. U tom kontekstu Dačić je svom hrvatskom kolegi sugerirao da adresa za kritike nije država, već DSHV.

Uslijedila je i izjava srbijanskog ministra unutarnjih poslova Nebojše Stefanovića, koji je rekao da Hrvatska ne treba dijeliti lekcije Srbiji o odnosu prema nacionalnim manjinama već da se treba postarati da tamošnja srpska manjina može ostvariti svoja prava.

 

Hrvatska manjina bez garantiranog mandata

 

»Tvrdnju ministra vanjskih poslova Ivice Dačića da hrvatska stranka u Srbiji radi protiv interesa Hrvata smatramo neprimjerenom i direktnom prijetnjom upućenom Hrvatima. Reagiranje ministra unutarnjih poslova Nebojše Stefanovića, u kojemu se odluka DSHV-a s kim će nastupiti na izborima u Srbiji povezuje s pitanjima položaja srpske manjine u Hrvatskoj, također  je u funkciji zastrašivanja Hrvata«, navodi se u priopćenju DSHV-a za javnost, koje potpisuje predsjednik te stranke Tomislav Žigmanov.

U priopćenju se naglašava i da bi DSHV više voleo da se Stefanović oglasio nedavno kada je brutalno pretučen katolički svećenik u Baču ili da je javnosti objavio da je Srbija ispunila ono na šta se međudržavnim ugovorom obvezala, te se precizira da je Srbija potpisala u bilateralnom ugovoru s Hrvatskom da će uvesti institut garantiranog mandata u zastupničkim tijelima, ali to do danas nije ispoštovala.

»Demokratsku stranku, za razliku od Socijalističke partije Srbije čiji je Dačić predsjednik, Hrvati u Vojvodini prepoznaju kao onu, koja ih je nakon 2000. godine, priznala kao nacionalnu manjinu i otvorila prostor za institucionalno primjereno ostvarivanje manjinskih prava i uključivanje u društveni život. Iskustva iz devedesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme neprikosnovene vladavine SPS-a, bila su potpuno drugačija – Hrvati u Srbiji bili su nepriznata zajednica čiji su pripadnici bili objekti etnički motiviranog nasilja te protjerivani«, navodi se u priopćenju.

Nakon reagiranja Dačića, Stefanovića i Žigmanova oglasila se i direktorica Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović.

»Ovakve izjave ne doprinose međusobnom dijalogu, posebno jer je Srbija više puta istakla da će se o takozvanim ‘garantiranim’ zastupničkim mjestima za pripadnike manjina razgovarati u sklopu najavljenih izmjena izbornog sustava«, rekla je Tanjugu Paunović.

Valjda će i te izmjene izbornog sustava jednoga dana dočekati ovdašnji Hrvati, a potvrdu neuobičajenog na početku izborne kampanje donijelo je reagiranje »na istup Tomislava Žigmanova« Hrvatskog građanskog saveza, nedavno osnovane udruge, napisano na srpskom jeziku, u kojemu se navodi i kako Žigmanov svojim izjavama »podgreva strah« kod Hrvata u Srbiji. Međutim, ako Žigmanov navodno »podgrijava strah«, onda znači da taj strah postoji, jer ne možeš podgrijavati nešto što ne postoji, logični je zaključak.

I što je zapravo rekao Miro Kovač, pa da to izazove takve reakcije dva srbijanska ministra? Šef hrvatske diplomacije Miro Kovač tvrdi da Srbija ne ispunjava obveze iz međudržavng sporazuma, prema kojem je obvezna osigurati zastupljenost hrvatske manjine u Narodnoj skupštini Srbije, a više puta je u medijima iznio i činjenicu da Hrvatska taj sporazum poštuje i da u Saboru srpska manjina ima tri zagarantirana zastupnika. Dodao je i da će Hrvatska inzistirati na poštovanju međudržavnog sporazuma, sve dok  pitanje garantiranih zastupničkih mjesta za Hrvate u Skupštini Srbije ne bude realizirano.

 

Izbor manjinskih kandidata u Sabor

 

Činjenice govore kako se odvija proces kandidiranja i izbora zastupnika nacionalnih manjina na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj. Za pravovaljanu kandidaturu za manjinskog zastupnika i njegovog zamjenika treba najmanje 100 potpisa birača pripadnika te nacionalne manjine. Pripadnicima nacionalnih manjina koje u stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s više od 1,5 posto stanovnika jamči se najviše tri zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru, a svoju zastupljenost ostvaruju na temelju posebnog biračkog prava na stranačkim listama, listama udruga nacionalnih manjina ili listama koje predlažu birači te manjine. Nacionalne manjine koje u stanovništvu Hrvatske sudjeluju s manje od 1,5 posto stanovnika, imaju pravo izabrati ukupno pet zastupnika pripadnika nacionalnih manjina, a čime ne mogu biti umanjena stečena prava nacionalnih manjina.

Tako pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskoj imaju pravo birati osam zastupnika u Hrvatski sabor. Od toga pripadnici srpske nacionalne manjine biraju 3 zastupnika, pripadnici mađarske, talijanske, češke i slovačke biraju po 1 zastupnika. Pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno 1 zastupnika, a 1 zastupnika zajedno biraju pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine.

Zastupnici nacionalnih manjina biraju se u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje cijele Republike Hrvatske, na način da će pojedinačnim izborom za zastupnika nacionalne manjine u Sabor biti izabran kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača te manjine koji su glasali na izborima.

 

DSHV u koaliciji s DS

 

Vratimo se sada na početak. Na dan raspisivanja izvanrednih republičkih izbora, 4. ožujka, u beogradskom sjedištu Demokratske stranke potpisan je koalicijski sporazum i predstavljen slogan koalicije na čelu s DS-om za ove izbore. Na izbornoj listi se, osim Demokratske stranke, nalazi Nova stranka, Zajedno za Srbiju, Zajedno za Šumadiju, Pokret za Krajinu i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini. Lista se zove Za pravednu Srbiju – Demokratska stranka, a slogan liste je Za pravednu Srbiju, da živimo normalno, da živimo sada.

Sporazum su potpisali predsjednik DS-a Bojan Pajtić, lider Nove stranke Zoran Živković, kao i predsjednici političkih organizacija Zajedno za Srbiju Dušan Petrović, Zajedno za Šumadiju Veroljub Stevanović, Pokret za Krajinu Boško Ničić, te predsjednik  Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov, a kao dužnosnici DS-a tom činu prisustvovali su i Dragoljub Mićunović i Vesna Marjanović.  

Već u nedjelju, 6. ožujka, Demokratska stranka je predala RIK-u listu kandidata za zastupnike za izvanredne parlamentarne izbore. Nosilac i prvi na listi je lider demokrata Bojan Pajtić, koji je poručio da će građani Srbije izaći na izbore i da će to biti čin obrane njihovog samopoštovanja i dostojanstva. Među prvih 20 ljudi na listi DS je i predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov. DS je druga stranka koja je poslije SNS-a predala listu za ove izbore.

Na konferenciji za novinare Pajtić je izjavio da su izvanredni izbori raspisani »kako bi čovjek koji upravlja ovom zemljom dobio još više vlasti.« Prema njegovim riječima, izvanredni izbori su svojevrstan referendum na kome će se građani izjasniti kome zemlja pripada: njima ili tom pojedincu. Pajtić je naveo da se pametni više ne smiju sklanjati i da se ne može dozvoliti da sadašnja vlast ponižava građane i u naredne četiri godine. Prema njegovim riječima, razdoblje vlasti Aleksandra Vučića obilježila je nepravda, a najveća nepravda učinjena je umirovljenicima kojima su smanjena primanja. Pajtić je naglasio da je vladajuća koalicija u protekle četiri godine povećavala javni dug Srbije za deset milijardi eura.