Arhiv tekstova
04.03.2016
Jesu li žene dovoljno zastupljene u institucijama hrvatske zajednice?
Svetlana Balić, radnica, Šid
Vrijeme promjena
Nisam politički aktivna, ali na temelju onoga što mogu vidjeti i čuti, smatram da su žene u posljednje vrijeme sve više aktivne, napose u političkom životu. Sigurna sam da kod žena postoji i mnogo veća želja da se uključe u politički život, ali na odluku žena da se kandidiraju veliki utjecaj imaju tradicionalna shvaćanja i predrasude, što utječe na samopouzdanje žene i želju da se angažira u političkom životu. Ipak, mislim da su žene Srbije i Jugoslavije do prije više od 25 godina imale bolji društveni položaj nego li tada žene u mnogo razvijenim zemljama. Opadanje životnog standarda proteklih godina dovelo je do njihovog istiskivanja iz javnog i političkog života. Mislim da je to razlog što su žene manje aktivne i u zastupanju interesa hrvatske zajednice. Rijetke su žene koje se odvaže da se aktivno uključe u ona tijela gdje bi se njihov glas mogao čuti i koje bi se eventualno borile za ostvarivanje svojih i prava ostalih u okviru hrvatske zajednice. Možda je jedan od razloga i taj što i muškarci, pa i žene imaju negativne predrasude o bavljenju i sudjelovanju žena u politici. Što se tiče žena koje su aktivne u javnom i političkom životu, mislim da su one uglavnom tretirane kao prenositeljice odluka, a ne kao kreatorke. Možda su nastupajući izbori vrijeme kada bi se i predstavnice naše zajednice mogle više uključiti u politički život i pokušale nešto promijeniti nabolje, u korist žena. Koliko sam mogla čuti, već imamo zainteresiranih žena koje žele zastupati interese naše zajednice. Možda je to prilika da se položaj žena u političkom djelovanju promijeni nabolje.
S. D.
Ankica Jukić – Mandić, pravnica, Novi Sad
Prepoznata potreba
U hrvatskoj zajednici žene čine resurs bez kojeg se ne može iako je generalno gledano u Srbiji veoma složen problem slabijeg sudjelovanja i zastupljenosti žena u politici i upravljačkim strukturama. Sve žene imaju mogućnost ravnopravnog iznošenja ideja, sudjelovanja u različitim procesima bitnim za hrvatsku zajednicu i pri tome mi ne zauzimamo samo formalne pozicije, niti smo prenositeljice odluka nego smo u dobrom dijelu kreatorke.
U aktualnom sazivu Hrvatskog nacionalnog vijeća ima deset žena vijećnica, što je preko 30 posto zastupljenosti ove spolne skupine u tome tijelu manjinske samouprave. Što se tiče profesionalnih ustanova u hrvatskoj zajednici glavna urednica tjednika Hrvatska riječ je žena, a u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata dvoje od troje uposlenih su žene. S obzirom na to da nisam članica niti jedne udruge, ne mogu govoriti o položaju žena u hrvatskim udrugama, ali vjerujem i vidim kako je hrvatska zajednica prepoznala potrebu ravnopravnog sudjelovanja žena kroz zajedničko oblikovanje i donošenja važnih odluka za zajednicu. Mogu primijetiti kako ima žena koje su predsjednice pojedinih udruga u Subotici, Somboru, Baču, Plavni, Đurđinu, Bezdanu i Tavankutu.
Suština predrasuda o ženama i njihovim pozicijama jeste u shvaćanju društvenih uloga žena i muškaraca i u političkom kontekstu. Potrebno je mijenjati slike u našim glavama kako bi se nešto promijenilo.
D. B. P.
Josipa Vojnić Tunić, vijećnica DSHV-a
Zakoni se slabo poštuju
Položaj žena u hrvatskoj zajednici ne razlikuje se mnogo od generalne situacije u Srbiji, kao i u regiji. Na žalost, ovo je problematika koja se pokrene najčešće i jedino uoči obilježavanja jedinog dana u godini kada se sjetimo posvetiti vrijeme ženama. Osmi ožujak je za većinu pripadnica nježnijega spola samo još jedan dan u godini, bez pravoga značenja, jer je u mnogim oblastima društvenog života ravnopravnost i jednakost spolova ostala samo na razini deklarativnog. Premda imamo nekoliko zakona koji promiču žene u javnom životu i politici – Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o lokalnim izborima, oni se relativno slabo poštuju. Iako je Zakonom o lokalnim izborima predviđeno da trećinu vijećnika čine pripadnice manje zastupljenog spola s izbornih lista, to u skupštini nije dovoljno ispoštovano, jer se zastupnice koje daju ostavku, ne zamjenjuju ženama već sljedećim na izbornoj listi koji je uglavnom muškarac. Ono što je ipak pozitivno, jest primjetno napredovanje određenih institucija i organizacija po ovom pitanju. Od trenutačno troje vijećnika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, dvije su žene. Od 29 članova Hrvatskoga nacionalnog vijeća, 10 članova su žene. Na čelu oba javna komunalna poduzeća u Subotici kojima prema koalicijskome sporazumu rukovodi Demokratski savez Hrvata u Vojvodini – na čelu su žene. Međutim, problem je u tome što žene u politici i poslovnom svijetu još uvijek nisu uspjele dosegnuti moć odlučivanja koju imaju muškarci..
D. P.
