Arhiv tekstova

Na plenarnoj sjednici koja je ovoga tjedna od 1. do 4. veljače održana u Strasbourgu raspravljalo se i glasovalo o Rezoluciji o izvještaju o napretku Srbije na putu k Europskoj uniji. Nacrt Rezolucije o napretku Srbije usuglašen je 21. siječnja, a tjedan dana kasnije usvojio ga je Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta, te je proslijeđen na usvajanje. 

Pažnju medija u Srbiji  tijekom procesa donošenja Rezolucije i podnošenja amandmana najviše je privlačio dio koji se odnosi na ocjene o postignutom napretku Srbije, na normalizaciju odnosa Srbije i Kosova, pitanja vanjske politike, napredak reformi i borbi protiv korupcije, slobodi medija pa i položaju Vojvodine, ali se vrlo malo medijske pažnje posvetilo stavkama koje se odnose na zaštitu prava nacionalnih manjina.

 

O zaštiti prava nacionalnih manjina

 

U Nacrtu Rezolucije o izvješću o napretku Srbije za 2015. godinu, koji je pripremio izvjestitelj David Mc Allister u stavku o pravima nacionalnih manjina u tri rečenice se govori o zaštiti prava. Prvo, naglašava se važnost vijeća nacionalnih manjina u provedbi prava nacionalnih manjina, zatim se ponovno poziva Srbija da osigura održavanje razine stečenih prava i ovlasti u postupku njihova pravnog usklađivanja s odlukama Ustavnog suda Srbije, te na koncu poziva Srbija da u cijeloj zemlji osigura usklađenu provedbu zakonodavstva o zaštiti manjina, uključujući zakonodavstvo u vezi s obrazovanjem, uporabom jezika, zastupljenošću u tijelima javne uprave, te pristupom medijima i vjerskim obredima na jezicima manjina.

Nakon podnošenja i usuglašavanja amandmana pred zastupnicima EP-a se ovoga tjedna našao novi prošireni stavak o pravima nacionalnih manjina u kojem se u većoj mjeri nego li u prvoj verziji konkretiziraju obveze Srbije spram zaštite nacionalnih manjina. Podvlači se uloga nacionalnih vijeća u promoviranju prava nacionalnih manjina i njihove demokratske prirode i ohrabruje njihovo odgovarajuće i provjerljivo financiranje. Pozdravlja se posvećenost Srbije na donošenju Akcijskog plana za nacionalne manjine koji će dalje unaprijediti implementaciju i razvoj praksi i zakonodavnog okvira za nacionalne manjine. Ponovo se poziva Srbija da osigura da se postignuti nivo prava i ovlaštenja nacionalno-manjinskih vijeća zadrži u procesu usklađivanja zakona s odlukom Ustavnog suda Srbije i poziva se da usvoji novi Zakon o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina što je prije moguće kako bi se razjasnio njihov zakonski status i utvrdila ovlaštenja. U tekstu se izražava i ozbiljna zabrinutost povodom prekida emitiranja programa na manjinskim jezicima koja je uslijedila nakon privatizacije medija. Naposlijetku, poziva se Srbija da poveća napore u pogledu konzistentne implementacije zakona o zaštiti manjina i nediskriminativnog odnosa spram nacionalnih manjina u cijeloj Srbiji. Ističu se problemi u obrazovanju na jezicima nacionalnih manjina, napose u pogledu pravodobnog financiranja i prijevoda udžbenika na manjinskim jezicima, zatim i u pogledu korištenja manjinskih jezika, zastupljenosti u javnoj upravi i predstavničkim tijelima na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou kao i u odnosu na pristup medijima i vjerskim obredima na manjinskim jezicima. Na koncu, poziva se Vlada Srbije da implementira sve međunarodne ugovore kao i bilateralne sporazume koji se tiču manjinskih prava.

 

Uzbudljiv proces

 

Premda je za većinu laika Europski parlament vrlo daleko od očiju i srca i procedure se čine vrlo kompliciranim poznavatelji procesa tvrde kako se radi o vrlo uzbudljivom procesu s nizom aktera, ponekada suprotstavljenih interesa i političkih orijentacija ali koji se odvijaju u okviru vrlo jasnih procedura i rokova. Dio procesa čini podnošenje amandmana kojih je ove godine bilo 190, čiji se broj nakon usuglašavanja sveo tek na 15. Međutim, to ne znači da su svi amandmani odbačeni i da nisu imali značajnu ulogu u oblikovanju završnog nacrta pa i djela koji se odnosi na nacionalne manjine.  Urednik portala Europian Western Balkans Nemanja Todorović Štiplija u autorskom tekstu za dnevni list Danas objasnio je proces usvajanja Rezolucije i usuglašavanja amandmana.

Polazna osnova za sastavljanje Rezolucije je Izvješće o napretku Srbije koji Europska komisija od 2005. donosi svake godine. Na osnovu nje je David McAllister sastavio svoj nacrt Rezolucije, koji je potom u prosincu objavljen i proslijeđen svim članovima Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta, zastupničkim grupama i zainteresiranim pojedincima. Europski zastupnici i zastupničke grupe pripremaju i podnose amandmane koji se zatim razmatraju pred Odborom kako bi se poboljšao tekst rezolucije. U ovoj fazi, navodi Todorović Štiplija, razne utjecajne grupe, civilne organizacije, političke stranke i pojedinci, imaju svoj trenutak »utjecaja« na zastupnike Europskog parlamenta, izvjestitelje iz sjenke, kao i zastupničke grupe, sestrinske partije, koordinatore i savjetnike zastupničkih grupa, sa svojim prijedlozima za amandmane na tekst nacrta. Ovisno o interesima i političkim orijentacijama tu dolazi i do sukobljavanja različitih interesnih grupa ali i samih europskih zastupnika.

Izvjestitelj McAllister zajedno s Tajništvom Odbora za vanjske poslove nastoji uključiti što više različitih stavova i mišljenja u procesu usuglašavanja amandmana u svoju Rezoluciju, čime nastoji dobiti širu potporu zastupnika prilikom glasovanja na zasjedanju Odbora a i na plenarnoj sjednici, a time se i smanjuje broj amandmana jer usuglašeni amandmani imaju za posljedicu povlačenje drugih amandmana na isti dio teksta, objašnjava Todorović Štiplija. Time se od 190 amandmana došlo na svega 15. Amandmani koji nisu ušli u kompromis ili koji su nekompatibilni brišu se s liste, a oni koju su sadržajno ili skroz drugačiji, pa zahtijevaju dopisivanje članova u okviru novog paragrafa, čekaju da se o njima raspravlja na narednom zasjedanju Odbora. Na drugom zasjedanju Odbora po pitanju Rezolucije, 21. siječnja, izvjestitelj McAllister obrazložio je usuglašeni tekst rezolucije kada se raspravljalo o izvještaju u pojedinostima, a u danu za glasovanje 28. siječnja glasovalo se o zasebnim amandmanima, a onda i o tekstu Rezolucije u cijelosti. Usvojen je finalni tekst Rezolucije koji je upućen na plenarnu sjednicu EP-a u Strasboroug, o kojem se ovoga tjedna izjašnjava 751 zastupnik.

Na plenarnoj sjednici sami zastupnici mogu »lobiranjem« prikupiti 40 potpisa kolega ili suglasnosti cijele zastupničke grupe za potencijalne usmene amandmane. Sve do 1. veljače trajao je rok za dostavljanje usmenih amandmana na već upućenu Rezoluciju. O tim amandmanima glasuje se takozvanim glasanjem po pojedinostima ili glasanjem prozivkom na samoj plenarnoj sjednici.

Amandmani hrvatskih zastupnika 

 

Eurozastupnici iz Hrvatske su i ove godine podnijeli niz amandmana koji su većinom uključeni u finalni tekst Rezolucije. 

Andrej Plenković (HDZ) je u amandmanu zatražio »da Srbija poveća napore za učinkovitu provedbu zakona, uključujući i nedsikriminirajuće postupanje prema nacionalnim manjinama« kao i da se osigura »zastupljenost manjina u predstavničkim tijelima na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini«.

Tonino Picula (SDP) je amandmanom zatražio da se »izrazi ozbiljna zabrinutost zbog prekida prijenosa programa na jezicima manjina zbog najavljene privatizacije medija« što je također ušlo u kompromisni amandman. 

Marijana Petir (HSS) je u dijelu o obrazovanju zatražila da se Srbija pozove da  osigura provedbu zakonodavstva »posebice u pogledu financiranja udžbenika na materinskom jeziku manjina« i da Srbija osigura »političku zastupljenost manjina«. Također je zatražila da se unese izmjena kojom se »izražava zabrinutost zbog razine zaštite manjinskih prava u pogledu medija nakon nedavnog gašenja nekoliko manjinskih radijskih postaja« i da »Srbija treba osigurati odgovarajuće resurse i financijska sredstva za njihove uobičajene aktivnosti«.

Dubravka Šuica (HDZ) je predložila izmjenu u kojoj se »poziva Srbiju da u potpunosti provede Sporazum iz 2005. između Republike Hrvatske i Državne zajednice Srbije i Crne Gore kojim je propisano da njegove potpisnice moraju jamčiti politička i građanska prava srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj i hrvatske nacionalne manjine u Srbiji«.

 

Amandmani zastupnika iz Bugarske...

 

Među eurozastupnicima koji su podnijeli amandmane na stavak o zaštiti nacionalnih manjina bili su i eurozastupnici iz Bugarske, Mađarske i Rumunjske.

Bugarski zastupnik Angel Dzhambazki (VMRO) predložio je izmjenu kojom se »izražava zabrinutost zbog činjenice da još uvijek postoje zajednice nacionalnih manjina koje su zapravo isključene iz društvenog i političkog života«, nadalje »poziva Srbiju da pripremi i dostavi detaljan akcijski plan usmjeren na učinkovitu provedbu postojećih prava nacionalnih manjina« te »snažno preporučuje srbijanskoj vladi da se suzdrži od bilo kakva oblika izravne ili neizravne diskriminacije nacionalnih manjina koja se očituje u nedostatku financiranja, ograničavanju ulaganja, ograničavanju kulturnih prava, obrazovnih prava, ali i prava na udruživanje i sudjelovanje u političkom životu«. 

Drugi bugarski zastupnik Andrey Kovatchev (GERB) predložio je dvije izmjene kojima se »izražava zabrinutost zbog znatnih kašnjenja prijevoda udžbenika na materinske jezike, kao i zbog službene uporabe materinskog jezika koja je dobro utvrđena u zakonu, ali se u praksi ne provodi u potpunosti«  i amandman kojim se poimence navode manjine i kojim se upozorava i na neravnopravnost manjina u gospodarskom pogledu te »poziva srbijanske vlasti da poboljšaju položaj svih manjina, uključujući albansku, bošnjačku, bugarsku, hrvatsku, mađarsku, rumunjsku i romsku manjinu, koje su nesrazmjerno pogođene gospodarskom krizom«.

 

...Mađarske...

 

Zastupnici iz Mađarske, među njima i bivši pokrajinski tajnik Andor Deli, te Kinga Gál, György Hölvényi, Csaba Sógor, András Gyurk, Norbert Erdős, Andrea Bocskor i Ádám Kósa (FIDESZ) podnijeli su amandman kojim se  »naglašava važnost vijeća nacionalnih manjina u provedbi prava nacionalnih manjina, te također potiče njihovo odgovarajuće i provjerljivo financiranje; ponovno poziva Srbiju da osigura održavanje razine stečenih prava i ovlasti u postupku njihova pravnog usklađivanja s odlukama Ustavnog suda Srbije, te potiče na donošenje Zakona o vijećima nacionalnih manjina što je prije moguće u svrhu objašnjenja njihova pravnog statusa i sigurnosti njihove nadležnosti; poziva Srbiju da u cijeloj zemlji osigura usklađenu provedbu zakonodavstva o zaštiti manjina, uključujući zakonodavstvo u vezi s obrazovanjem, uporabom jezika, zastupljenošću u tijelima javne uprave, te pristupom medijima i vjerskim obredima na jezicima manjina.«

 

... i Rumunjske

 

Zastupnik iz Rumunjske pripadnik mađarske nacionalne manjine u toj zemlji László Tőkés (FIDESZ) podnio je amandman u kojem se izražava zabrinutost »da će nacionalna vijeća osnovana u skladu sa zakonom o nacionalnim vijećima moći predstavljati interese zajednica nacionalnih manjina samo na vrlo ograničen način, te stoga poziva Srbiju da proširi ovlasti nacionalnih vijeća za neovisno donošenje odluka, posebice u području obrazovanja, kulture i informiranja«. Također je podnio i amandman kojim se poziva »da se izbori za nacionalna vijeća učine više demokratskim uključivanjem u izborni registar manjina svih zajednica nacionalnih manjina koje imaju pravo glasa, te uključivanjem toga registra u opći registar glasovanja«, te amandman kojim »naglašava potrebu za novim zakonom o uporabi jezika čime bi se zajamčilo da se jezici manjina mogu upotrebljavati slobodno i pod jednakim uvjetima u regionalnoj i lokalnoj upravi, policiji, na sudovima, u javnim poduzećima i drugim državnim i lokalnim uredima u svim područjima gdje su manjine snažno zastupljene; osim toga, naglašava da je pozitivna provedba zakona ključna, te da bi se kaznenopravne sankcije trebale nametnuti svakome tko ne primjenjuje zakon.«