05.02.2016
Vijesti
DSHV o javnom sektoru
Hoće li cijenu racionalizacije
u Subotici platiti Hrvati?
»Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, nakon objave Odluke o maksimalnom broju zaposlenih na neodređeno vrijeme u javnom sektoru, želi ukazati na to da je ona u Subotici donesena trapavo, ishitreno i bez ozbiljnih analiza i planova. Racionalizacija zaposlenih u javnom sektoru je neminovan, hitan i kratkoročan prioritet Vlade Srbije, protiv čega DSHV nema ništa protiv, jer se njome hoće racionalizirati broj i vrsta poslova te smanjiti broj zaposlenih. Osim što bi trebala postati predmetom stalnih nastojanja u javnom sektoru, navedena zadaća racionalizacije zahtijeva daleko veću ozbiljnost u pripremi i realizaciji od onoga što je učinjeno u Subotici«, navodi se u priopćenju DSHV-a, te se naglašava kako ta odluka kod Hrvata u Subotici izaziva strah.
»U tom smislu, slobodni smo izraziti strah da spomenuta Odluka predstavlja odraz sile pojedinih političkih partija i da je donesena radi namirivanja uskostranačkih interesa, pa čak i nacionalno sebičnih ciljeva, što kod Hrvata u Subotici izaziva strah koji će, kako sada stvari stoje, u najvećem broju ostati bez zaposlenja. Ističemo kako politički predstavnici Hrvata u gradskoj upravi – DSHV u Subotici nisu ni na koji način zastupljeni u radnoj grupi niti im je bio omogućen bilo kakav utjecaj na rad, sudjelovanje u konzultacijama i u donošenju Odluke nakon imenovanja radne grupe. Stoga opravdano iskazujemo sumnju u njezinu etnosenzitivnu ispravnost. Tim prije, jer je 3 dana nakon donošenja već dobila i svoje izmjene, spram političkih interesa dviju vodećih stranaka«, piše u priopćenju DSHV-a.
Hrvati će Kaszu pamtiti kao hrabrog i pravičnog političara
U povodu smrti bivšeg gradonačelnika Subotice Józsefa Kasze Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, uz izražavanje iskrene sućuti njegovoj obitelji, žali zbog odlaska hrabrog gradonačelnika Subotice, koji je u najtežim vremenima svojim odlučnim vođenjem grada obranio i sačuvao njegove temeljne vrijednosti – multietničku strukturu, te duh tolerancije i suživota. Jasno je osuđivao ratnohuškačku politiku režima Slobodana Miloševića, a s velikim se rizikom i odupirao njezinim posljedicama. Slično je postupio i za vrijeme NATO bombardiranja. Ključan je bio njegov angažman u listopadskom prevratu 2000. godine.
Hrvati u Subotici pamtit će ga i po tome što je za vrijeme njegova gradonačelnikovanja na teritoriju grada Subotice hrvatski jezik uveden u službenu uporabu (1993.), a na Radio Subotici počeo se emitirati i program na hrvatskome (1998.). Drugim riječima, njegova je politika uračunavala potrebe ovdašnjih Hrvata da ostvare ravnopravnost u ostvarivanju svojih prava, što se nakon njegova odlaska na druge dužnosti često znalo dovoditi u pitanje.
Predsjednik DSHV-a, Tomislav Žigmanov
József Kasza preminuo nakon duže bolesti u Subotici
Bivši potpredsjednik Vlade Srbije, dugogodišnji predsjednik Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) i gradonačelnik Subotice József Kasza preminuo je 3. veljače u 71. godini života nakon duže bolesti.
Kasza je rođen 6. veljađe 1945. godine u Subotici, gde je završio Ekonomsku školu i Ekonomski fakultet.
Bio je 12 godina na čelu Saveza vojvođanskih Mađara (od 1995. do 2007.) kada ga je na toj funkciji naslijedio i danas aktualni predsjednik SVM-a István Pásztor. Kasza je tada ostao počasni predsjednik SVM-a do 2010. godine, kada je isključen iz stranke zbog otvorenih i veoma oštrih kritika koje je upućivao na račun stranačkog rukovodstva.
Kasza je za gradonačelnika Subotice bio biran četiri puta uzastopno, prvi put 1988. godine, a posljednji 17. listopada 2000. Funkcije gradonačelnika razriješen je 8. veljače 2001., nakon što je izabran za potpredsjednika u republičkoj vladi koju je predvodio Zoran Đinđić.
Nakon povlačenja s mjesta lidera SVM-a, Kasza je postao direktor filijale Agrobanke u Subotici.
Godine 2012. postao je glavni urednik lokalnih Subotičkih novina, iako u svojoj karijeri nije imao ozbiljnijeg dodira s novinarskom profesijom. Prije toga, Kasza je bio uhićen u aferi oko Agrobanke. U pritvoru je proveo nekoliko mjeseci, a nakon toga nije bio obuhvaćen optužnicom koja je podignuta u vezi s tom aferom.
Dobitnik je nagrade Habitat (1993.) koju dodjeljuju Ujedinjeni narodi.
Hrvatski ministar Miro Kovač:
Riješiti pitanje zastupnika
Novi ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Miro Kovač, govoreći o odnosima sa Srbijom, istaknuo je u intervjuu za Hinu da će imati otvoren, pozitivan i konstruktivan stav, te da se raduje jačanju trgovinske razmjene, ali da će ustrajati na rješavanju zaostalih, neriješenih pitanja.
Prema njegovim riječima, znak da Beograd želi graditi zdrave, dobrosusjedske odnose bit će i rješavanje pitanja zastupljenosti hrvatske manjine u srbijanskom parlamentu.
»Srbijanska manjina ima tri zasupnika u Saboru, a u Narodnoj skupštini Srbije nemamo nijednog zastupnika hrvatske manjine, iako od 2004., imamo međudržavni sporazum o zaštiti svojih nacionalnih manjina. Tu nešto nije u redu i moramo reći kolegama u Srbiji ‘idemo to riješiti’«, rekao je Kovač i naglasio da će ustrajati i na rješavanju zaostalih pitanja iz rata protiv Hrvatske, osobito sudbine nestalih.
»Uvjeren sam da će srpska strana uvidjeti da bez rješenja tih pitanja iz rata ne može biti zdravih temelja za dobre odnose u budućnosti«, naveo je Kovač.
Z. S.
Održana sjednica HNV-a
u Sonti
Prvi put od osnivanja sjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća, dvadeset sedma po redu, održana je 29. siječnja u najvećem selu šokačkog Podunavlja Sonti. Na samom početku sjednice domaćini, dopredsjednik HNV-a Andrija Ađin i tajnica MZ Sonta Renata Kuruc su upoznali vijećnike s poviješću sela, sa zasebnim osvrtom na život i rad pripadnika hrvatske zajednice u današnjim, vrlo teškim uvjetima. Prije izglasavanja dnevnoga reda konstatirano je da je rješenjem Republičke izborne komisije umjesto msgr. Andrije Anišića mandat vijećnika dodijeljen Ani Štimac sa Zajedničke liste hrvatskih udruga dr. Tomislav Stantić. Prijedlog dr. Tomislava Stantića za proširenje dnevnog reda, uz 6 glasova za i 15 protiv nije usvojen. U okviru točaka koje su se odnosile na financijski plan i program rada Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata za 2016. godinu uslijedile su žestoke polemike između nekolicine vijećnika s liste dr. Tomislava Stantića i ravnatelja ZKVH-a Tomislava Žigmanova. Pored nepreciznosti u izradi plana i programa, oponenti su Žigmanovu spočitavali i preveliki broj dužnosti koje trenutačno obnaša. U jednom momentu ravnatelj Zavoda je zaprijetio napuštanjem sjednice ukoliko rasprave u započetom tonu budu nastavljene.
Pozitivno mišljenje o financijskom planu i programu rada Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata za 2016. godinu, vijećnici su donijeli s 15 glasova za i 6 protiv, a kritike zbog netransparentnosti i neracionalnosti u trošenju novca Zavoda, te zbog nepreciznosti u planiranju programskih sadržaja, odbačene su kao neutemeljene, a ukazano je i na ocjenu suosnivača, Pokrajinskog tajništva za kulturu, po kojoj je ZKVH po ispunjavanju zakonskih obveza najbolji od svih nacionalno-manjinskih zavoda. Prijedlog odluke o davanju mišljenja za izbor Stevana Mačkovića za ravnatelja Povijesnog arhiva Subotica usvojen je jednoglasno. Sjednica je završena izlaganjem dopredsjednice Odbora za obrazovanje HNV-a Jasne Vojnić o stanju u obrazovanju, s posebnim osvrtom na probleme s udžbenicima na hrvatskom jeziku.
Ivan Andrašić