Arhiv tekstova

Stanko Jozić, poljoprivrednik iz Čonoplje, pšenicu je posijao na 48 jutara i zadovoljan je kako mu na kraju siječnja izgledaju njive pod žitom. 

»S obzirom na ovu golomrazicu koja je praćena temperaturama koje su bile i desetak stupnjeva ispod ništice, i to bez snijega, usjevi dobro izgledaju. Sada se spremam za gnojidbu. Radim redovito analizu zemljišta i temeljem tih rezultata i koristim mineralno gnojivo«, kaže Jozić koji svake godine sije između 45 i 55 jutara pšenice i to ne zato što se ta proizvodnja isplati već zbog poštovanja plodoreda.  »Nema oštećenja na pšenici, a jedini problem je to što je oko 60 posto površina pod ozimim usjevima posijano u kasnijim rokovima sjetve i ako ti usjevi ne budu dobro prihranjeni to će utjecati na prinos. S gnojidbom ne treba žuriti i taj posao treba početi za oko dva tjedna«, kaže ravnatelj Poljoprivredne stručne službe Sombor Vladimir Sabadoš.

 

Više žita

 

Većih posljedica golomrazice nema ni u ostalim dijelovima Vojvodine. 

»Oko 50 do 60 posto pšenice dostiglo je fazu za prezimljavanje, što znači da su u fazi tri lista do bokorenja, dok su ostale pšenice u fazi jednog ili dva lista. Ukupno gledajući potencijal pšenica je manji, što znači da se od gnojidbe očekuje više, tim prije što mnogi proizvođači jesenas nisu uradili osnovnu gnojidbu. Zbog toga očekujem da će gnojidba početi nešto ranije, ali ta mjera neće izvući usjeve, ako pšenica nije zasijana blagovremeno. Gnojidba jeste važna, ali ju moraju pratiti i druge mjere kao što je zaštita, a ove godine to će prije svega biti zaštita od korova«, kaže dr. sc. Miroslav Malešević, stručnjak za strna žita iz Novog Sada. 

Da je gnojidba važna znaju i ratari, ali koliko će dati gnojiva često ovisi o njegovoj cijeni, tim prije što je cijena pšenice davno izgubila utrku s ulaganjima u proizvodnju. Procjene su da je prošle jeseni zasijano oko 600.000 hektara pšenice, što je oko 10 postotaka više nego prije godinu dana. Na području zapadne Bačke jesenas je pšenica posijana na 35.000 hektara, što je znatno povećanje u odnosu na prošlu godinu. S druge strane, površine pod suncokretom i šećernom repom se smanjuju, a repa i suncokret su najbolji predusjevi za proizvodnju pšenice.

 

N-min metoda analize

 

Poljoprivrednici s područja Sombora mogu uraditi besplatnu analizu zemljišta, a taj posao financiraju Grad Sombor i PSS Sombor. 

»N-min metodom određujemo sadržaj lako pristupačnog dušika u zemljištu. Na osnovu tih analiza svaki poljoprivrednik dobiva preporuku o količini dušičnih gnojiva. Kod proizvodnje pšenice bitno je da se tijekom jeseni da barem trećina potrebnog dušika, a ostala količina u jednoj ili dvije gnojidbe tijekom proljeća. Bitno je znati i da pretjerana uporaba dušičnih gnojiva može povećati kiselost zemljišta, pa se u ovisnosti od kiselosti zemljišta preporučuju UREA, AN ili KAN«, kaže Smiljka Mojsović, stručnjak u PSS Sombor. 

Ona pojašnjava da se uzorak zemljišta za analizu lako pristupačnog dušika uzima kada temperature dostignu četiri stupnja. Uzorak se uzima na tri dubine, a uzeti uzorci čuvaju se u ručnim hladnjacima da ne bi došlo do gubitka dušika. Jedan uzorak dovoljan je za parcelu od 10 do 20 hektara. Analize se rade u narednih 48 sati. Iako je određivanje lako pristupačnog dušika besplatno i bez obzira na to što se na taj način može odrediti točna količina gnojiva koju treba dati usjevima od oko 100.000 hektara oranica koliko ima Sombor, analiza je prošle godine rađena tek na oko 5.000 hektara.