Arhiv tekstova

Za sve učenike koji žele studirati u Hrvatskoj u tijeku je prijava za polaganje ispita državne mature, a krajnji rok za prijavu je 2. veljače. Hrvatsko nacionalno vijeće je i u našem tjedniku informiralo buduće brucoše o uvjetima i potrebnim dokumentima za prijavu ovog ispita, a s dopredsjednicom Odbora za obrazovanje HNV-a Jasnom Vojnić, razgovarali smo o raznim vrstama pomoći budućim studentima da lakše svladaju izazove glede polaganja skupa ispita državne mature.

Koliko je državna matura komplicirana za učenike iz Srbije? Koliko ih je tu maturu položilo prošle godine i imate li saznanja koliko će učenika to pokušati ove godine? 

Od kada je uvedena državna matura, značajno je umanjen broj učenika koji odlaze na studije u Hrvatsku, jer smatraju to jednom od prepreka koju moraju svladati. Državna matura nije obvezna za ovdašnje državljane, ali ukoliko je ne polože, oni se zakidaju za taj broj bodova, koji donosi državna matura pri upisu na studije. Na državnoj maturi se mora položiti hrvatski jezik, matematika, strani jezik i neki od izbornih predmeta. Dakle, to donosi određeni broj bodova, ali su potrebne velike pripreme za polaganje ispita. Prošle godine je desetak učenika polagalo državnu maturu u Hrvatskoj, a ove godine, prema mom saznanju, državnu maturu će polagati isto toliko učenika. 

Kakvu vrstu pomoći učenicima nudi HNV glede priprema za polaganje ispita državne mature?

Primjerice, ovih dana mi se javila jedna učenica iz Beograda, koja nije završila nastavu na hrvatskom jeziku i za nju je kompliciranija procedura glede polaganja državne mature u Hrvatskoj, sama nostrifikacija njene diplome je dodatna komplikacija, tako da i tu pomažemo. Konkretno, pružamo sve vrste informacija, tu je i pomoć u literaturi, pa smo preko Školske knjige naručili priručnike koji su učenicima potrebni za polaganje državne mature, to upravo stiže, naručili smo priručnike za opću kulturu, hrvatski i engleski jezik te matematiku. Predviđeno je da HNV organizira sastanak s roditeljima budućih brucoša, a organizirat ćemo i pripremnu nastavu za polaganje ispita državne mature. Osim državne mature, za buduće brucoše iz Srbije, predstavlja problem i to što nije riješeno pitanje smještaja u domovima za studente u Osijeku ili Zagrebu, i na tome intenzivno radimo s Državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Dogovoreno je da ćemo zajednički izraditi jedan projekt prema kojem ćemo tražiti kvotu smještaja za naše studente u domovima u Osijeku i u Zagrebu, kao i kvotu za stipendije za naše studente. Važno je da napravimo te kvote za stipendije studenata, koje će se odnositi baš na ovdašnje Hrvate, jer u slučaju kada svi brucoši ulaze na istu kvotu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, naravno da je manja šansa za dobijanje stipendije. Hoću naglasiti i glede onih Hrvata koji studiraju ovdje u Srbiji da će HNV raspisati natječaj za stipendije i dodijelit će se pet stipendija za te studente.

Prošloga petka održan je seminar u HNV-u za pisanje strategija. Povod je izrada nove Strategije obrazovanja Hrvata u Srbiji. Kažite nam više o ovoj aktivnosti HNV-a.

To je bio samo jedan od koraka u obuci članova koji čine tim za izradu spomenute Strategije za obrazovanje. Nastojala sam i uspjela da u taj tim uđu ključni ljudi koji su vezani za oblast obrazovanja Hrvata u Srbiji. Trenutno Srbija prolazi kroz važan period, nacrt Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina u Republici Srbije ide na Vladu, a taj nacrt je jedan od segmenata za poglavlje 23 u okviru pregovaračkog procesa pristupanja europskoj uniji. E sad, glede tog nacrta Akcijskog plana koji se odnosi na prava manjina, ovdašnji Hrvati jesu uskraćeni za neka prava. Primjerice, predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture vjerojatno će biti sveden na fakultativne ili izvannastavne aktivnosti, a predviđa se i samanjivanje lektorata u Srbiji na svim jezicima nacionalnih manjina, tako da ne znam kako ćemo uspjeti uspostaviti našu katedru. Smatrala sam da je u ovom trenutku važno odrediti pravac kretanja obrazovanja Hrvata na materinjem jeziku, ovdje, u Srbiji, i odlučiti što se u danim mogućnostima može učiniti u toj oblasti. Važno je da izradimo dokument Strategije kako bismo znali i u budućnosti na koje se probleme trebamo fokusirati i koji su nam prioriteti. Trebamo vidjeti kako ćemo poboljšati upis učenika u ovdašnje hrvatske odjele, kako ćemo reorganizirati nastavu i što je najvažnije – kako ćemo formirati Školski obrazovni centar. Meni je najvažnije da taj dokument, Strategija za obrazovanje Hrvata u Srbiji, bude »živ«, da ne ostane »mrtvo slovo na papiru«, nego da se prema tom dokumentu ravnamo, skupimo na jednom mjestu, udružimo snage i učinimo najviše što je moguće za razvoj obrazovanja na hrvatskom jeziku u Srbiji.

Hoće li biti javne rasprave o dokumentu Strategije obrazovanja Hrvata u Srbiji?

Do sada smo izradili »strategiju za strategiju«. Obuka tima za izradu ove strategije je bila prvi korak, a onda taj tim kreće u analizu stanja, pa zatim krećemo u izradu dokumenta, a nakon izrade dokumenta, želim da prođe »kroz sito i rešeto«, pravit ćemo javne rasprave. Želim da postignemo što veću suglasnost i sa stručnjacima i s roditeljima i s učenicima, svima onima kojima su važan dio sustava obrazovanja na materinjem, hrvatskom jeziku. Kada se nakon javne rasprave usuglasimo u najvećoj mogućoj mjeri, očekujem da će Strategija biti završena do lipnja ove godine. Vijećnici HNV-a će glasovati o usvajanju Strategije koje se odnosi na razdoblje od četiri godine, pa ako se se usvoji, nastojat ćemo realizirati do 2020. ono što će biti zacrtano u tom dokumentu.