Arhiv tekstova

Najveća prihodna stavka svakog lokalnog proračuna je prihod od poreza na zarade i svako smanjenje naplate tog poreza ugrožava proračunsku prihodnu stranu. Ukoliko se taj prihod umanji za čak 30 postotaka, onda se funkcioniranje lokalnih samouprava ozbiljno ugrožava. A upravo to smanjenje predviđeno je Nacrtom zakona o financiranju lokalne samouprave. I ne samo to: ovaj nacrt predviđa i da se dva izvorna prihoda lokalnih samouprava, a to su taksa za zaštitu okoliša i firmarina integriraju u porez na imovinu, što će dovesti do povećanja ovog poreza i samim tim novog opterećenja za građane. No, javno očitovanja onih koji vode gradove i općine je izostalo, ali u Nacionalnoj alijansi za lokalni ekonomski razvoj (NALED) u tome ne vide ništa čudno, jer, kažu, umjesto pojedinačnih istupa nezadovoljni čelnici lokalnih samouprava nastupaju zajednički kroz udruženja kao što je NALED ili Stalna konferencija gradova i općina (SKGO).

 

Uzimaju 20 milijardi

 

A što je to sporno po predloženom Nacrtu zakona o financiranju lokalne samouprave? Odgovor smo potražili od savjetnika za medije u NALEDU Ivana Radaka:

»Smatramo da je najveći problem što zakon nije prošao javnu raspravu, odnosno nisu bile uključene sve zainteresirane strane i nisu u obzir uzete primjedbe strukovnih udruga kao što su NALED i SKGO. Ovim zakonskim rješenjem ponovno su na udaru proračuni lokalnih samouprava. Tu  prije svega mislim da to što općine i gradovi ubuduće umjesto dosadašnjih 80 postotaka od poreza na zarade trebaju dobivati 50 postotaka i na to što se taksa za zaštitu okoliša i firmarina prebacuju u porez na imovinu. Uradili smo simulaciju na primjeru grada od 100.000 stanovnika, koji ima ukupne prihode od četiri milijarde dinara, a zbog predloženih odredbi ostali bi bez milijardu dinara prihoda, odnosno bez četvrtine proračuna. To je ozbiljan udarac za svaku lokalnu samoupravu«, kaže Radak za Hrvatsku riječ. 

Najava da će ono što je uzeto biti  nadoknađeno nenamjenskim transferima iz republičkog proračuna samo će djelomice popuniti proračune, smatra naš sugovornik. 

»Lokalne samouprave će imati ozbiljnih problema pružiti neke osnovne usluge kao što je financiranje škola ili vrtića, prijevoz učenika, rad domova zdravlja. Razumijemo mi da je, zbog dogovora s Međunarodnim monetarnim fondom, potrebno balansirati republički proračun, ali ne mislimo da najveći teret treba pasti na lokalne samouprave. Samo u slučaju poreza na zarade to je više od 20 milijardi dinara, koje će biti uzete lokalnim samoupravama. Također, ukidanjem naknada za okoliš i firmarine općine i gradovi bit će uskraćeni za još sedam milijardi dinara, što će, kako je predviđeno biti naplaćeno kroz porez na imovinu. To je ozbiljan problem, jer riječ je o novom nametu za građane i gospodarstvo. Svaki novi namet vrlo je osjetljivo socijalno i političko pitanje i lokalne samouprave, koje su porez na imovinu u prethodnom razdoblju već povećale, teško će moći opravdati još jedno povećanje ionako dosta visokog poreza. Mora se uraditi bolja računica i mora se dati garancija da će gubitak prihoda lokalnim samoupravama biti nadoknađen«, kaže naš sugovornik iz NALED-a.  Paradoks je da se smanjenjem prihoda od poreza na zarade kažnjavaju općine i gradovi koji su kroz Zakon o ulaganju dobile veće ovlasti kada je riječ o investicijama, a onda se demotiviraju time što će za svako novo radno mjesto više novca morati davati u državni proračun, umjesto da taj novac ide u  lokalnu kasu za izgradnju cesta ili unapređenje neke druge infrastrukture.  U NALED-u se nadaju da će Zakon biti povučen i da će sve zainteresirane strane sjesti i pokušati napraviti najprihvatljivije rješenje. »Nažalost praksa je pokazala da je u posljednjih nekoliko godina dvije trećine zakona, bez valjanog razloga, doneseno po hitnom postupku. Često zakoni prođu onako kako je Vlada zamislila, bez ikakvih konzultacija. Mi ćemo nastojati da preko ekonomskog kokusa u skupštini objasnimo zastupnicima zašto je zakon loš i zašto bi ga amandmanima trebalo popraviti. Nama je do sada po raznim zakonima  usvojeno 65 amandmana, koje smo zagovarali preko ekonomskog kokusa. Vjerujemo da je to, ukoliko prijedlog ovog zakona dođe u Skupštinu, način da kroz amandmane ispravimo što se ispraviti može«, kaže Radak.

 

Primjena od 2017. godine

 

Novi Zakon o financiranju lokalne samouprave treba se početi primjenjivati od 2017. godine. Za razliku od lokanih samouprava koji u predloženim odredbama vide samo način da im se dodatno zavuče ruka u džep ministrica državne uprave i lokalne samouprave Kori Udovički kaže da cilj nije da se neki od prihoda ukida ili smanjuje, da lokalni proračuni gube, već da se nađu alternativni izvori prihoda za njihove kase. Nacrt zakona dobio je potporu Fiskalnog savjeta, koji smatra da će na ovakav način biti otklonjene nepravilnosti koje su posljedica primjene važećeg zakona iz 2011. godine. U Fiskalnom savjetu kažu da su lokalne samouprave po osnovu poreza na zarade i republičkih transfera u 2015. godini ostvarile pet miliijardi veće prihode nego da je na snazi ostao zakon iz 2006. godine. Problem je što povećani obim sredstava na lokalnom nivou u prethodnim godinama »nije upotrebljen na produktivan način već je došlo do pogoršanja ekonomske strukture izdataka, pa su od 2008. do 2014. povećani rashodi za zarade za 42 posto, rashodi za dobra i usluge 50 posto, dok su kapitalni rashodi smanjeni za 29 postotaka«. No, Fiskalni savjet smatra i da je potrebno da se precizira način integracije firmarine u porez na imovinu pravnih osoba, kako ne  bi došlo do prelijevanja tereta na fizičke osobe.

 

Decentralizacija, ali u kontra smjeru

 

Po mišljenju direktora Centra za regionalizam iz Novog Sada Aleksandra Popova najidealnije je da se novac troši na nivou lokalnih samouprava, jer one najbolje znaju što je njihovim građanima potrebno. »Ovdje imamo jednu sasvim suprotnu tendenciju. Vidimo raskorak između onoga što nam političari obećavaju i onoga što rade. Intencija svake centralne vlasti, od Miloševića pa nadalje, bila je držanje svega pod svojom kontrolom i upravljanje svim financijama«, kaže Popov za naš list i dodaje da se često govori kako Vojvodina ima specijalni status i kako je u povlaštenom položaju, umjesto da se izvrši i decentralizacija centralne Srbije. 

»Sigurno je da bi to bio daleko efikasniji sustav nego ovaj sada u kome se sve odluke donose u Beogradu. U prilog tomu ide i postojeći izborni sustav, koji je doveo do toga da cijela istočna Srbija skoro da nije zastupljena u parlamentu Srbije. To držanje po svaku cijenu što više vlasti u svojim rukama vidjeli smo kod svih vlasti od Miloševića naovamo«, kaže Popov, a na naš upit kako su to pitanje riješile zemlje u Europskoj uniji odgovara: »različito«. 

»To i jest jedan od razloga zašto u slučaju pokušaja smanjenja autonomnih prava Vojvodine nema većeg pritiska, ali tog pritiska neće biti, jer u EU imamo kako one visoko centralizirane zemlje tako i one visoko decentralizirane. Reagirat će jedino ako to stalno krunjenje autonomije bude utjecalo na smanjenje prava nacionalnih manjina«, kazao je Popov praveći na primjeru Vojvodine paralelu s lokalnim samoupravama. 

Jedino gdje se može, i to indirektno, očekivati i pitanje ovlaštenja i raspolaganja sredstvima od strane nižih tijela vlasti jest  Poglavlje 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata.

Nacrt zakona prošao je javnu raspravu, ali je pitanje hoće li u skupštinsku proceduru stići prije raspisivanja izbora ili će sačekati formiranje nove Vlade. S obzirom na to da primjena treba početi za godinu dana žurbe nema, ali svakako ima vremena za razgovor i ukrštanje argumenata za i protiv.